ZASTUPNIČKI DOM: RASPRAVA O REBALANSU PRORAČUNA

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u današnjem nastavku 27. izvanredne sjednice raspravlja o Prijedlogu izmjena i dopuna državnog proračuna Republike Hrvatske za 1995. godinu. U raspravi o predloženom rebalansu od 2,46 milijarde kuna, zastupnici su iznijeli niz zamjerki kako na prihodne tako i na rashodne stavke proračuna, a rasprava će u Zastupničkom domu biti nastavljena i nakon stanke. U ime Odbora za poljodjelstvo, selo i seljaštvo Ivan Hodalić (HDZ) upozorava na teško stanje u agraru, te uz ostalo pita što će biti s viškom kukuruza, pšenice i ječma. Mladen Vilfan u ime Kluba HSLS-a kaže da su na predloženi rebalan uputili 51 amandman te ističe da nisu upitna povećanja za obranu države. "Nitko, pa ni predsjednik države, u ovakvim uvjetima ne može rebalansom dobiti 22 posto više od planiranih sredstava", rekao je Vilfan, pojašnjavajući da se Ministarstvu unutarnjih poslova rebalansom sredstava povećavaju za 5,7 posto, Ministarstvu obrane za 13,9 posto, dok se Saboru odobrava povećanje od 33,8 posto. Vlada je svoje troškove smanjila za 7,9 posto i ne vidim razloga zašto se i Saboru i predsjedniku države ne bi smanjila sredstva, naglasio je Vilfan. U ime Kluba ASH Miko Tripalo kaže da mu se čini da Vlada ne vodi računa o industriji, osim o brodogradnji i crnoj metalurgiji iako se više oslanja na poljoprivredu i turizam. Zapitao je mora li proračun iznositi polovicu bruto društvenog proizvoda, zamjetivši da javna potrošnja raste iz mjeseca u mjesec. Tripalo se zauzima za napuštanje, kako kaže, etatističkog prikupljanja sredstava u centar i predlaže da se županijama prepusti da same prikupljaju sredstva i planiraju trošenje. Božo Kovačević (HSLS) kaže da je podnio 49 amandmana na kako je rekao "besmislene izdatke". On se posebice osvrnuo na premala sredstava od prodaje poduzeća te zamjera na troškovima reprezentacije, dok Velimir Terzić (HSLS) napomenje da se rezerve prihoda mogu naći u striktnijoj primjeni poreza i carina. Hrvatska se deindustrijalizira, mišljenje je mr. Mladena Vedriša (nezavisni zastupnik) koji pri tom ukazuje na problem nekritičnog uvoza, mekih granica i precjenjenu vrijednost nacionalne valute što po njemu guši gospodarstvo. Ističući da Hrvatska ne može od međunarodnih financijskih institucija kupiti program vlastitog oporavka i financiranja već mora imati svoj program, on se založio za hitno kreiranje drugačije ukupne gospodarske strategije razvoja. Petar Kriste (HND) predložio je raspisivanje javnog zajma ili povećanje poreza umjesto sporne Uredbe o solidarnoj štednji. Kriste smatra da ukupno povećanje proračunskih troškova od 30 posto u odnosu na prošlu godinu nema pokriće u prihodima gospodarstva. Anto Lovrić (HSS) zbunjen je izjavama da smo postigli gospodarsko čudo, a sad, kako kaže, ne znamo od kud namaknuti sredstva potrebna proračunu. Zamjerio je prevelikoj rastrošnosti države, predloživši da zastupnici nepovratno daju 360 kuna za obranu i obnovu. Na velikim troškovima za reprezentaciju i službena putovanja zamjerio je i Elio Martinčić (HND). On je upozorio da se izbjegavanje poreskih obveza loše odražava na prihode proračuna, a Vladu je pozvao na odlučniju borbu protiv utajivača poreza, i to "ne onih sitnih nego onih najkrupnijih koji su do sada ostajali zaštićeni". Želimir Hitrec (HDZ) amandmanom predlaže iznalaženje sredstava za završetak radova na cesti Hum-Lupinjak u Krapinsko-zagorskoj županiji, a dr. Mira Ljubić-Lorger (DA) poziva Vladu da podnese račune za, kako je kazala, "nerazumnu potrošnju". Vlada, po njezinom mišljenju, nije u stanju osigurati stabilan proračun i gospodarski razvitak Hrvatske, posebice Dalmacije koja je, drži ona, u najtežem položaju. Dr. Goran Granić (HSLS) protivi se predloženom rebalansu jer je i osnovni proračun prevelik za sadašnje mogućnosti hrvatskog gospodarstva, a i Goranko Fižulić (HSLS) predlože Vladi povlačenje prijedloga rebalansa proračuna. Korekcijama u tekućoj politici moguće je povećati potrošnju, kazao je Fižulić, upozoravajući na potrošnju hrvatskih građana u inozemstvu koju treba preusmjeriti na potrošnju u Hrvatskoj. Fižulić je posebice upozorio na nepotrebnu državnu rastrošnost navodeći kao primjer brojku od tisuću službenih automobila u državnom vlasništvu. (Hina) sšh/rd/db bn 261530 MET jul 95