DR. KOSTOVIĆ O HUMANITARNIM ASPEKTIMA AKCIJE "OLUJA" (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 8. kolovoza (Hina) - Akcija 'Oluja' hrvatske vojske i redarstvenika imala je tri bitna humanitarna aspekta - oslobađanje koridora do Bihaća, omogućavanje povratka 101 tisuće hrvatskih prognanika te sprečavanje stradavanja civila. To je na jutrošnjoj osmoj konferenciji za novinare Informativnog stožera Ministarstva obrane kazao potpredsjednik hrvatske Vlade zadužen za humanitarna pitanja dr. Ivica Kostović. #L# Kostović je naglasio da su sva tri humanitarna aspekta uspjela i danas za Bihać kreće prvi humanitarni konvoj. Usprkos pozivu predsjednika Tuđmana da civilno stanovništvo ostane, i da će uživati sva prava i zaštitu hrvatske države, iz bivšeg sektora 'jug' pod vojnom zapovjedi srpskih pobunjenika pučanstvo je izbjeglo, i ostalo ih je svega tisuću od kojih se 700 nalazi u Kninu, kazao je Kostović. Iz bivšeg sektora 'sjever' dio pučanstva je izbjegao, a dio je ostao. Na području Topskog nalazi se 15 tisuća, a deset tisuća ih je na potezu od Zrinske gore do Dvora. Osvrćući se na brojke koje su se pojavile u svjetskim medijima Kostović je precizirao da je na području bivših sektora 'sjever' i 'jug' bilo 120 tisuća ljudi od kojih je 30 tisuća bilo vojnika, pa je slijedom toga ukupan broj civilnog pučanstva bio 90 tisuća, a 40 posto je živjelo u bivšem sektoru 'jug'. Dr. Kostović je naglasio da je jedan aspekt akcije bio zaštita civilnog pučanstva u hrvatskim gradovima podsjetivši na stradanje u Dubrovniku prije početka akcije. U danima akcije 'Oluja', kazao je Kostović, u hrvatskim je gradovima stradalo 19 civila, neprijatelj je namjerno gađao dvije bolnice, a djelovanjem neprijateljskog zrakoplovstva ugroženo je civilno pučanstvo, posebno u Slavoniji. Zahvaljujući brzini akcije stradanja su na obje strane minimalna, kazao je Kostović. Potpredsjednik Kostović je istaknuo da je Hrvatska prije početka akcije pismeno izvijestila Međunarodni Crveni križ. Ponovio je da je u Kninu ostalo 700 ljudi o kojima skrbi Hrvatski Crveni križ. Kostović je također izvijestio da se tisuću izbjeglica kreće iz Kladuše prema Tušiloviću i Vojniću. Na pitanje koliko je srpskih zatočenika i kada će novinarima biti dozvoljen pristup prihvatnim centrima dr. Kostović je odgovorio kako treba razlikovati ratne zatočenike od civilnog pučanstva. Naime, pojasnio je, ratni su zatočenici osobe koje su iz tzv. SRJ ili Bosne i Hercegovine i za njih je po međunarodnim konvencijama zadužen Međunarodni komitet Crvenog križa. Tek treba ispitati tko je ratni zatočenik, a tko nije, kazao je Kostović, dodavši da su ostali građani Hrvatske, i ako nisu počinili zločin, podliježu hrvatskom Zakonu o oprostu, a ratnim će zločincima suditi međunarodni sud za ratne zločine. Kostović je kazao kako je broj zatočenika ispod dvjesto, te da će Međunarodni Crveni križ posjetiti sva prihvatna mjesta u Gospiću, Karlovcu, Šibeniku, Sisku i Zadru. Kostović je na današnjoj konferenciji kazao kako nije točno da je ovo najveći izbjeglički val od početka srpske agresije na Republiku Hrvatsku, a potom na BiH. U Hrvatskoj je 1991. godine bilo više od 430 tisuća prognanika, a 1992. godine iz BiH je u Hrvatsku samo kroz malo mjesto Gunju 500 tisuća civila. Odgovarajući na pitanje da li je hrvatska Vlada u kontaktu s Vladom BiH u svezi povlačenja dijela srpskih pobunjenika s oružjem iz Hrvatske u BiH, a što za BiH nije dobro, Kostović je odgovorio da su dvije Vlade u stalnom kontaktu u svezi humanitarnih akcija i ostalih važnih pitanja. (Hina) sšh ds 081243 MET aug 95