VLADA: DODATAK UZ MIROVINE I U KOLOVOZU

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Hrvatska Vlada na današnjoj je sjednici donijela Uredbu o utvrđivanju mjesečnog dodatka uz mirovinu od 50 kuna što će se isplatiti u kolovozu, a raspravljalo se i o načelima strategije i projekciji fiskalne politike za razdoblje 1996./1998. godina. Vlada je danas dala suglasnost za objavljivanje natječaja za javno prikupljanje ponuda za dodjelu koncesije na pomorskom dobru u svrhu polaganja podmorske cijevi Regionalnog vodovoda na dionici Uvala Koromačno-Uvala Vlaška Vela, odnosno Pag-kopno. Koncesija bi se izdala na 33 godine. Suglasnost i jamstva Vlada je dala i JVP "Hrvatska vodoprivreda" za kreditno zaduženje kod njemačke tvrtke THYSSEN u visini od 17 milijuna njemačkih maraka (nešto više od 61 milijun kuna) za kupnju vodovodinih cijevi. Kredit bi se vraćao kroz pet godina s kamatom od 7,5 posto. Obrazlažući Uredbu o utvrđivanju mjesečnog dodatka uz mirovinu ministar rada i socijalne srkbi Joso Škara je kazao kako će ta Uredba kao i dvije već donijete postati upitne ako Sabor ne izglasa predloženi rebalans državnog proračuna. Osnovna načela vladinog programa su financiranje iz realnih izvora, smanjenje fiskalnog opterećenja i veći udio za gospodarstvo, kazao je u uvodu o načelima strategije i projekcije fiskalne politike za razdoblje 1996./1998. predsjednik Vlade Nikica Valentić. Vlada je, naime, zaključkom Sabora na sjednici u prosincu 1994. obvezana da tijekom ove godine podnese Saboru trogodišnju projekciju proračuna s posebnim osvrtom na kapitalna ulaganja. Premijer Valentić istaknuo je da je rasprava o ovogodišnjem rebalansu državnog proračuna, uz sve probleme, dobra priprema za proračun za 1996. te program fiskalne politike. Obrazlažući načela fiskalne politike za iduće dvogodišnje razdoblje, zamjenik ministra financija Zoran Anušić naveo je šest glavnih ciljeva: dovršenje druge faze stabilizacijskog programa, gospodarski rast i razvoj, poticanje gospodarske obnove, smanjenje ukupne fiskalne presije, unapređenje i jačanje fiskalne discipline, poticanje privatnog poduzetništva te dovršenje reforme fiskalnog sustava. Anušić je istaknuo da se za iduću godinu ne predviđa uvođenje novih ili promjena postojećih poreznih stopa. Fiskalna politika u 1994. godini, ocijenio je, bila je jedan od ključnih elemenata uspješnog ostvarivanja ciljeva prve faze stabilizacijskog programa, a kao najvažnije odrednice gospodarskih kretanja u prvih pet mjeseci ove godine naveo je stabilnost cijena, blagi rast industrijske porizvodnje te trgovinski deficit u razmjeni s inozemstvom. U Vladinom materijalu o načelima fiskalne politike za razdoblje 1996.-1998. kao osnovni problem navodi se intenzivna gospodarska obnova u kojoj će pritisak na fiskalni segment biti veoma izražen. Zahtjevi za financiranjem investicija iz središnje državne blagajne mogu se očekivati iz svih djelova gospodarstva, a u skladu s dosadašnjom politikom to financiranje ne smije biti inflatorno. U razdoblju 1996.-1998., ističe se u materijalu, makroekonomsko okruženje hrvatskog gospodarstva bit će i nadalje pod utjecajem post stabilizacijskih efekata. Za očekivati je, kazao je Anušić, da će i u slijedećm trogodištu Narodna banka Hrvatske nastaviti provoditi netransparetnu politiku tečaja hrvatske valute, drugim riječima ne dopustiti prekomjernu monetizaciju priliva stranog kapitala. S obzirom da se u dosadašnjem stabilizacijskom razdoblju takva politika novca i tečaja pokazala uspješnom, fiskalna joj politika mora pružiti potporu i u narednom srednjoročju, rekao je Anušić, dodavši da će jedan od principa središnjeg proračuna u tom razdoblju i dalje biti veoma niska razina kratkoročnog zaduženja kod NBH. Anušić je kazao da se, po prognozama, očekuje da će realna stopa rasta bruto društvenog proizvoda (BDP) s pet posto u 1995. narasti na šest posto u 1998. godini. U ovoj godini očekuje se stopa inflacije od tri posto, a ona će, prognoza je, zbog rastuće potražnje u razdoblju 1996.-1998. blago narasti na 3,52 posto. Jedno od osnovnih načela zdrave fiskalne politike je da se tekući rashodi države moraju financirati tekućim prihodima, rečeno je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade. Prema procjenama, obrazloženo je, tekući rashodi središnjeg proračuna u 1997. godini mogli bi rasti tek 2,5 posto čime bi se njihov udio u BDP-u smanjio sa 27,04 posto na 25,35 posto u 1997. godini. Uvođenje poreza na dodanu vrijednost zasigurno će predstavljati najveću promjenu u fiskalnom sustavu Hrvatske u naredne tri godine, a jedan od glavnih makroekonomskih učinaka poreza na dodanu vrijednost bit će smanjenje fiskalnog tereta gospodarstvu. Uvođenje poreza na dodanu vrijednosti, ističe se u programu strategije i projekcija fiskalne politike u razdoblju 1996.-1998. godine, imalo bi za posljedicu značajno smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja sa 47,45 posto BDP-a u 1996. godini na 43,3 posto BDP-a u 1997. godini. (Hina) sšh bn 261712 MET jul 95