VJESNIK : HRVATSKA TREBA NASELJAVATI OSLOBOĐENA PODRUČJA

ZAGREB, 18. kolovoza (Hina) - "Hrvatska će uskoro morati pripremiti poticajne mjere za naseljavanje svojih oslobođenih krajeva, koji su ostali gotovo pusti. Neki državni dužnosnici primjećuju da će vlasti morati osigurati program i novac za obnovu oslobođenih područja, ali dodaju da će obnovu biti teško ostvariti ako ne bude bilo ljudi s kojima bi se takav program proveo", piše Branko Podgornik, analizirajući što nas čeka nakon 'Bljeska' i 'Oluje'. Novinar upozorava da je već sada jasno da se mnogi od prognanika neće vratiti (navodi i podatak iz nedavnog istraživanja do kojih je list došao po kojem se samo trećina misli vratiti) u svoj stari kraj i nastavla: "Uzgred, hrvatske prognanike ne treba odmah osuđivati zbog nesklonosti povratku. Većina njih zacijelo se u protekle četiri godine prilagodila novim uvjetima, a to se poglavito odnosi na mlađe ljude. Mnogi se prognanici možda boje povratka zbog opasnosti od zaostalih mina ili nekih drugih, nama nepoznatih razloga". Istaknuvši kako si Hrvatska "ne može dopustiti da oslobođena područja ostanu zapuštena" i kako "mora zbog sigurnosnih razloga poticati naseljavanje opustjelih područja, ne samo prognanika, nego i hrvatskih ljudi koji prije nisu tamo živjeli", Podgornik nastavlja: "Druga je stvar kako potaknuti neodlučne prognanike i mnoštvo nezaposlenih hrvatskih građana na naseljavanje Like, sjeverne Dalmacije, Banovine i Korduna. O tome će se zasigurno još puno raspravljati. Jedno je ipak sigurno. Ti krajevi morat će biti hrvatskim ljudima u mnogo čemu privlačniji za život od krajeva u kojima sada žive. Recimo, vlasti će morati razmisliti o uvođenju poreznih i drugih olakšica za sve one koji žele uložiti kapital na oslobođena područja, a zaposlenima će možda trebati osigurati i više plaće nego u drugim dijelovima Hrvatske". Podgornik najavljuje i mogućnost nepopularnih administrativnih mjera, poput slanja liječnika, učitelja na rad u Knin i Benkovac, na određeno vrijeme, kako bi se osigurao rad škola te zdravstvenih i drugih državnih ustanova. "Već sada se, doduše, može naslutiti da sve takve mjere, bile one poticajne ili administrativne, neće biti dovoljno uspješne ako u cijeloj Hrvatskoj ne bude stvarano društveno ozračje koje će poticati hrvatske ljude 'od vrha do dna' društvene ljestvice na stanovita odricanja, kako bi za nekoliko godina svima bilo bolje nego danas", nastavlja novinar. Smatra, stoga, kako će se u Hrvatskoj morati osmisliti drukčija gospodarska politika koja će pokrenuti razvoj u cijeloj zemlji. "Buduća gospodarska politika morat će kao glavni cilj imati zapošljavanje ljudi, rast proizvodnje i društvenog proizvoda - usporedo s uključivanjem u europske integracije - a stabilnost kune treba biti rezultat gospodarskog razvoja", drži Podgornik i u zaključku piše: "Brojni hrvatski ekonomisti kažu da je sadašnja gospodarska politika u Hrvatskoj monetaristička, uglavnom po uzoru na Miltona Friedmana i Margareth Tatcher, a da su našoj zemlji u ovom trenutku potrebnije mjere po uzoru na američkog ekonomista Keynesa, iz vremena državnog kapitalizma. To uključuje javne radove poput gradnje cesta, što može oživjeti hrvatsko građevinarstvo i prateće industrije, a time i cijelo gospodarstvo. O novoj gospodarskoj politici zasigurno će se idućih mjeseci još mnogo raspravljati. Sigurno je da će se ona primijeniti nakon parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, koji bi se mogli održati prije kraja ove godine, a tu politiku provodit će, najvjerojatnije, neka nova Vladina ekipa". (Hina) dd 180710 MET aug 95