-SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) NEW YORK - Vijeće sigurnosti UN-a zatražilo je u srijedu od glavnog tajnika Butrosa Galija da "upotrijebi sva sredstva koja su mu na raspolaganju kako bi uspostavio, u skladu s mandatom UNPROFOR-a, status sigurnosne zone u Srebrenici". U rezoluciji prihvaćenoj jednoglasno, petnaest država članica Vijeća sigurnosti, zatražile su "od svih strana da surađuju" te zahtijevaju od bosanskih Srba "da se povuku" iz Srebrenice, koju su u utorak zauzeli. WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik pri UN Mario Nobilo upozorio je u srijedu u New Yorku Vijeće sigurnosti na ozbiljne posljedice pada Srebrenice i mogućeg pada drugih zaštićenih zona u Bosni i Hercegovini. "Odluka vodstva bosanskih Srba da, uz pomoć beogradskih vlasti, obnove napade na zaštićena područja i potom pomanjkanje odlučnog odgovora međunarodne zajednice nagovješćuje ozbiljne rizike za Hrvatsku i bošnjačko-hrvatsku Federaciju", kazao je Nobilo na sjednici Vijeća na kojoj je usvojena rezolucija kojom se poziva na povlačenje bosanskih Srba iz Srebrenice. Egzodus desetaka tisuća muslimanskih izbjeglica iz Srebrenice i drugih zaštićenih zona mogao bi predstavljati ozbiljan problem za osjetljivu političku i ekonomsku ravnotežu na već osiromašenom teritoriju Federacije, dodao je. "Republika Hrvatska, koja već skrbi za oko 200 tisuća izbijeglica iz BiH, više od ijedne države članice UN-a, i u kojoj je svaka jedanaesta osoba prognanik ili izbjeglica, također je ozbiljno zabrinuta mogućnostima zbrinjavanja dodatnih izbjeglica iz BiH". U tom smislu Hrvatska je posebno zabrinuta oko stanja u sigurnosnom podučju Bihaća u kojem je više od 60 tisuća ljudi, kazao je Nobilo istaknuvši da bi "Republika Hrvatska premještanje tog stanovništva smatrala ozbiljnom prijetnjom unutarnjoj sigurnosti i dobrobiti svojih građana i, možda bi bila prisiljena poduzeti mjere za osiguranje statusa Bihaća kao zaštićenog područja, ako bi se taj status ikada ugrozio". "Hrvatska Vlada i građani Hrvatske također bi, gotovo sigurno, morali izvući dodatne zaključke iz razvoja događaja u Srebrenici i pomanjkanja odgovora međunarodne zajednice, u pogledu mandata UN-a u Hrvatskoj i sposobnosti i spremnosti UNCRO-a da ostvari svoje ciljeve, a posebice kontrolu priznatih međunarodnih granica". Hrvatska Vlada, istaknuo je hrvatski veleposlanik, čvrsta je stajališta da su posljednji događaji u BiH također posljedica zatvaranja očiju od strane međunarodne zajednice pred ozbiljnim porastom uplitanja Srbije u okupirana područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine. "Ti se događaji moraju razmotriti s najvećom ozbiljnošću i hitnošću jer bi čitav mirovni proces u regiji mogao doći do tragičnog kraja", zaključio je veleposlanik Nobilo. LONDON - Kontaktna skupina je podržala napore posrednika Europske unije Carla Bildta za traženje mirovnog sporazuma, u četvrtak je priopćio britanski Foreign office. Dužnosnici Kontaktne skupine, koja pokušava naći diplomatsko rješenje krize u BiH, sastali su se u srijedu navečer u Londonu. Bildt je izvjestio dužnosnike iz SAD-a, Rusije, Velike Britanije, Francuske i Njemačke o posljednjem krugu razgovora koje je održao u Beogradu i drugdje kako bi se našlo rješenje za okončanje sukoba. "Kontaktna skupina je podržala njegove napore...kao i rezoluciju Vijeća sigurnosti", koju je Vijeće donijelo u srijedu i kojom se traži povlačenje Srba iz Srebrenice, istakao je britanski dužnosnik. TUZLA - Noćas je u Tuzlu došlo 1 200 prognanika, uglavnom žena, djece i staraca koji su u srijedu u 11 sati ujutro krenuli iz Srebrenice, javlja dopisnik Hine iz Tuzle. Do crte razdvajanja u okolici Kladnja prognanike su dopratili Srbi. U Kladanj, koji se nalazi pod nadzorom armije BiH-a, stiglo je u pratnji vojnika UNPROFOR-a, u 19 sati dvadeset autobusa prognanika. U selo Dubrave pored Tuzle prognanici su stigli oko 22 sata. Nešto prije ponoći prihvaćeni su u stožer UNPROFOR-a za sjeveroistok. Osim ovih 1 200 prognanika još 6 000 ih čeka u Kladnju gdje se ranjenici odvajaju kako bi bili prevezeni u bolnicu. Do sada je 88 ranjenika prevezeno u norvešku bolnicu u Tuzli. Predsjednik stožera civilne zaštite Tuzlansko-podrinjske veležupe, Pajo Banović, koji je iznudio privremeni smještaj za prognanike, je izjavio: "Sve institucije za prihvat prognanika su mobilizirane. Osnovan je krizni štab. U prvim procjenama očekivali smo 2 000 ljudi, ali smo u Kladnju ustanovili da pored onih 1 200 ima još oko 6 000 prognanika iz Konjević Polja, Srebrenice, Cerske , Logovca i ostalih sela." WASHINGTON - Vođa demokratske manjine u američkom Senatu Tom Daschle podržao je u srijedu ukidanje embarga za uvoz oružja u BiH i tako se pridružio sve većem broju američkih kongresmena koji se nakon pada Srebrenice zalažu za naoružavanje BiH-a. "Zagovaram multilateralno ukidanje embarga, jer što se prije to desi prije će se Bošnjaci moći uhvatiti u koštac sa situacijom uz veće izglede da uspiju", rekao je Daschle. "Ne postoji mnogo nade da će UNFROPOR ojačati", rekao je Daschle, napomenuvši da je odlazak UNFROFOR-a "najvjerojatnije u svačijem interesu". Unatoč zalaganju za ukidanjem embarga, Daschle se nije priklonio zahtjevu vođe republikanske većine u Senatu Boba Dolea. "U našem je interesu da Senat ne donosi takve odluke", rekao je Daschel dodajući da bi to razvilo nepotrebne "raskole i rasprave" u veoma kritičnom trenutku. On također drži da bi jednostrano američko ukidanje embarga bilo "vjerojatni" uvod u odašiljanje američkih vojnika u BiH. NEW YORK - Vijeće sigurnosti i Opća skupština UN potvrdili su u srijedu Rosalyn Higgins (Rouzlin Higins) za sutkinju Međunarodnog suda pravde u Den Haagu. Ona će biti prva sutkinja u povijesti tog suda. Gospođa Higgins (58) je profesorica međunarodnog prava na londonskom sveučilištu. U Međunarodnom sudu pravde zamijenit će sir Roberta Yewdalla Jenningsa koji je 10. srpnja umirovljen. Rosalyn Higgins će biti sutkinja u Den Haagu do 5. veljače 2000. godine. Za njezino imenovanje glasalo je svih 15 zemalja članica Vijeća sigurnosti i predstavnici 155 država u Općoj skupštini UN. GAZA - Novi krug pregovora između Izraela i PLO-a o proširenju plaestinske samouprave započet će u četvrtak na tajnoj lokaciju na Bliskom istoku, a ne u Italiji kao što je bilo najavljeno, izjavio je u srijedu glavni pregovarač PLO-a. "U završnoj smo fazi pregovora i odlučuli smo da ostanemo što bliže našem vodstvu, kako bi se ključne odluke donijele potrebnom brzinom", rekao je pregovarač PLO-a i ministar gospodarstva Ahmed Qureia (Kireja). Dužnosnici izraelskog ministarstva vanjskih poslova izjavili su u srijedu da nema spora s PLO-om oko mjesta održavanja pregovora i da Izrael nema prigovora na održanje pregovora "bliže kući". Pregovarači pokušavaju izraditi detaljan sporazum o povlačenju izraelskih postrojbi sa Zapadne obale i o održanju palestinskih izbora. Sporazum bi trebao biti potpisan do 25. srpnja. Qureia je rekao da bi predstojeći krug pregovora trebao potrajati oko tjedan dana, nakon čega bi, ako se sporazum postigne, došlo do potpisivanja u Washingtonu. Dodao je da su pregovarači uspjeli u preliminarnim razgovorima i da su "razlike sve manje". Ključne točke neslaganja su kontrola u ruralnim područjima Zapadne obale, raspodjela vode i položaj oko 6 tisuća palestinskih zatvorenika u izraelskim zatvorima. (Hina) dr dr 130759 MET jul 95