GLAVNI DIJELOVI ZAVRŠNE IZJAVE SA SASTANKA U LONDONU

LONDON, 21. srpnja (Hina/AFP) - Glavni dijelovi završne izjave sa sastanka u Londonu o Bosni, održanog u petak, koju je pročitao tajnik Ministarstva vanjskih poslova Malkom Rifkind u svojstvu predsjednika sastanka: Sastanak osuđuje "napade na Srebrenicu i Žepu, ofenzivu na Bihać, kao i prijetnje Goraždu" kojim se nastavljaju "očita kršenja prava stanovnika enklava", a osuđuju se i zatočenja vojnika UN. U izjavi se potvrđuje da "prijetnje sigurnosti osoblja UN u Bosni dovode u pitanje nacionalne interese zemalja čiji su vojnici u postrojbama", dodajući da će "čelnici bosanskih Srba pojedinačno odgovarati za svako kršenje integriteta osoblja UN". "Napad na Goražde bi pokrenuo snažnu i odlučnu reakciju. Na sastanku je snažno podržana upotreba zračnih snaga, ali je izazvala i zabrinutosti". "Ujedinjeni narodi ne moraju krenuti u rat, ali moraju podržati učinkovitu obranu". "Bude li potrebno, bit će poduzete mjere za pojačanje kontingenata UN uključujući i upotrebu Snaga za brzo djelovanje (FRR)". Izjava "potvrđuje važnost mandata UN i njihove nazočnosti u Sarajevu i slaže se s odlukom britanske vlade da se na raspolaganje UN stavi jedan bataljun koji je već nazočan na poprištu događaja za operacije održavanja mira" u Sarajevu. Naglašena je "odlučnost glede otvaranju prilaza Sarajevu kako bi se jamčila isporuka hrane civilnom stanovništvu i pristizanje snaga UN i svoju podršku brzom korištenju FRR u zaštiti UNPROFOR-a i održavanju pristupa tih isporuka. U izjavi je iznešeno slaganje s "pojačanjem tih jedinica FRR, koje se nalaze na licu mjesta, kako bi se učvrstila ta misija. "Na sastanku je najodlučnije osuđeno stravično vršenje etničkog čišćenja, i snažno je podržan rad Visokog povjereništva UN za izbjeglice i Međunarodnog odbora Crvenog križa, kao i rad drugih humanitarnih organizacija koje se bave civilnim stanovništvom koje trpi od posljedica brutlanog rata (...)." Izjava inzistira da se HCR-u osigura trenutačni pristup do zatočenih ljudi iz Srebrenice. Ona poziva sve strane, posebice bosanske Srbe na suradnju u humanitarnim naporima te na poštivanje njihovih obveza." "Odlazak UNPORFOR-a bi imao tragične posljedice za Bosnu i cijelo područje. Sastanak je podržao nastavak uloge UNPORFOR-a u Bosni, unatoč poteškoća s kojiam se tamo sreće. U slučaju ukidanja embarga na oružje, UNPORFOR bi se povukao. Odlazak UNPORFOR-a bi aktivirao planove NATO-a za zaštitu tog povlačenja. "Ako UNPORFOR mora učinkovito djelovati, strane moraju s njim surađivati, prekinuti sve napade na osoblje UNPORFOR-a, prekinuti sprečavanje operacija UNPROFOR-a, a posebice raspoređivanje Snaga za brzo djelovanje. Strane moraju dogovoriti prekid vatre". "Sukladno potrebi brzog napredovanja političkog procesa (...) na sastanku je data puna podrška naporima Carla Bildta i Thorvalda Stoltenberga, potvrđena se hitnost održavanja pregovora između strana glede zemljopisnih i ustavnih oblika bosanskog rješenja, koji se temelji na planu Kontaktne skupine". "Na sastanku je potvrđeno da bi međusobno priznanje Beograda i Sarajeva bila viša etapa prema međusobnom priznanju SRJ i svih republika bivše Jugoslavije. Skup je pozvao predsjednike Izetbegovića i Miloševića, da na temelju međusobnog priznanja Beograda i Sarajeva, poduzmu odlučan napor promaknuća političkog rješenja". (Hina) tm 220216 MET jul 95