ZAKONSKI OKVIRI SANACIJE GOTOVO 50 PODUZEĆA

ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske uputila je na izvanredno zasjedanje Sabora zakazano za 25. srpnja, po hitnom postupku Prijedlog zakona o sanaciji određenih poduzeća. Zakonom se predlaže sanacija poduzeća u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačkih društava čije dionice odnosno udjele pretežno drže u vlasništvu, svaki za sebe i zajedno, Republika Hrvatska, Hrvatski fond za privatizaciju, mirovinski fondovi, a koja su temelj gospodarske aktivnosti ili su pak važna zbog obrambenih i strateških interesa hrvatske države. Hrvatska Vlada, stoji u obrazloženju predloženog zakona, već duže vremena intenzivno radi na koncipiranju programa restrukturiranja prvenstveno većih poduzeća, a sanacija je već započela u "Koksari" Bakar, TLM-u Šibenik, TEF-u Šibenik, te poduzeću "Dalmacija" Dugi Rat. Uz predloženi tekst zakona u privitku je po županijama izdvojeno 47 poduzeća iz područja industrije za koja Vlada predlaže sanaciju, no ta brojka, kako se ističe, nije konačna. Prema predloženom zakonu, odluku o sanaciji poduzeća odnosno društava donosila bi Vlada na prijedlog resornog ministra. Sanacija bi ustvari počela danom objavljivanja odluke o sanaciji u Narodnim novinama. S tim bi se datumom ograničile ovlasti organa poduzeća, osnosno društava, te prestale sve funkcije upravnog odbora poduzeća odnosno nadzornog odbora društva i funkcije skupštine društva, a sve bi te funkcije, do prestanka procesa sanacije, preuzelo vjerovničko vijeće. Vjerovničko vijeće imenuje Vlada koja imenuje i koordinatora sanacije te po jednog predstavnika onih vjerovnika koji zajedno imaju više od 50 posto dospjelih nespornih potraživanja prema poduzeću. Predloženi zakon vjerovničkom vijeću daje ovlast za razrješenje direktora poduzeća, odnosno uprave društva ili njenih pojedinih članova te pravo da na njihova mjesta imenuje druge osobe. Vjerovničko vijeće daje direktoru poduzeća odnosno upravi društva suglasnost za sklapanje ugovora čija je vrijednost veća od milijun kuna. Također se predlaže uvođenje moratorija na naplatu dugova prema poduzeću odnosno društvu u sanaciji nastalih do 31. prosinca 1994. godine. Kada se radi o poduzećima dužnicima čije udjele drži HFP Upravni odbor HFP-a, uz suglasnost Vlade, mogao bi te udjele ustupiti vjerovnicima za njihova potraživanja. Ugovorom između HFP-a i vjerovnika odredilo bi se da vjerovnik preuzima udjele do visine potraživanja, a potraživanje prema dužniku preuzela bi Republika Hrvatska. Na taj bi način, stoji u obrazloženju predloženog zakona, vjerovnici čija su potraživanja pretvorena u njihove sada vlasničke udjele u poduzećima-dužnicima stekli upravljačka prava srazmjerno veličini udjela. Na taj bi način bilo omogućeno i pretvaranje potraživanja Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja te Zavoda za zdravstveno osiguranje u vlasničke udjele. Sanacija velikih dužnika mogla bi se provoditi i na način da se potraživanja vjerovnika transformiraju u vlasnički udjel poduzeća dužnika i to tako da vjerovnici osnuju sanacijsko dioničko društvo koje će se pripojiti poduzeću dužniku u jedinistveno poduzeće. Naime, vjerovnici bi u to sanacijsko dioničko društvo uplatili uloge ulaganjem svojih prava (potraživanja prema dužniku). Predloženi zakon predviđa i socijalni program zbrinjavanja viška radnika. Zaposlenik za čijim je radom prestala potreba, a kojemu prema propisima o radnim odnosima ne može prestati radni odnos, imao bi pravo na dokup staža radi ostvarivanja uvjeta za stjecanje prava na starosnu mirovinu dok bi zaposlenici koji ne ispunjavaju uvjete za dokup staža imali pravo na otpremninu ili pravo na kredit za otpočinjanje samostalnog rada. Točan broj viška zaposlenih nije moguće unaprijed utvrditi, jer će on ovisiti od konkretnog programa sanacije svakog pojedinog poduzeća kao i broja poduzeća koja će ući u sanaciju. Prema orijentacijskim sagledavanjima, u obrazloženju predloženog zakona, očekuje se da će socijalnim programom tijekom ove i iduće godine biti obuhvaćeno oko 15.000 zaposlenih što bi zahtijevalo osiguranje sredstava u visini od oko 550 milijuna kuna. Uz to potrebno je osigurati i sredstva za podmirivanje dugova temeljem ino zaduženja koje bi prema odredbama predloženog zakona preuzeo HFP odnosno Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka. Prema podacima u privitku Prijedloga zakona o sanaciji određenih poduzeća najviše je takvih poduzeća, čak 19, u Zagrebačkoj županiji, a od toga sedam je tih poduzeća iz koncerna Končar. U Splitsko-dalmatinskoj županiji Vlada je za financijsku sanaciju izdvojila 10 poduzeća, među kojima je i "Željezara" Split, "Cetinka" iz Trilja, "Dalmatinka" d.d. Sinj, te pet poduzeća iz sastava splitskog "Diokoma". U Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj, Zadarsko-kninskoj županiji po dva su poduzeća za sanaciju. Uz "Saponiju " d.d. u Osječko-baranjskoj županiji proces sanacije predviđen je za još dva poduzeća, dok će u Krapinsko-zagorskoj županiji u sanaciju četiri poduzeća. Poduzeće "Dalit" Daruvar za sada je jedino poduzeće naznačeno za sanaciju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. (Hina) sšh ds 211105 MET jul 95