ZAGREB, 27. srpnja (Hina)
ŽENEVA - Povjerenik UN-a za kršenje ljudskih prava na području bivše
Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki izjavio je u četvrtak u Ženevi kako,
nakon pada Srebrenice i Žepe, više ne može obnašati svoju dužnost.
Na konferenciji za novinstvo Mazowiecki je rekao da je poslao pismo
glavnome tajniku UN-a Butrosu Butrosu-Galiju, u kojem objašnjava svoju
ostavku na koju se odlučio nakon što je bosanske Srbe optužio za
zločine tijekom zauzimanja Srebrenice.
Mazowiecki u pismu Galiju kaže da su i "stabilnost međunarodnog
poretka i načela civilizacije, u Bosni "stavljeni na kocku" te da su
međunarodna zajednica i njezini čelnici nedosljedni, a manjka im i
hrabrosti da podupru obranu ljudskih prava na Balkanu".
"Nedavni događaji u BiH-u, te u prvom redu činjenica da je UN
dopustio pad Srebrenice i Žepe, obvezuju me da izjavim kako ne vidim
bilo kakvu mogućnost za nastavak mojega mandata kao posebnog
izvjestitelja Povjerenstva UN-a za ljudska prava", ističe se, između
ostaloga, u pismu Mazowieckog.
Dodao je da ne može prihvatiti odluku prošlotjedne londonske
konferencije kojom se dva sigurnosna područja u BiH pod zaštitom UN-a
prepuštaju vlastitoj sudbini, a njihovo stanovništvo "neizmjernoj
tragediji".
RIM - "Očekujući Hrvatsku" - jedan je od naslova na prvoj stranici
današnje "La repubblice" - uz glavni, koji se odnosi na odluku
američkoga Senata da ta zemlja jednostrano ukine embargo na isporuku
oružja Sarajevu, te uz komentar u kojem se objašnjava tijek te odluke
američkoga Senataa i njezine posljedice i ponovno upozorava da se sa
srbijanskim predsjednikom Miloševićem ne može pregovarati, jer on nije
nikada odustao od ideje o velikoj Srbiji te i dalje vojno podupire
Srbe u Bosni i Hrvatskoj.
"U Bihaću, u zapadnoj Bosni na granici s Hrvatskom, sada se igra
najteža utakmica. 'Došlo se do trenutka istine', kaže bosanski
premijer Haris Silajdžić" - tako počinje tekst na prvoj stranici lista
"La repubblica". Zatim se objašnjava kako se "vrijeme istine" u prvom
redu odnosi na "ponašanje Hrvata i NATO-saveza", točnije hoće li
hrvatske snage intervenirati topništvom, a NATO - zrakoplovima. Ističe
se da je Bihać strateški važan za Hrvatsku, jer ako bi ta enklava pala
u srpske ruke tada bi se mogli spojiti svi Srbi od Hrvatske do Srbije.
U posebnom se komentaru kaže kako se "Milošević koristio Srbima u
Hrvatskoj i Bosni za pripremu ustroja velike Srbije, što je njegov
konačni cilj koji želi postići postupno. Ojačat će svoju moć u Srbiji,
stvoriti seriju mini-srpskih država i na kraju ih ujediniti. Podjele,
nesigurnosti, i koji put suučesništvo Zapada, išlo mu je u prilog.
Razvitak vojnog stanja terenu pokazuje da je "rađanje velike Srbije"
samo pitanje vremena. A, Milošević je pokazao kako mu se ne žuri",
zaključuje svoj komentar "La repubblica".
PARIZ - Francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon) ocijenio
je u četvrtak glasovanje Senata američkoga Kongresa o jednostranom
ukinuću embarga na oružje u korist Vlade BiH, kao "ozbiljnu odluku",
te je dodao da će - "ako embargo bude ukinut i Bošnjacima se počne
slati oružje - "plave kacige" napustiti Bosnu i Hercegovinu.
"Nama se čini normalnijem i logičnijim pojačati Snage za brzo
djelovanja (FRR) i tako dati Mirovnim postrojbama UN mogućnost da
jamče mir, negoli naoružati dvije strane u općem sukobu u BiH, sa svim
strahotama koje će iz toga proizići", rekao je ministar Millon za
radio postaju RFI.
Sljedećih dana, dodao je Millon, farancuska će Vlada i službeno
zatražiti da se bosanska vlada izjasni želi li ukinuće embarga". Mi
ćemo joj objasniti koje će biti posljedice toga poteza", rekao je
francuski ministar.
TEHERAN - Svećenstvo iranskih Šiita i vlasti te zemlje odlučili su
poduzeti veliku akciju u znak "solidarnosti s bosanskim Muslimanima",
prenose u petak iranska javna glasila.
Od subote, tijekom sljedećega tjedna, pučanstvo je pozvano da izrazi
"solidarnost s nedužnim muslimanima u BIH" i sudjeluje u prosvjedima
pred sjedištima predstavništava UN-a u Teheranu.
Šiitsko svećenstvo je također pozvalo stanovništvo da uplati priloge
u Fond za Bošnjake, javljaju tamošnji mediji.
BONN - Na turski Kulturni centar i dva turska restorana u Hamburgu u
srijedu uvečer su bačene bombe, pri čemu je ranjeno dvoje ljudi,
priopćila je u četvrtak njemačka policija.
Bombe su eksplodirale oko ponoći, u razmaku od 25 minuta, izjavila je
policija koja vjeruje da su napade izvršili Kurdi.
I tijekom dviju ranijih noći bilo je nekoliko napada na imovinu
turskih građana koji žive u jugozapadnome dijelu Njemačke. Policija
sumnja da su to učinili pripadnici Kurdistanske radničke partije (PKK)
čiji je rad zabranjen u Njemačkoj.
PPK, koja ne smije djelovati u Njemačkoj a zabranjena je u Turskoj,
bori se protiv turske vojske za neovisnost i autonomiju Kurda na
jugoistoku Turske.
(Hina) dr
271259 MET jul 95
Na utakmicama u Njemačkoj suci će gledateljima objašnjavati odluke
Zagreb: Podvožnjak Dubravica pušten u promet uz dinamičko upravljanje prometom
Cijene nafte pale ispod 78 dolara, u fokusu Kina i Trumpove poruke
Rutte poziva da se za obranu troši više od dva posto BDP-a
Chema Rodriguez: Nije važno protiv koga igramo, sve možemo pobijediti
Najava događaja - Hrvatska - za utorak, 28. siječnja
DHK osudilo štetnu upotrebu umjetne inteligencije u Deklaraciji
Gospodarstvo - ukratko do 17,30 sati
Najava - gospodarstvo - za utorak, 28. siječnja
Najava događaja - kultura - za utorak, 28. siječnja