NOVI MIROVNI POTICAJI ZA PROSTOR BIVŠE JUGOSLAVIJE

ZAGREB, 13. kolovoza (Hina) - Prvi krug američke akcije za afirmaciju novog plana rješenja krize na prostoru bivše Jugoslavije približava se uspješnom kraju uz samo jednu nepoznanicu - što će o tome u nedjelju u Sočiju reći ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev. Dvojac - Anthony Lake, predsjednikov savjetnik za nacionalnu sigurnost i Peter Tarnoff, podtajnik za vanjske poslova, dobro je dočekan na svim postajama svog europskog puta. Vjerojatno ohrabreni time odlučili su, osim prvotno planiranih posjeta zemljama članicama Kontaktne skupine, otići u Madrid, Rim i Ankaru. Nema sumnje da je američki plan bio i temom subotnjeg telefonskog razgovora predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana i potpredsjednika SAD Ala Gorea. Rečenica iz priopćenja predsjednikova Ureda da se razgovaralo "o daljnjim mogućnostima za mirno rješenje krize i oslobađanje hrvatskih okupiranih područja u istočnoj Slavoniji i Baranji", znači da je Hrvatska podsjetila kako nezaobilaznu sastavnicu svakog mirovnog rješenja čini i njezina državna cjelovitost, ne umanjujući time važnost rješenja za BiH. "Pažljivo smo proučili sve mirovne inicijative, koje su u svijetu brojne, od mađarske do one predsjednika Jeljcina, ali smatramo da američka najviše obećava", ocijenio je u subotu navečer šef hrvatske diplomacije dr. Mate Granić, a njegov bosanskohercegovački kolega Muhamed Šačirbej dodao je da su uspješne akcije Hrvatske i BiH te njihova izuzetno dobra suradnja dali podstrek za američku inicijativu. Za prve dane idućeg tjedna najavljuje se novo američko izaslanstvo u kojem će biti pomoćnik državnog tajnika Richard Holbrooke i posebni izaslanik za bivšu Jugoslaviju Robert Frasure. Oni će u razgovorima s visokim hrvatskim, bosanskohercegovačkim i srbijanskim dužnosnicima pokušati pronaći rješenje za zaustavljanje sukoba u BiH , priopćio je u subotu glasnogovornik State Departmenta, David Johnson. Ova nova diplomatska misija treba se nastaviti na "pozitivne rezultate razgovora koje na turneji po Europi vodi američko izaslanstvo predvođeno Anthonyem Lakeom", kazao je Johnson. Njemački ministar obrane Volker Ruehe najavio je održavanje "summita pet plus tri; sastanka predsjednika vlada zemalja članica Kontaktne skupine s čelnicima BiH, Hrvatske i Srbije", naglasivši da "odlučujući politički napredak mora biti ostvaren tijekom šest do osam tjedana". U tom svjetlu treba gledati misiju Holbrookea i Frasurea. O američkom se planu zasad zna relativno malo. Ponešto se čulo iz Bonna, Pariza i Madrida. Mirovni prijedlozi za BiH predviđaju mogućnost da se njezine dvije glavne sastavnice "povežu s matičnim državama Hrvata i Srba", otkrio je njemački ministar obrane Volker Ruehe (Folker Rie). "I dalje će postojati neovisna država Bosna i Hercegovina u svojim starim granicama, ali će moći biti povezana s Hrvatskom, odnosno Srbijom", odbacio je Ruehe nagađanja da mirovni poticaji SAD-a predviđaju podjelu BiH. Još izričitiji bio je španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana. Na konferenciji za novinstvo u Madridu rekao je da EU "neće dopustiti" diobu BiH, koja je međunarodno priznata država i članica UN-a. Turska će, pak, kako najavljuje, od američkog izaslanstva tražiti "jamstva za teritorijalnu cjelovitost, nezavisnost i suverenost" BiH u "okvirima međunarodno priznatih granica, kao i učinkovitu zaštitu civilnog pučanstva". Samo vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, kao što se moglo i očekivati, američke poticaje čita kao "zamisao o podjeli Bosne". U istoj izjavi ne skriva da je podjela, zapravo, njegov interes, "tim više što je Bosna bila podijeljena i prije izbijanja rata", kaže Karadžić. Američki se prijedlog nastavlja na planove Kontaktne skupine koje su prihvatili svi osim Srba. Državno teritorijalni ustroj BiH temeljio bi se na nacionalno-kantonalnoj diobi u omjeru 51:49 između Bošnjaka i Hrvata te Srba. Ugledni pariški Le Monde, pišući o teritorijalnoj razdiobi BiH, najavljuje da bi se bosanskim Srbima, u zamjenu za šire područje Sarajeva, ustupila goraždanska enklava i dopustilo proširenje posavskog koridora. Karadžić, međutim, ne odstupa od ranijih stajališta. "Amerikanci bi trebali zaboraviti postotke" koje je predložila Kontaktna skupina. Postotci bi, kaže, trebali biti "rezultat jedne nove konferencije, a ne uvjet za njezino održavanje". Manevarski prostor za Karadžićevo cjenjkanje naj uspješnije može suziti bošnjačko-hrvatsko približavanje slapovima Plive i odgovarajući pritisak međunarodne zajednice koji bi išao dalje od, po učinku slabašnih gospodarskih sankcija. Novi američki prijedlog mirovnog plana za BiH navodno predviđa, ako ga Karadžić odbije, multilateralno ukidanje embarga na uvoz oružja u BiH i zračne napade na bosanske Srbe. Tako piše Le Monde. List čak tvrdi da bi se kao pomoć vladi BiH poslale međunarodne vojne snage islamskih zemlja. Nasuprot prijetnji stoji obećanje. Španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana najavio je "veliku akciju" međunarodne zajednice za ekonomsku pomoć zemljama nastalim na prostoru bivše Jugoslavije. Tu je pomoć objasnio kao "ohrabrenje stranama da prihvate (američki) plan". Nepoznanica je, koja će se razriješiti u Sočiju, kakvo je rusko stajalište. Međunarodnoj konferenciji se sigurno neće protiviti jer ju je predložio i Boris Jeljcin. Neće imati ništa protiv ni kad je riječ o načelu "mirnog rješenja krize pregovorima". Sve drugo je neizvjesno, napose moguće sankcije protiv Srba. Ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev zasad je samo na razne načine ponavljao da je "najvažnija uzajamna akcija s Beogradom". Po njemu to znači "ublažavanje režima sankcija i jačanje zdravih snaga okupljenih oko Slobodana Miloševića". Možda bi to moglo značiti da je ruska protuteža zahtjevu međunarodne zajednice za očuvanje cjelovite BiH - očuvati cjelovitog Miloševića. (Hina) fp fp 131001 MET aug 95