-PISMO DR. MATE GRANIĆA

ZAGREB, 4. kolovoza (Hina) - Podpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić uputio je danas pismo predsjedavjućem Vijeća sigurnosti UN-a Nugrohu Wisnumurtiju, ministrima vanjskih poslova zemalja članica Kontaktne skupine Warrenu Christopheru, Herveu de Charettu, Klausu Kinkelu, Malcolmu Rifkindu, Andreju Kozirevu, predsjedavajućem ministarske konferencije EU-a Javieru Solani i predsjedavajućem ministarske konferencije OESS-a Laszlu Kovacsu. Pismo prenosimo u cjelosti (neslužbeni prijevod s engleskog): "Ekselencijo, Imam čast izvijestiti Vas da su hrvatske vojne i policijske snage danas, u četvrtak 4. kolovoza 1995. u 5,00 sati po srednjeeuropskom vremenu, započele odlučne operacije kako bi ponovno uspsotvile ustavno-pravni poredak i sigurnost na okupiranim područjima Republike Hrvatske, kako je to određeno Rezolucijom 49/43 Opće skupštine UN, te kako bi pomogle obrani Bihaća koji je proglašen zaštićenom zonom UN. Dopustite da podsjetim da je nakon pada zaštićenih zona Srebrenica i Žepa i zajedničke srpske ofenzive na bihačko područje, kako i nakon jasnih povreda međunarodnih granica Hrvatske, hrvatska Vlada u pismu u VS UN od 20. srpnja 1995., upozorila da ako bihaćko područje bude ozbiljno ugroženo i neposredno u opasnosti da padne, vitalni strateški interesi Republike Hrvatske bili bi ugroženi i Hrvatska bi bila primorana poduzeti odlučnu akciju u skladu s međunarodnim obvezama prema BiH i članom 51 Povelje UN. Hrvatska Vlada primorana je poduzeti odlučne mjere zbog nekoliko razloga. Dopustite mi da naglasim samo one važnije: 1) potpuni neuspjeh pregovora u Ženevi pod okriljem MKBJ, između predtavnika hrvatskih vlasti i hrvatskih Srba, tijekom kojih su predstavnici pobunjenih hrvatskih Srba glatko odbili ponudu hrvatskih vlasti da odmah započnu proces mirne reintegracije okupiranih hrvatskih područja; 2) nastavak napada na hrvatska gradska središta s okupiranih hrvatskih područja kao i s područja Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom, čak i u vrijeme odvijanja ženevskih razgovora ali i nakon toga; 3) neprekidna ofenziva i ponovljeni napadi na bihaćko područje kao i javne izjave vodstva bosanskih Srba, uključujući i samoga Radovana Karadžića, koje su nesumnjivo govorile o njihovoj namjeri da odmah poduzmu opći napad i slome obranu prije spomenutog zaštićenog područja UN; 4) neuspjeh u primjeni UNCRO mandata koji se pokazao potpuno nesposobnim, osobito u kontroli međunarodnih granica Republike Hrvatske, da spriječi miješanje i raspoređivanje Armije Jugoslavije (Srbije i Crne Gore) i zajedničkih i koordiniranih napada bosanskih Srba i pobunjenih hrvatskih Srba, protiv Hrvatske i BiH. 5) nezadovoljstvo Vlade Federacije i Republike BiH zbog nesposobnosti UNPROFOR-a u BiH da provede svoj mandat; zbog neispunjenih obveza međunarodne zajednice da spriječi opći napad i gušenje UN zaštićenih zona; zbog stalnog uzimanja osoblja UN za taoce; i zbog poznatog genocida velikih razmjera počinjenog protiv civila iz zaštićenih zona Srebrenice i Žepa. 6) dužnosnosti hrvatske Vlade da odgovori svojim obvezama iz Splitske deklaracije od 22. srpnja glede zajedničke obrane dviju država protiv srpske agresije i zahtjeva Vlade Federacije i Republike BiH za vojnom pomoći, temeljenom na prijašnjim bilateralnim dogovorima o vojnoj suradnji i Washingtonskim sporazumima, kao i na legitimnom pravu na samoobranu zemlje članice UN. 7) politika stalnog popuštanja međunarodne zajednice prema beogradskim vlastima, koje stoje iza okupacije dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Ekselencijo, Od samoga početka, prije četiri godine, Hrvatska nije štedjela napora u potrazi za mirnom reintegracijom svojih okupiranih područja i normalizacijom odnosa među državama u tom području. Naš pristanak da obnovimo pregovore s hrvatskim Srbima nedavno u Ženevi bio je sastavnim dijelom te politike. Ali umjesto iskazivanja spremnosti na pregovore i prihvaćanja hrvatske suverenosti i teritorijalne cjelovitosti kao Ustava i Ustavnog zakona koji određuje najviše standarde osobnih i kolektivnih prava srpske zajednice u Hrvatskoj, kao osnove za pregovore, srpsko vodstvo ponovno se pokazalo dvoličnim: sudjelujući na razgovorima u Ženevi i konačno odbacujući prijedloge, dok su u isto vrijeme hrvatski gradovi, među kojima i povijesni grad Dubrovnik, izlagani dalekometnom topništvu i granatiranju. S druge strane pak, pristajući na predloženih sedam točaka što ih je veleposlanik SAD Peter Galbraith iznio u Beogradu, gospodin Milan Babić javno je izjavio suprotno, odnosno promijenio je samu bit prijedloga g. Galbraitha i time ga učinio za Hrvatsku neprihvatljivim. Suočena s udruženim i tijesno koordiniranim ofenzivnim vojnim djelovanjima hrvatskih i bosanskih Srba, i sve većim miješanjem SRJ (Srbije i Crne Gore), Republika Hrvatska postavile ja vođama hrvatskih Srba jasan izbor: odmah prihvatiti načela mirne reintegracije ili suočiti se s redarstvenim i vojnim djelovanjem usmjerenim na uspsotavljanje hrvatskog suvereniteta na svim okupiranim područjima. U tom smislu, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman obratio se srpskom stanovništvu na okupiranim područjima s pozivom da odloži oružje, te ponudio amnestiju srpskim paravojnim mobiliziranim snagama, još jednom zajamčivši sigurnost i ustavna prava srpske zajednice u Hrvatskoj. Tijekom svoje legitimne policijske i vone akcije, Republika Hrvatska želi surađivati s međunarodnom zajednicom, kao što je to činila i u prethodnim brojnim prigodama, u nadgledanju i pomaganju pri uspsotavi hrvatske vlasti nakon okončanja borbi, poštovanju ljudskih prava, pomirbi i obnovi na okupiranim područjima. Hrvatska vlada u potpunosti cijeni zabrinutost Vijeća sigurnosti UN, napose zemalja čiji su vojnici u sastavu trupa UN, za sigurnost osoblja Ujedinjenih naroda. Hrvatska će učiniti sve što je u njezinoj moći da zajamči sigurnost i zaštitu tih postrojbi u postojećim oklnostima. Mi smo ih već izvijestili o našim nakanama i nastavit ćemo to činiti i ubuduće. U tom smislu, hrvatska Vlada drži da je premještanje tih trupa izvan područja neposrednih borbenih djelovanja, kako bi se spriječili poznati srpski postupci uzimanja osoblja UN za taoce, od iznimne važnosti. Ekselencijo, Hrvatska Vlada nastavit će obavještavati o tijeku zbivanja i u potpunosti surađivati s Vijećem sigurnosti UN, Sekretarijatom UN, peteročlanom Kontaktnom skupinom za BiH, Europskom Unijom i OESS, u nastojanju da ovu oepraciju brzo i uspješno okonča i što prije moguće stabilizira stanje. Čvrsta je nakana hrvatske Vlade da civilne žrtve svede na najmanju moguću mjeru i da se tijekom operacije pridržava svih načela međunarodnog humanitarnog prava. Hrvatska Vlada čini također sve što je u njezinoj moći kako bi osigurala i zaštitila sigurnost osoblja UN i UNCRO u postojećim uvjetima. Koristim prigodu da Vam Ekselencijo, izrazimo svoje najdublje štovanje". (Hina) bz dr 041834 MET aug 95