STUDENTSKO ORGANIZIRANJE

Nadnaslov: Kako do uspostave kvalitetnog sustava studentskog organiziranja na sveučilištu? Naslov: Prijedlozi Saveza studenata Zagreba i Mladeži HDZ-a o studentskom organiziranju Piše: Tamara Marinković, Hina ZAGREB, 9. srpnja (Hina) - Povećanje utjecaja i određivanje mjesta studenata i studentskih udruga u radu sveučilišta i cjelokupnog društva u Hrvatskoj moguće je samo putem uspostave kvalitetnog sustava studentskog organiziranja koji će se temeljiti na sličnim iskustvima u svijetu. To su polazišta dva zakonska prijedloga koja su Ministarstvu znanosti i tehnologije predložili Savez studenata Zagreba i Mladež Hrvatske demokratske zajednice, a prilog su tezi da studentsko organiziranje na hrvatskim sveučilištima treba izdići iz Zakona o visokim učilištima, odnosno iz nadležnosti rekatora i dekana. Oni se slažu u dvije osnovne stvari, da je potrebno raspisati studentske izbore na kojima će studenti izabrati svoje predstavnike u fakultetska i sveučilišna studentska tijela te u krovnu nacionalnu studentsku udrugu, kao ravnopravnog partnera sveučilišnim i državnim institucijama u zastupanju studentskih interesa. Pomoćnik ministra znanosti i tehnologije za visoko školstvo dr. Ilija Škrinjarić ističe kako je Ministarstvo usmeno upoznato s prijedlozima dviju udruga te da će u zakonski prijedlog biti uključene sve ono što je primjenjivo u našem sustavu. "Svatko može dati sugestije, ali je na Ministarstvu da ih prihvati ili odbaci. Zakonsko rješenje je u pripremi i nastojat ćemo u njemu osmisliti kvalitetan izborni sustav te sve ostalo vezano uz studentske aktivnosti". Podnaslov: Prijedlog o studentskom organiziranju Saveza studenata Zagreba Prijedlog Saveza studenata Zagreba predviđa tri razine studentskog organiziranja, ustrojenog nakon provedenih studentskih izbora. Prvu razinu činili bi izbori studentskih predstavnika na fakultetskoj razini i oni bi se bavili specifičnim problemima svakog studija. Studenti-predstavnici fakulteta ulazili bi zatim u predstavničko tijelo na sveučilišnoj razini, tj. Sveučilišnog studentskog parlamenta i rješavali bi sva pitanja unutar svog sveučilište te ga predstavljali u suradnji s drugim sveučilištima. Najviša razina bio bi pak Hrvatski studentski parlament, nacionalna krovna udruga, koja bi okupljala predstavnike svih hrvatskih sveučilišta. Njegova bi zadaća bila objedinjavanje i ostvarivanje svih studentskih ideja i projekata, predstavljanje studenata u državnim tijelima i u suradnji sa sveučilištima u svijetu. Predsjednik Saveza studenata Zagreba Mario Mandarić ističe kako bi cijeli sustav mogao djelovati bez državnog novca. "Za tekući rad udruge, kao i za ostvarivanje znanstvenih i drugih studentskih pojektata, sredstva bi se namicala tako da bi svaki student prigodom upisa u novu školsku godinu izdvojio određeni, minimalni, iznos za rad studentskih udruga tijekom te godine, dok bi glavni izvor sredstava bio Student-servis koji sada za studentske potrebe izdvaja minimalna sredstva", ističe Mandarić navodeći slovenski primjer gdje se cjelokupni studentsko organiziranje finacira upravo putem Student-servisa. "Ideja nailazi na podršku i studenata i ostalih mladeških udruga koje su na Trećem svjetskom saboru hrvatske mladeži podržale potrebu izgradnje sustava studentskog organiziranja, a vjerujemo i kako će ova naša zadnja inicijativa - potpisivanje peticije studenata zagrebačkog Sveučilišta, ubrzati donošenje jednog takvog zakona", kaže Mandarić. Podnaslov: Prijedlog Mladeži HDZ-a o osnutku Hrvatskog studentskog zbora "Mladež HDZ-a predlaže osnivanje Hrvatskog studentskog zbora, koji bi bio predstavnička institucija hrvatskih studenata. Prve izbore za HSZ raspisao bi ministar znanosti, a studentski bi se predstavnici birali svake dvije godine od svih studenata na fakultetima i sveučilištima. Pravo izlaska na izbore imale bi jedino studentske udruge koje bi trebale kao takve biti registrirane kod nadležnih organa", objašnjava glavni tajnik MHDZ Zdeslav Milas. Pojašnjavajući kako to da se podmladak jedne stranke pojavljuje s ovakim prijedlogom, Milas ističe podatak da je, od ukupno 28 tisuća članova MHDZ, 14 tisuća studenata te da stoga "imaju pravo razmišljati kao studenti". U Hrvatski studentski zbor na fakultetskoj razini birali bi se predstavnici u fakultetske odbore koji bi brojali, ovisno o veličini studija, tri do devet studenata, dok bi na sveučilištnoj i nacionalnoj razini Zbor imao dva tijela - studentsko vijeće i studentski odbor. U Sveučilišno studentsko vijeće ušli bi predstavnici fakultetskih odbora te isti broj izabranih predstavnika putem studentskih udruga. Studentski odbor bilo bi uže tijelo u koje bi ulazili članovi studentskog vijeća i predstavljalo bi određeno sveučilište u nacionalnom studentskom zboru. Njegova aktivnosti odnosila bi se na servisiranje svih informacija za studente, o načinima upisa, organiziranje skripta i studentskih pomagala, organizranje školskih i kuturnih aktinvosti, praćenje nastavnih pitanja na sveučilištu te osnivanje interesnih studentskih poduzeća. Na nacionalnoj razini, u vijeće predstavnike biraju sveučilišta, i u njega bi ulazili i predstavnici mostarskog sveučilišta. Vijeće bi izabralo odbor koji bio partner u pregovorima s vladom i ministarstvima. Sredstva za rad Hrvatskog studentskog zbora namicala bi se iz proračuna, zatim iz zarade studentskih poduzeća te putem sponzorstva. Sedamdeset pet posto djelovanja Zbora bilo bi socijalnog karaktera, pa je tako zamišljeno da se oforme i fondovi pomoći socijalno ugorženim studentima i studenticama-majkama, istaknuo je Milas. (Hina) mt ds 091124 MET jul 95