NIZ PRIMJEDBI NA ZAKON O SOLIDARNOJ ŠTEDNJI

ZAGREB, 24. srpnja (Hina) - Odbor za rad, socijalnu politiku, zdravstvo, obitelj i mladež Zastupničkog doma hrvatskog Sabora na današnjoj sjednici nije dao suglasnost predloženom tekstu Konačnog prijedloga zakona o solidarnoj štednji za financiranje obrane i obnove i korištenje štednje za kupnju dionica. Odbor drži da je taj prijedlog upitan, kako sa strane ustavnosti, tako i s pozicija radno-pravnih odnosa i prava radnika, te predlaže iznalaženje novih alternativnih prijedloga. Odbor je nakon rasprave o prijedlogu o izmjenama i dopunama proračuna Republike Hrvatske za 1995. podržao potrebu donošenja rebalansa proračuna, ističući potrebu razrade iznosa alternativnih prihoda kroz eventualne trošarine, poreznu politiku i smanjenje nekih rashoda, zaštićujući socijalne kategorije stanovništva, radnike i njihove zarade, obitelj i umirovljenike. Predlaže se i preraspodjela za osiguranje sredstava za ispunjenje preuzetih obveza iz socijalnog programa za egzistencijalni minimum, zapošljavanje i oživljavanje gospodarstva. Krešimir Glavina (HDZ) drži da je zakon o solidarnoj štednji neprihvatljiv na predloženi način, te predlaže da se oporezuje iznos neto plaća iznad 2500 kuna. Za Ivana Matiju (SDP) teret rata bi trebao biti podijeljen ne solidarno, nego razmjerno ekonomskoj moći. Ističe da se dionice kupuju kad čovjek to želi, pitajući zašto nije bilo prisilne kupnje kada su sve dionice svih poduzeća bile na tržištu. Ukazujući da će zakon o solidarnoj štednji prouzročiti dosta problema, Vladimir Cvitanović (HDZ) usprotivio se prisilnom dioničarstvu navodeći da se prihodi mogu namaći većim porezom na cigarete i alkohol i na visokoluksuznu robu, kao primjerice, automobile iznad određene kubikaže. Ante Kutle (HDZ) predlaže paušalnu carinu, odnosno carinjenje svakog izlaska iz države. Mato Arlović (SDP) drži da su zakoni o izvršenju proračuna i solidarnoj štednji neustavni. Solidarne štednje nema ako se taj drugi ne suglasi, plaća je stečeno pravo radnika, a ako želimo nametnuti solidarnu štednju, onda se one s plaćama iznad 2500 kuna mora pitati. Arlović je pitao i tko je ovlastio državu da bude rastrošna jer nudi 1,5 kunu za kunu. Na sjednici Odbora govorili su i predstavnik Hrvatske uduge sindikata, te Udruge radničkih sindikata koji su također protiv predloženog zakonskog teksta, te su zapitali kako je utvrđen iznos od 2500 kuna, da li temeljem troškova života i kojih socijalnih podataka. (Hina) db ds 241813 MET jul 95