ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Nakon akcije 'Oluja' oslobođena su mjesta posjetili i zaštitari i konzervatori predvođeni prof. Ferdinandom Medererom iz Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine RH, a s njima je bila i Vesna
Giradi-Jurkić, veleposlanica Republike Hrvatske pri UNESCO-u. Iz razgovora što ga je s veleposlanicom Girardi-Jurkić za "Večernji list" vodila Dorotea Jendrić izdvajamo zapažanja vezana uz Plitvička jezera i Dubrovnik.
KASKADE MINIRANE
ZAGREB, 16. kolovoza (Hina) - Nakon akcije 'Oluja' oslobođena su
mjesta posjetili i zaštitari i konzervatori predvođeni prof.
Ferdinandom Medererom iz Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne
baštine RH, a s njima je bila i Vesna Giradi-Jurkić, veleposlanica
Republike Hrvatske pri UNESCO-u. Iz razgovora što ga je s
veleposlanicom Girardi-Jurkić za "Večernji list" vodila Dorotea
Jendrić izdvajamo zapažanja vezana uz Plitvička jezera i Dubrovnik.
#L#
Istaknuvši kako je na ovaj put krenula kako bi "kao očevidac svih
nedjela i razaranja nad kulturnom baštinom osobno svjedočila i dala
poticaj da se preliminarno napravi izvještaj koji bi se iskoristio u
izlaganju pred Komisijom za zaštitu kulturne baštine u UNESCO-u",
Vesna Girardi-Jurkić upozorava kako postoji "opravdana sumnja" da su
minirane kaskade Plitvičkih jezera, a o tome što se želi postići
izvještajem, dalje kaže: "Plitvička jezera, kao prirodni spomenik na
listi ugrožene svjetske baštine, moraju imati tu proceduru i nadamo se
da će izvještaj hrvatske komisije potaknuti izlazak multidisciplinarne
UNESCO-ove komisije, i to tijekom rujna. Izvještaj će biti prezentiran
komisiji, Izvršnom vijeću i u sklopu generalnoga izvještaja na
Generalnoj skupštini u listopadu".
U nastavku kaže kako će se izvještaj o svim drugim uništenim
spomenicima dostaviti glavnom tajniku UNESCO-a Federicu Mayoru koji će
ga proslijediti na sjednicu Komisije za kulturnu baštinu. "Ta druga
komisija morala bi, na zahtjev hrvatske države, posjetiti ovaj kraj, a
to bi trebalo rezultirati akcijskim planom obnove cijelog teritorija,
postupno, prema razrađenoj metodologiji. To bi trebao biti isti
projekt kakav se provodi u Konavlima. (...) Nadam se, ako uhvatimo
korak s procedurom, koja je jako čvrsta, striktna i vrijedi za sve
države članice kojih je 183, te uhvatimo li korak s Izvršnim vijećem
Generalne skupštine, koja zasjeda u rujnu i listopadu, da ćemo moći
ući u dvogodišnji budžetski plan UNESCO-a. Budžet UNESCO-a donosi se
sada na temelju izvještaja komisija i izglasava se na Generalnoj
skupštini potkraj listopada".
O situaciji u Dubrovniku, koji je ponovno na meti trebinjskih četnika,
kaže: "Stravično je kada znate da je Dubrovnik prošao onu kalvariju
1991., uza sve apele koje smo ministar Pavletić, prije mene, i ja
poslije upućivali. Na njih su reagirali i UNESCO i međunarodna
zajednica, a gosp. Federico Mayor osobno je bio došao u Dubrovnik i
pokazao maksimalno zanimanje. Prvoga dana kad je Dubrovnik bombardiran
bili smo poslali apel Mayoru da svojim utjecajem pokuša spriječiti
devastiranje. Međutim, to ipak ne ovisi ni o Mayoru ni o Ujedinjenim
narodima; to je ipak bezdušna samovolja i čin agresora koji ne preže
ni pred kojom međunarodnom konvencijom. Naime, da je poštovao
međunardne konvencije, onda ovog genocida i kulturocida ne bi bilo.
Teško da će međunarodna zajednica moći spriječiti Vučurevića iz
Trebinja da gađa Dubrovnik. Međutim, naša je moralna dužnost slati
apele i inzistirati da se međunarodna javnost angažira i pokuša
spriječiti uništavanje kulturnih i prirodnih spomenika. Mi ćemo
ponovno poslati apele, jer je Dubrovnik ugrožen. Na našu veliku
žalost, prvi znanstveni skup o konzervaciji i valorizaciji svjetske
kulturne baštine, koji je trebao biti održan 25. i 26. kolovoza u
Dubrovniku, morao je biti otkazan. Međutim, mi ne odustajemo od toga
kongresa i nadam se da ćemo ga moći organizirati u mirnoj i slobodnoj
Hrvatskoj u svibnju iduće godine, kada očekujemo već najavljene ljude
iz UNESCO-a i nama prijateljskih država". (...)
(Hina) dp mć
160728 MET aug 95