LJUBLJANA, 21. srpnja (Hina/STA) - U prostorijama Ministarstva
gospodarskih poslova sinoć su se sastali slovenski ministar Maks
Tajnikar i ministar gospodarstva Republike Hrvatske Nadan Vidošević, a
razgovarali o vlasništvu i upravljanju Nuklearnom elektranom Krško,
odlaganju radioaktivnog otpada i o budućoj pravnoj organiziranosti
Nuklearne elektrane te, u skladu s tim, financiranjem njezine
razgradnje, javila je danas Slovenska tiskovna agencija (STA).
"Mogu reći da smo se složili da su ostali samo redakcijski popravci i
usklađivanje konačnog teksta međusobnog ugovora za uređenje odnosa u
Nuklearnoj elektrani Krško", izjavio je na današnjoj konferenciji za
novinstvo Maks Tajnikar.
Među najvažnijim čimbenicima koji su dogovoreni slovenski je ministar
istaknuo dogovor da se dio kapitala u toj elektrani, koji je u bilanci
određen kao obveza s naslova održavanja sredstava i njezin društveni
kapital, razdijeli između oba sudionika na dva jednaka dijela", čime
države određuju vlasničke odnose u elektrani. U budućnosti bi NE Krško
bila organizirana kao društvo s ograničenom odgovornošću, unutar
kojega se prijenosi vlasničkih dijelova ne mogu mijenjati ako se oba
partnera ne slože, istaknuo je ministar Tajnikar.
Također je dogovoreno da bi nabavu za NE Krško obavljali
kvalificirani nabavljači, bez obzira iz koje države dolaze, a njih bi
odabirala sama elektrana.
"Vrlo važan dogovor, s kojim se obje strane slažu, jest da u skladu s
preuzetom električnom energijom obje države preuzimaju obvezu
pohranjivanja i odlaganja radioaktivnog otpada, nastalog za vrijeme
rada i nakon zatvaranja elektrane, te da do godine 2002. odrede
lokaciju odlagališta toga otpada, a da je do godine 2007. i izgrade",
rekao je Maks Tajnikar.
"Sinoć smo se dogovorili da u preambuli ugovora navedemo sve akte
koji su na bilo koji način određivali povijest nastajanja i odnosa u
NEK-u. Inače, u posebnom članku nabrajamo sve te akte, koji bi s novim
ugovorom prestali vrijediti", rekao je Maks Tajnikar.
Strane u pregovoru su se također dogovorile o upravljačkoj strukturi
unutar NEK-a.
Raspravljalo se i o zakonu o fondu za financiranje razgradnje NEK-a,
pri čemu su se složili da je takav zakon potrebno donijeti.
Ostala su neka pitanja koja ministri nisu razriješili, a o kojima će
morati razgovarati predsjednici vlada dviju država. Tako je ostalo
otvoreno pitanje izgradnje druge nuklearne elektrane, koja proizlazi
iz nekih sporazuma iz 70-ih godina, a postoji u energetskim planovima
Hrvatske. Hrvatska ustraje u zahtjevu da u tom sudjeluje i Slovenija
koja, po riječima Maksa Tajnikara, sada na državnoj razini nema
nikakvog interesa za sudjelovanjem.
Temeljno je pitanje neslaganja bilo pitanje zaposlenja koje ne bi
bilo utvrđeno na paritetan način. Pritom je Maks Tajnikar ponudio tri
točke i to: da o zaposlenju odlučuje uprava, da se hrvatskoj strani
osigura mogućnost izobrazbe odgovarajuće ekipe, koja bi poslije mogla
djelovati i u novoj nuklearnoj elektrani jer je slovenska strana
nastupila sa stajalištem da hrvatska strana odustane od nužnosti
sudjelovanja Slovenije u tom projektu, da se sada zaposlenim hrvatskim
državljanima u NEK-u osigura jednaka sigurnost zaposlenja kao
slovenskim državljanima, tako da im ne bi bilo potrebno svako ljeto
iznova pribavljati radne dozvole.
"Na osnovi tih razgovora pripremit ćemo polazišta za dogovore, koja
ćemo proslijediti slovenskoj vladi i skupštini, u kojima je potrebno
dogovorene i otvorene točke provjeriti i dobiti odgovarajući
pregovarački mandat za pripremu konačnog dokumenta", rekao je ministar
Tajnikar i dodao: "Osobno držim da su naši razgovori bili dovoljno
plodni da omogućuju pripremu službenih slovenskih polazišta za
dogovaranje i pripremu konačnih dokumenata. S tim stajalištima bi u
Državnom zboru nadopunili stajališta koja su bila razmatrana u
slovenskoj skupštini u prosincu 1993., a koja su služila dosadašnjim
pregovorima."
Hrvatski ministar gospodarstva Nadan Vidošević je izjavio kako
Hrvatska namjerava ustrajati pri gradnji nove elektrane jer hrvatska
država ima znatan manjak energetskih izvora.
Pitanje zaposlenih u NEK-u za hrvatsku stranu ima stratešku važnost
jer se radi o ljudima koji primjenjuju moderne tehnologije i zbog
sigurnosnih razloga budući da je Nuklearna elektrana Krško u
neposrednoj blizini Zagreba u kojem živi trećina hrvatskoga pučanstva,
dodao je ministar Vidošević. Također, u upravnim strukturama i osobito
u skupštini treba zajamčiti sigurnost hrvatskog vlasništva u NEK-u.
Hrvatski ministar gospodarstva Nadan Vidošević također je rekao da
Hrvatska nema interesa sudjelovati u sanaciji rudnika urana Žirovski
vrh jer je taj problem nastao prije izgradnje nuklearke.
(Hina) ld sp
211817 MET jul 95
SVJETSKA TRŽIŠTA: Oporavak tehnološkog sektora na Wall Streetu
F-35 borbeni avion srušio se na Aljasci
SKV: Svijet u 4,30 sati
SKV: Hrvatska u 4,30 sati
Najmanje 15 mrtvih u stampedu na hinduističkom hodočašću Kumbh Mela
Senatori zabrinuti zbog kineskog utjecaja u Panamskom kanalu
Fico u četvrtak razgovara s EK o tranzitu ruskog plina
Liječnici se bore za život vozača koji je upao u more
Najava - gospodarstvo - za srijedu, 29. siječnja
Najava događaja - svijet - za srijedu, 29. siječnja