ŽUPANIJSKI DOM HRVATSKOG SABORA ZAVRŠIO 26. - IZVANREDNU - SJEDNICU

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Podržavši po hitnom postupku Konačni prijedlog zakona o sanaciji određenih poduzeća, Županijski dom Sabora Republike Hrvatske završio je večeras 26. - izvanrednu - sjednicu sazvanu na zahtjev hrvatske Vlade. Uvodno je u ime Komisije za lokalnu samoupravu, gospodarstvo i financije njen predsjednik Tihomir Zovak predložio da se zakon ne donosi po hitnom postupku već da se raspravi u prvom čitanju. Uz prijedlog zakona dostavljene su i mjere za financijsku konsolidaciju poduzeća - velikih dužnika s kvantifikacijama na primjeru simulacije modela za devet poduzeća najvećih dužnika. Zastupnik Ivo Markotić (HDZ) detaljnije je obrazložio razloge zbog kojih zakon ne bi trebalo donositi u hitnom postupku ističući da mnoge stvari nisu riješene kao na pr. kakva su prava vjerovnika koji nisu zastupljeni i uključeni u vjerovničko vijeće, kakvo je pitanje pariteta i koliko uopće vrijede te dionice. Za Ivana Paulettu (IDS) stanje u gospodarstvu može spasiti samo novonastala vrijednost koja može dati osnove za sanaciju. Istodobno Pauletta se založio za prvo čitanje, dok je imenovani zastupnik Hrvoje Šošić kazao da se mjere pletu u ustavne ingerencije sudova. Obrazlažući Prijedlog zakona o sanaciji određenih poduzeća zamjenica ministra gospodarstva Jasna Borić kazala je da je riječ o zakonu kojim se uređuje sanacija poduzeća u vlasništvu RH i trgovačkih društava čije dionice, odnosno udjele, pretežno drže u vlasništvu svaki za sebe ili zajedno Republika Hrvatska, Hrvatski fond za privatizaciju, mirovinski fondovi. Riječ je o poduzećima koja su temelj gospodarske aktivnosti Hrvatske ili pojedinih njenih područja ili su pak od značaja za Republiku, a za koja se ocjenjuje da po svojim tehnološkim i drugim potencijalima imaju izgleda za uspješno poslovanje. Kratko rečeno ulazi se u dužničko-vjerovničke odnose i u tim poduzećima, rješava stečaj bez stečaja. Sva poduzeća o kojima se radi su prezadužena, a vjerovnici tih poduzeća su u stvari vlasnici poduzeća, a razina dugovanja tolika je da su praktički 'pojeli' vrijednost tih poduzeća. Država preuzima veliku obvezu, naglasila je Borić, objašnjavajući da vjerovnici ulaze u vlasništvo poduzeća temeljem ovog zakona prisilno. Za svako poduzeće dužnika osnovat će se vjerovničko vijeće, a vjerovnici će utvrditi točno stanje dugovanja poduzeća, i odrediti vremenski ograničen moratorij. Na primjeru simulacije modela za devet poduzeća najvećih dužnika u kojima je zaposleno 27 tisuća djelatnika i čija ukupna zaduženja iznose oko 1,2 milijarde dolara lako je uočljiv model. Riječ je o Željezari Sisak, TLM-u i TEF-u iz Šibenika, Dalmaciji iz Dugog Rata i pet brodogradilišta (3. maj, Uljanik, Trogir, Kraljevica i Brodosplit). Tako će poslovne banke u vlasnički udjel pretvoriti potraživanja u iznosu 111 milijuna dolara, Agencija za sanaciju banaka bi preuzela od banaka potraživanja u iznosu od 409 milijuna dolara, INA i HEP bi pretvorili iznose potraživanja od oko 42 milijuna dolara u vlasništvo, državni proračun bi u vlasništvo pretvorio potraživanja od 61,2 milijuna dolara, a potraživanja od 24 milijuna dolara bila bi prenesena na Agenciju. Daljnjih gotovo 18 milijuna dolara potraživanja prešlo bi u vlasništvo fonda zdravstva, a fondovi mirovinskog i innvalidskog osiguranja postali bi vlasnici 24,5 milijuna dolara temeljem potraživanja. Ostali dobavljači i vjerovnici najveći dio svojih potraživanja naplatili bi redovitim putem ili bi se jedan dio reprogramirao. Alternativa ovome, naglasila je Borić, je stečaj. (Hina) db ds 261955 MET jul 95