PEDESETA OBLJETNICA PRVE NUKLEARNE BOMBE

PARIZ, 13. srpnja (Hina/AFP) - Šesnaestog srpnja godine 1945., u 5 sati i 30 minuta po lokalnom vremenu, eksplodirala je atomska bomba u Alamogordu, u pustinji Novog Meksika, a tako je počelo i doba nuklearne energije. Prvi se put pristupilo pokusu brutalne dezintegracije velike količine fisione tvari, više od 10 kg plutonija. "Revolucionarna" naprava, piše Winston Churchill u svojim memoarima, "eksplodirala je na vrhu stupa od 30 m (...), na 20 km uokolo svako prisustvo čovjeka bilo je zabranjeno (...), pustošenje u krugu od skoro jednog kilometra bilo je posvemašnje". Tri tjedna kasnije svijet će otkriti zastrašujuće oružje, kad su dvije eksplozije 6. i 9. kolovoza pretvorile u pepeo japanske gradove Hiroshimu i Nagasaki i većinu njihovih stanovnika. Ta smrtonosna naprava bila je plod golemog napora, "projekta Manhattan", pokrenutog manje od šest godina nakon što je Einstein privukao pozornost predsjednika Franklina Roosevelta glede vojnih perspektiva fisije jezgri. Sa svrhom uspješne provedbe svojega plana, Amerikanci su mobilizirali znatnu industrijsku i financijsku silu i upotrijebili, prema Churchillu, 400 milijuna funti sterlinga iz onog doba. Novi grad izgrađen je iz temelja na osamljenom platou Novog Meksika, a okupljao je u najvećoj tajnosti najsposobnije fizičare na planetu. Dvije tvornice za proizvodnju fisionih tvari podignute su u Tennesseeu, dok su u državi Washington niknuli prvi reaktori koji proizvode plutonij na svijetu. U tri godine intenzivne aktivnosti smišljena su dva modela bombe, jedan koji se koristio uranijem-235 (kao u Hiroshimi), a drugi plutonijom, kao u Alamogordu i Nagasakiju. Pokus u Alamogordu predstavljao je uspjeh, ali najodgovorniji - general Groves, Robert Oppenheimer i Enrico Fermi - ustanovili su s užasom da je svatko od njih postao "kompanjon smrti, uništavatelj svjetova", prema hindustanskom tekstu koji u to vrijeme citira Oppenheimer. Bomba je izrađena iz straha od nacizma. Fisija je otkrivena u Njemačkoj i strahovalo se da se Hitler prvi ne dočepa tog razornog oružja. Pedeset godina nakon prve atomske eksplozije vječno pitanje treba li praviti bombu ostaje bez odgovora. Godine 1945. najmoćnija zemlja na svijetu bila je jedina u stanju opskrbiti se atomskim oružjem. Godine 1995. osim pet velikih deklariranih nuklearnih sila (SAD, Velika Britanija, Rusija, Kina, Francuska), za tri zemlje (Izrael, Indija, Pakistan) općenito se smatra da posjeduju te naprave, dok se Iran sumnjiči da nastavlja dugoročna istraživanja o atomskoj bombi. (Hina) bnš dr 131251 MET jul 95