SIMPOZIJ "PRILOG RASPRAVI O DUGOROČNOJ I GLOBALNOJ VIZIJI HRVATSKE"

ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - U organizaciji Hrvatske udruge Rimskog kluba danas je u muzeju Mimara održan simpozij pod nazivom "Prilog raspravi o dugoročnoj i globalnoj viziji Hrvatske", na kojemu je više političkih, znanstvenih i javnih djelatnika raspravljalo o strategiji razvoja Hrvatske. Hrvatski veleposlanik pri Stalnoj misiji UN-a u Ženevi dr. Miomir Žužul govorio je o mogućim političkim rješenjima za okončanje sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Napomenuvši da predočava osobna razmišljanja, Žužul je kazao da se u svim razgovorima za globalne probleme nude i globalna rješenja, pojasnivši da se u slučaju sukoba u bivšoj Jugoslaviji argumentirano brane dvije mogućnosti. Prva, navodi dr. Žužul, pretpostavlja "stvaranje neke nove Jugoslavije, koja bi apsorbirala postojeće probleme i nudila neko prijelazno rješenje", što ne treba "preozbiljno shvaćati, ali ni potcjenjivati, jer takve inicijative potječu i od najviših političkih krugova". Druga bi mogućnost, pojašnjava Žužul, ponudila rješenja na temelju "ideje velikog razgraničenja; stvaranja globalne ravnoteže na mini prostoru između Hrvatske i Srbije". Iz takva bi rješenja, napomenuo je, proistekla "određena podjela BiH, ili pak njezino nestajanje, a problem je u tomu tko će to prvi izreći?". Komentirajući plan Kontaktne skupine, Žužul ocjenjuje da je taj plan "napravljen na temelju podjele BiH", te dodaje da su sve rezolucije Vijeća sigurnosti UN, koje se odnose na prostor bivše Jugoslavije, "na crti zamrzavanja postojećeg stanja i zaustavljanja 'kretanja stvari' nekontroliranim tijekom". "Nije li najveća opasnost za budućnost svijeta sukob civilizacija i religija", zapitao je dr. Žužul, dometnuvši da "svijet nije mogao naći načina da riješi problem kako živjeti sa svim tim različitostima". UN, Europska unija i NATO odgovaraju na pitanje o dugoročnoj strategiji razvoja Hrvatske, a UN je trenutačno najbitinija organizacija, zbog toga što u je ovom trenutku ako ne sigurnosni, onda barem politički čimbenik. Te tri međunarodne organizacije, drži veleposlanik Žužul, "umjesto da pronađu rješenje u bivšoj Jugoslaviji rade na njegovu odgađanju". Umjesto najavljenog sudjelovanja potpredsjednika hrvatske Vlade mr. Borislava Škegre, o "Hrvatskoj kakvu želimo s gospodarskog gledišta" govorio je savjetnik u Vladi Vlado Markovac, koji je istaknuo da bez modernog industrijskog razvoja neće biti gospodarskog napretka Hrvatske. "Razvijanje uspješne, konkurentno sposobne industrije ne daje nikakva jamstva, ali daje priliku koju treba iskoristiti", kazao je Markovac. Akademik Eugen Pusić od kratkoročnih zadaća Hrvatske na prvom mjestu navodi jačanje vojne spremnosti i ukazuje da je u ratu niskoga intenziteta, u kojemu je trenutačno Hrvatska, potrebno paziti kako se upotrebljava vojna sila. "U ratu visokoga intenziteta, u izravnom srazu Hrvatske i Srbije, Hrvatska ne bi imala velike izglede", procjenjuje Pusić. Nadalje, dodao je, valja učiniti diplomatski napor da se akreditira Hrvatska kao "pristojni član međunarodne zajednice, a boljom uporabom materijala o počinjenim zločinima diskreditira naš neprijatelj". Akademik Pusić zauzeo se za stvaranje antisrpske koalicije od sadašnjih i budućih žrtava srpske agresije, te napomenuo da Hrvatska "mora dobiti savezništvo bar dijela Srba u Hrvatskoj, jer jedino na taj način može dobiti kredibilitet u međunarodnoj zajednici". U dugoročnoj strategiji Hrvatska se od nacionalne države mora preobraziti u državu građana i u unutarnjopolitičkom ustrojstvu prijeći od "osobnog autoriteta ljudi na neosobni autoritet zakona", drži akademik Pusić, dodajući da bez modernizacije i stabilizacije državnog aparata nema gospodarskog razvoja. "Samo aktivno sudjelovanje u svim integracijskim procesima svijeta omogućit će Hrvatskoj opstanak", zaključuje akademik Pusić. Usprkos današnjoj sumornoj slici svijeta, moguće je rješenje društvo slobodnih ljudi, smatra akademik Ivo Šlaus, napominjući da "Hrvatska ima četiri i pol milijuna resursa, koji u svojoj slobodi i različitosti daju svakom od nas potpunu slobodu djelovanja". Akademik Šlaus upozorio je i na sve veću ulogu pojedinaca i nevladinih oraganizacija, te na nužnost "političke evaluacije svekolike političke djelatnosti". U raspravi na simpoziju sudjelovali su, uz ostale, dr. Josip Županov, Vlado Gotovac, dr. Vladimir Stipetić i dr. Zvonimir Baletić. (Hina) šm dd 111836 MET jul 95