FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 9. srpnja (Hina) ZAGREB - Glasnogovornica Visokog komesarijata za izbjeglice UN (UNHCR) u Zagrebu Alemka Lisinski izjavila je u subotu navečer da je humanitarna situacija u Bosni i Hercegovini u razdoblju od početka lipnja pa do danas najteža u ovoj godini, a možda i najteža od izbijanja rata u toj državi. "Lipanj je svakako najteži mjesec u ovoj godini, a možda i jedan od najtežih mjeseci otkako je počeo rat (u BiH)", izjavila je Lisinski gostujući u emisiji HTV-a 'Slikom na sliku', dodajući da se ista ocjena odnosi i na početak srpnja. Glasnogovornica UNHCR je ustvrdila da je najkriznija točka u BiH bihaćka regija, do koje pobunjeni hrvatski Srbi već godinu dana ne dopuštaju prolazak humanitarnim konvojima. "Možda je u ovom trenutku najkriznija točka, iako nije pod takvom medijskom pažnjom, Bihać, odnosno bihaćka regija koja trpi već godinu dana otkako je nastupio sukob između snaga bosanske Vlade i snaga Fikreta Abdića, jer nam kninski Srbi, koji su se stavili na Abdićevu stranu, ne dopuštaju prolazak konvoja", rekla je. Na upit novinara da li postoji procjena koliko građani Sarajeva, Srebrenice, Žepe, ali i hrvatskih mjesta u BiH mogu još izdržati bez humanitarne pomoći A. Lisinski je izjavila da egzaktna procjena ne postoji, "budući da je situacija različita od mjesta do mjesta". Ona je, međutim, kazala da UNHCR, ako bosanski Srbi ovoga puta održe obećanje i od ponedjeljka kao što su najavili počnu propuštati konvoje, za tjedan ili dva "vrlo brzo može poboljšati situaciju u Sarajevu". "No, koliko to onda može trajati nažalost nije na humanitarnim organizacijama da procijene. Mi uvijek imamo posla samo s posljedicama, a uzroci su uvijek negdje drugdje", naglasila je Lisinski. ŽENEVA - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali svojim je glavnim pomoćnicima u Ženevi u subotu naredio da pojačaju svoje napore kako bi uvjerili strane u BiH da se trebaju odlučiti za mirovno rješenje ili se suočiti s povlačenjem mirovnih snaga UN-a i humanitarnih konvoja. U priopćenju objavljenom nakon trosatnog sastanka u Ženevi kaže se da je Butros-Gali svojim pomoćnicima, među kojima su bili posebni izaslanik UN za bivšu Jugoslaviju Yasushi Akashi i posrednik UN Thorvald Stoltenberg, rekao kako se operacije UN-a u Bosni trenutno nalaze na prekretnici. Međutim, Gali je dodao kako je odlučan da "ih nastavi kako bi se ispunio mandat koji je međunarodna zajednica povjerila UN-u". Na sastanku u Ženevi sudjelovali su i zapovjednik mirovnih snaga UN Bernard Janvier, zapovjednik UNPROFOR-a general Rupert Smith, visoka povjerenica UN-a za izbjeglice Sadako Ogata te viši dužnosnici UN-a iz New Yorka. "Svi su se složili da će humanitarni i mirovni napori UN-ovih snaga uspjeti samo ako budu vođeni usporedo s učinkovitim pregovorima koji će uvjeriti pregovaračke strane kako postoji i drugačiji način rješavanja njihovih razlika od ratovanja", kaže se u priopćenju. Gali je još dodao kako se suprostavlja prijedlozima o povlačenju UN-a. "Ali ako se sadašnja situacija promjeni i ako se izbjegne povlačenje mirovnih snaga, bit će potrebno uvjeriti strane u nužnost obnavljanja uvjeta u kojima će UN moći nastaviti ispunjavati svoj mandat". STOCKHOLM - Mirovni posrednik EU-a za bivšu Jugoslaviju Carl Bildt odbacio je u subotu mogućnost da je bio meta dvaju napada bosanskih Srba koji su u petak, u blizini Sarajeva, pucali na helikopter i oklopni transporter u kojima se Bildt nalazio. "Ne vjerujem da sam bio meta dva napada i ako je bilo ikakvog pucanja onda UN treba to istražiti", rekao je Bildt po dolasku u Stockholm, dodavši da "nije primjetio da je pucano na njegov helikopter". "Dok sam boravio u Sarajevu ubijeno je 6 osoba, među njima dvoje djece. To su važne činjenice, zato ne pravimo od muhe slona", reko je Bildt odbivši komentirati sastanke koje je vodio u Beogradu i Sarajevu. Tijekom kratkog zadržavanja u Stockholmu, Carl Bildt je najvio da će se krajem sljedećag tjedna, nakon posjeta Londonu, Parizu, Strasbourg i Ženevi, nastaviti diplomatsku misiju na prostoru bivše Jugoslavije. BEOGRAD - Pomoćnik glavnog tajnika UN-a Alvaro De Soto sastao se u subotu u Kninu s vođom pobunjenih hrvatskih Srba Milanom Martićem, javlja AFP pozivajući se na Tanjug. "Mir je u rukama sukobljenih strana", rekao je De Soto nakon razgovora s Martićem, navodi beogradska agencija. "Strane u sukobu moraju uložiti dodatne napore u traženju mira", dodao je De Soto. Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali "učinit će sve da otkloni opasnost od novog rata" u Hrvatskoj, a "za to je potrebna suradnja svih strana", rekao je De Soto, pomoćnik glavnog tajnika, zadužen za politička pitanja. WASHINGTON - Parlamentarna skupština OESS-a završila je u subotu u Ottawi 4. godišnju sjednicu usvajanjem deklaracije kojom se pozivaju članice OESS-a da pomognu u postizanju mirnog, trajnog i pravednog rješenja sukoba na području bivše Jugoslaviji te spriječavanju širenja sukoba preko sadašnjih granica. U znak solidarnosti sa Bosnom i Hercegovinom deklaracijom se poziva na posebni jednodnevni sastanak parlamentaraca OESS-a krajem godine u Sarajevu, ako to sigurnosne prilike dozvole. Parlamentarci OESS-a pozivaju na ulaganje napora radi izgradnje i jačanja regionalne sigurnosti u južnom dijelu središnje Europe sa ciljem postizanja stabilizacije i normalizacije u tom problematičnom dijelu kontinenta. U deklaraciji se potvrđuje da je nužno da Beograd prizna BiH, Hrvatsku i sve druge države nastale na tlu bivše Jugoslavije kako bi tzv. SRJ bila primljena u OESS. Poziva se na trenutačni povratak misije OESS-a na Kosovo te na početak izravnih razgovora predstavnika Albanaca i Beograda. Grčka je pozvana da prestane spriječavati primanje Makedonije u OESS te se od nje traži ukidanje trgovinskog embarga protiv Makedonije. Hrvatsku su na sjednici Skupštine predstavljali zastupnici hrvatskog Sabora Božidar Petrač, kao vođa izaslanstva, Ivan Milas i Zlatko Kramarić te tajnik Milovan Petković. Članovi hrvatskog izaslanstva, po završetku godišnje sjednice Parlamentarne skupštine OESS-a, susreli su se i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u Kanadi. BUENOS AIRES - Argentinski predsjednik Carlos Saul Menem položio je u subotu predsjedničku prisegu pred parlamentom i tako drugi put postao predsjednikom Argentine. U svom inauguracijskom govoru Menem je obećao da će smanjiti nezaposlenost koja je ugrozila argentinsko "gospodarsko čudo" brzoga rasta i male inflacije. "Svjestan sam da to ljudi od mene očekuju", rekao je Menem dodavši da "kao što je smanjio inflaciju, isto tako treba ukloniti i nezaposlenost". Inauguraciji argentinskog predsjednika, između ostalih, bilo je nazočno i visoko izaslanstvo Republike Hrvatske koje vodi predsjednik Vlade dr. Nikica Valentić. Polaganju prisege su uz predsjednika Valentića bili nazočni i potpredsjednik Vlade RH dr. Bosiljko Mišetić te veleposlanica RH u Argentini Neda Šarić-Rosandić. OSWIECIM - Njemački kancelar Helmut Kohl iskazao je u subotu štovanje žrtvama bivšega nacističkog koncentracijskog logora Auschwitza-Birkenaua. Uz Kohla, na iskazivanju počasti bio je i poljski ministar vanjskih poslova Wladislaw Bartoszewski, nekadašnji logoraš. U tom je logoru tijekom Drugoga svjetskog rata stradalo 1.5 milijuna ljudi, uglavnom Židova. U knjigu gostiju u Birkenauu, "tvornici smrti" gdje su Nijemci ugušili plinom više od milijun Židova dovezenih iz cijele okupirane Europe, Kohl je napisao: "Ta patnja i smrt, bol i suze, ostavljaju nas bez riječi. Sjećanje i bol koju s vama dijelimo, isto kao naša želja da budemo s vama, naša su nada i put." AMMAN - Hrvatski veleposlanik Daniel Bučan predao je u subotu u Amanu vjerodajnice jordanskom princu prijestolonasljedniku Hassanu. Daniel Bučan prvi je hrvatski veleposlanik u Hašenitskoj Kraljevini Jordanu sa sjedištem u Kairu. Primajući vjerodajnice u ime odsutnog kralja Husseina, princ Hassan je izrazio zadovoljstvo što se odnosi Jordana i Hrvatske vrlo zadovoljavajuće razvijaju. Temelji prijateljskim odnosima postavljeni su za prijestolonasljednikova i Kraljeva posjeta Hrvatskoj i sastanka s predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom. GROZNI - Čečenski će se narod moći izjasniti o svojoj neovisnosti na sljedećim predsjedničkim izborima, izjavili su u subotu pregovorači na čečensko-ruskim pregovorima u Groznom. Jedan od članova ruskog izaslanstva Arkadij Volski izjavio je da se o pitanju čečenske neovisnosti ne može odlučivati "za ovim stolom nego na izborima. Narod mora o tome odlučiti", rekao je Volski. Datum održavanja izbora u Čečeniji još nije određen. JERUZALEM - Izraelski i palestinski pregovarači preselit će sljedećeg tjedna svoje pregovore u Italiju kako bi do 25. srpnja, kao krajnjeg roka, zaključili prijelazni sporazum o proširenju palestinske autonomije na Zapadnu obalu, izjavio je u subotu član palestinskog pregovaračkog izaslanstva Hasan Asfour. "Na pregovorima koji će sljedećeg tjedna početi u Italiji pregovaračke ekipe koje pokrivaju sigurnosna i civilna pitanja bit će sjedinjene, tako da će jedna velika palestinska i druga velika izraelska pregovaračka ekipa održavati intenzivne pregovore kako bi zaključile prijelazni sporazum", kazao je Asfour. PARIZ - Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace sa svog je broda "Rainbow Warrior II" (Dugin ratnik), koji plovi prema francuskom nuklearnom poligonu na atolu Mururoa, u subotu uputila otvoreno pismo francuskom predsjedniku Jacquesu Chiracu u kome se traži da Francuska ponovo razmotri odluku o nastavku nukleranih pokusa u rujnu ove godine. "Danas od vas ne tražimo da poslušate samo glasove skupine građana koji se nalaze na ovom brodu mira, već da osjetite neizmjerne emocije milijuna ljudi širom svijeta", stoji između ostalog u pismu Grennpeace-a upućenom Chiracu. Putovanje broda "Rainbow Warrior II" do nukleranog poligona na Mururoi središnji je događaj prosvjeda kojima se u čitavom svijetu pokušava zaustaviti namjera Francuske da izvrši devet nukleranih pokusa na južnom Pacifiku od rujna ove do svibnja sljedeće godine. (Hina) dh dh 090809 MET jul 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙