ZA KAMATU I PRVI ANUITET GLAVNICE STARE DEVIZNE ŠTEDNJE POTREBNO 233 MILIJUNA DEM

POTREBNO 233 MILIJUNA DEM ZAGREB, 17. srpnja (Hina) - Ministarstvo financija Republike Hrvatske tijekom ovoga tjedna bankama će dostaviti ugovore vezane za isplatu kamate i prvog obroka glavnice stare devizne štednje, a po njihovom potpisivanju bankama bi se, od sljedećeg tjedna, doznačilo 50 posto iznosa za isplatu kamate, kazala je pomoćnica ministra financija Ljerka Ercegović na današnjoj sjednici Vijeća udruženja banaka i ostalih financijskih institucija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Za isplatu prvog, 1. srpnja 1995. dospjelog obroka stare devizne štednje temeljem Zakona o pretvaranju deviznih depozita građana u javni dug Republike Hrvatske, potrebno je ukupno 233 milijuna njemačkih maraka (838,8 milijuna kuna). Od toga 153 milijuna maraka (550,8 milijuna kuna) čini prvi od 20 polugodišnjih obroka glavnice stare devizne štednje, a ostalih 80 milijuna maraka (288 milijuna kuna) je kamata. Ministarstvo financija će do kraja srpnja bankama dostaviti 50 posto iznosa za isplatu kamate u gotovini, dok će ostalih 50 posto biti dostavljeno u četiri obroka uz petpostotnu kamatu. Za isplatu prvog anuiteta glavnice stare devizne štednje građanima banke će dobiti obveznice naplative u šest polugodišnjih obroka, kroz tri godine, s tim da će kamatna stopa na obveznice, koje će država izdati bankama, biti 12 posto, pojasnila je Ercegović. Bankari su upozorili da s isplatom kamate građanima, imateljima stare devizne štednje ne bi trebalo biti problema, dok to nije slučaj s isplatom prvog anuiteta glavnice te će zbog problema likvidnosti to ovisiti i o stanju u pojedinim bankama. Članica Uprave Zagrebačke banke Neda Šarić ističe da će čim na račun stigne pola iznosa potrebnog za isplatu kamate Zagrebačka banka početi s isplatom kamate i prvog obroka glavnice. Predsjednik Uprave Varaždinske banke Mato Lukinić naglašava da ukupnu obvezu sve banke neće moći isplatiti dodavši da s isplatom kamate neće biti problema, ali to nije slučaj s prvim obrokom glavnice. Nazočni su bankari istaknuli i da će se likvidnost dijelom riješiti i kratkoročnim smanjivanjem obveze izdvajanja deviznih sredstava u inozemstvo, ali da je potrebno smanjiti taj postotak (60 posto). Izvršni direktor u Narodnoj banci Hrvatske Marko Škreb odgovorio je da bi smanjivanje te obveze imalo negativne posljedice te da za to nema elemenata, kao i da u monetarnoj politici ne treba očekivati neke znatnije zaokrete. Članovi Vijeća ukazali su i na tehnički problem evidencije stare devizne štednje i pretvaranja dospjelih anuiteta u evidencijama u novu, što je skup posao. Pomoćnik ministra financija Ivica Smiljan ukratko je bankare upoznao s Izvješćem o stanju poslovnog bankarstva u Hrvatskoj, s prijedlogom mjera za sanaciju. Među inim je kazao da je najveći problem izuzetno visok stupanj imobiliziranosti aktive najvećih banaka, kao i visok stupanj nenaplaćenih potraživanja, dodavši da bi, po podacima iz izvješća, devet banaka trebalo u sanaciju. Direktor Agencije za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga Vladimir Kopf naglasio je da bi pet banaka u sanaciju trebalo do kraja godine, kao i da će se sanacija obavljati slučaj po slučaj najavljujući promjene i izmjene u Zakonu o sanaciji banaka. Kopf je kazao da je teško govoriti o detaljima sanacije pojedine banke, ali da će se kretati od otpisa gubitaka na teret jamstvenog kapitala do dokapitalizacije banke od strane Agencije te da će rad i plasmane banke kontrolirati Agencija. (Hina) db ds 171554 MET jul 95