VJESNIK: DALJE OD BITKE, BLIŽE RATU

ZAGREB, 13. srpnja (Hina) - Politika UN, NATO i cjelokupne međunarodne zajednice, u ozračju tragedije Srebrenice, povod su komentarau današnjem "Vjesniku" Aleksandra Miloševića u 'Temi dana'. Iz članka izdvajamo: "Sarajevska Vlada, suočena s posvemašnjom nedjelotvornošću UN-a, naime, odlučila se čini se, na posljednji, očajnički korak. Haris Silajdžić najavio je da će Sarajevo u obrani integriteta međunarodno prtiznate države BiH pozvati dobrovoljce iz inozemstva, ali i regularne trupe prijateljskih zemalja. Nije pri tome rekao koje bi to zemlje bile, ali to se može lako zaključiti. Ako iz Sarajeva krene i službeni poziv takvog sadržaja, gotovo je sigurno da će i dobrovoljce i regularne postrojbe poslati niz islamskih zemalja. Jedna od njih mogla bi biti Turska, što bi dovelo do izravnog uključenja jedne članice NATO saveza u rat u BiH. To bi sigurno izazvalo protureakciju Moskve, koja bi otvorenije nego dosad počela pomagati i Beogradu i Palama. Na kraju, ali ne najmanje važno, pitanje je i daljnje politike SAD-a spram događaja u BiH. Mada se Clintonova administracija iz petnih žila nastoji odhrvati izravnom vojnom upletanju u BiH, liječeći na taj način svoj vijetnamski sindrom, dobrovoljci i regularne postrojbe niza arapskih i islamskih zemalja u BiH vjerojatno bi natjerale i Washington na drukčiji pristup. Bi li se armija SAD izravno uključila u događanja na tlu ili bi Washington jednostrano ukinuo embargo na uvoz oružja Sarajevu - u ovom je trenutku manje važno. Ustvrdivši kako bi najava Sarajeva mogla "iz temelja promijeniti geostratešku sliku ovog područja", jer bi time "bila poremećana ravnoteža do koje je međunarodnoj zajendici očito stalo", kao i nesagledivim posljedicama ukoliko dođe do "sučeljavanja nekih zemalja članica NATO-a s postrojbama bosanskih Srba i eventualnim doborovljcima iz Rusije", novinar u zaključku piše: "Čini se da zbog toga Boutros Ghali i vodstvo svjetske organizacije moraju učiniti sve da i vojni pritisak na bosanske Srbe ostane u okviru legitimiteta UN-a. Bosna i Hercegovina članica je svjetske organizacije, njen teritorijalni integritet je ugrožen, ona je žrtva vojne intervencije smišljene i pomagane iz treće zemlje pa ima pravo koristiti sve instrumente obrane u skladu s poveljama UN-a. Istodobno, kriza koja potresa NATO savez mogla bi upravo na koracima koji se u BiH budu ili ne budu poduzimali, označiti daljnju sudbinu ove vojno političke udruge. Europljani očito u NATO-u ne mogu bez Amerikanaca, a ovi za sada ne žele izravno miješanje u bosanskohercegovačku krizu. Sučeljeni u obrani svojih uskih geostrateških i političkih interesa na ovim područjima, članovi NATO-saveza vode više računa o pojedinačnim interesima negoli o budućnosti udruge. A to bi mogao biti početak kraja Sjevernoatlantskog saveza". (Hina) dd 130723 MET jul 95