-SVIJET U 8 SATI

ZAGREB, 8. srpnja (Hina) BUENOS AIRES - Visoko izaslanstvo Republike Hrvatske, koje vodi predsjednik Vlade dr. Nikica Valentić sa suprugom, doputovalo je u petak poslijepodne u Buenos Aires, gdje će, danas prije podne, prisustvovati inauguraciji predsjednika Argentine, Dr. Carlos Saul Menema. Na zrakoplovnom pristaništu Jorge Newberry predsjednika Valentića i hrvatsko izaslanstvo dočekala je veleposlanica RH u Argeentini Neda Šarić-Rosandić i državni tajnik Bogoštovlja (Odjel u MVP-u Argentine), veleposlanik Angel Miguel Centeno. Nakon ceremonije uz najviše državničke počasti predsjednik Valentić je održao kraći pozdravni govor. Navečer predsjednik Valentić će prisustvovati predsjedničkoj večeri koju za uži krug uzvanika organizira predsjednik Menem. Ostali dio delegacije prisustvovat će prijemu kojeg daje ministar vanjskih poslov, Dr. Guido di Tella. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac u petak je telefonski razgovarao sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem o mogućnostima za prometnu deblokadu Sarajeva, nastojeći ga uvjeriti da "otvaranje kopnenog puta predstavlja preduvjet za obnovu diplomatskih napora", javlja France presse pozivajući se na izvore iz ureda francuskog predsjednika. Chirac je od srbijanskog predsjednika zatražio da "upotrijebi sva sredstva utjecaja kako bi postigao da bosanski Srbi otvore glavni prometni pravac za Sarajevo". Milošević je, po istom izvoru, sa svoje strane obećao da će učiniti "sve što je moguće". Francuski je predsjednik upozorio Miloševića da će se odsustvo srpskog pristanka na otvaranje glavne prometnice uzimati kao pruženo jamstvo za cestovni prilaz preko Igmana, dodaje se iz istog izvora. SARAJEVO - Mirovni izaslanik EU Carl Bildt u petak je za malo izbjegao ranjavanju kad su tri srpske topničke granate pale nedaleko od njegovog helikoptera, neposredno pred polijetanje Uoči polijetanja iz Konjica, tri granate od 105 mm eksplodirale su na 50 do 200 metara od Bildtovog helikoptera UN-a, izjavio je glasnogovornik UNPROFOR-a u Sarajevu Aleksandar Ivanko. U napadu, za koji su UN okrivili bosanske Srbe, nitko nije ozlijeđen. Za novoimenovanog mirovnog posrednika EU to je bilo drugo "vatreno krštenje" u istom danu, budući da su ranije Srbi tenkovskim projektilima gađali cestu preko Igmana, dok je njome prolazio konvoj UN-a s kojim je Carl Bildt napuštao Sarajevo. Bildtov helikopter je odmah nakon napada poletio za Split, od kuda je mirovni posrednik otputovao za Beograd na sastanak sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. ŽENEVA - Gađanje nedužnih civila iz snajpera bosanskih Srba je ratni zločin, stoji u subotnjem izvješću posebnog izvjestitelja UN za ljudska prava na prostoru bivše Jugoslavije Tadeusza Mazowieckog. Kroz cijelo izvješće Mazowiecki ističe Srbe iz BiH kao najgore prekršitelje ljudskih prava u aktualnom sukobu. U nedavnoj "snažnoj eskalaciji vojnih napada" bosanskih Srba, "mnogo puta su za ciljeve granatiranja i snajperske vatre surovo i precizno odabirani civili", piše u izvješću Mazowiecki koji je u svibnju i lipnju bio u BiH i Hrvatskoj. "Namjerno gađanje civila kako bi se ubilo ili ranilo one koji ne sudjeluju aktivno u borbama predstavlja ratni zločin. Zato bi snajperiste trebalo izvesti pred sud i osuditi za teška kršenja humanitarnog prava", navodi dalje Mazowiecki. Zastrašivanje i maltretiranje osoblja UN "doseglo je dosad neviđenu razinu", piše bivši poljski premijer, proglašavajući odgovornima za taj segment i bosanske Srbe i vladu BiH. U dijelu izvješća o uzimanja osoblja UN za taoce, Mazowiecki je ustvrdio da "mnogo veću odgovornost za sve počinjeno protiv međunarodnih snaga snose bosanski Srbi". WASHINGTON - Posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava na protoru bivše Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki, u izviješću o stanju u zapadnoj Slavoniji, objavljenom u petak u Ženevi, ocjenjuje da bi hrvatske vlasti trebale ubrzati proces integracije predstavnika srpskog stanovništva u lokalne administrativne strukture, te da bi školski sustav na tom području trebao uzeti u obzir kulturni identitet srpskog stanovništva. Velika je većina srpskog stanovništva napustila zapadnu Slavoniju ili to kani učiniti zbog straha od reperkusija, piše posebni izvijestitelj pripisujući to neuspjehu i hrvatskih vlasti i međunarodnih organizacija u spriječavanju eksodusa. Dosada poduzeto u obnovi povjerenja i suživota smatra nedostatnim, dok u procesu obnove povjerenja ističe ulogu Koordinacije organizacija za ljudska prava. Povratak prognanika trebao bi se, po Mazowieckom, organizirati na način koji jamči poštivanje ljudskih prava svog stanovništva uključivši prava na imovinu, te bi trebao uključiti i srpsko stanovništvo koje je to područje napustilo prije svibnja '95. Hrvatske vlasti, piše posebni izvjestitelj, moraju identificirati sve poginule i pružiti informacije obiteljima o uzrocima smrti i mjestima pokopa. One bi trebale i krivično goniti osumnjičene za ratne zločine. Mazowiecki ocjenjuje da su hrvatske vlasti odgovorne za povrede ljudskih prava i humanitarnog prava za vrijeme i nakon operacije u zapadnoj Slavoniji, ističući kako se ne čini da su te povrede bile širokih razmjera. Pobunjeničke srpske vlasti odgovorne su za granatiranje brojnih civilnih područja što, po posebnom izvijestitelju, predstavlja ozbiljnu povredu humanitarnog prava. Mazowiecki ocjenjuje da postoje ozbiljne dvojbe u pogledu kredibiliteta podataka hrvatskih vlasti u odnosu na broj poginulih osoba za vrijeme ofenzive, posebice među civilima. Po njemu vjerodostojni podaci različitih međunarodnih izvora ukazuju na to da je broj poginulih civila veći od podataka vlade. Sa većinom zatočenika postupalo se korektno, navodi posebni izvijestitelj, iako su zabilježeni slučajevi fizičkog i verbalnog zlostavljanja i drugih oblika ponižavanja. Pravna situacija puštenih zatočenika nije razjašnjena što je, po njemu, jedan od razloga njihova odlaska iz zapadne Slavonije. Ta bi se situacija trebala hitno razjasniti i osigurati njihovo pravo na obranu, navodi u izviješću posebni izvjestitelj UN-a za ljudska prava. MADRID - Francuski i španjolski ministri započeli su u petak dvodnevni sastanak u blizini Madrida na kojem će raspravljati o Europskoj uniji i drugim pitanjima. Španjolska je preuzela predsjedništvo u Europskoj uniji od Francuske početkom ovoga mjeseca. Ministri unutarnjih poslova, vanjskih poslova, prosvjete i europskih poslova sastali su se u El Pradu, nekadašnjoj kraljevskoj palači koja sada prima državnike iz cijelog svijeta. Iz diplomatskih se izvora saznaje da će španjolski ministar vanjskih poslova Javier Solana i njegov francuski kolega Herve de Charette raspravljati i o sukobu u BiH te planiranoj konferenciji europskih vlada koja će se održati 1996. godine. HANOI - Rumunjski premijer Nicolae Vacaroiu u subotu je razgovarao u Hanoiu sa svojim vijetnamskim kolegom Vo Van Kietom na početku dvodnevnog službenog posjeta Vijetnamu. Očekuje se da će premijeri Rumunjske i Vijetnama potpisati sporazume o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, konzularnim poslovima i kulturnoj suradnji, objavile su vijetnamske novine. Vacaroiu je doputovao u Hanoi na čelu izaslanstva rumunjskih gospodarstvenika. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton poželio je u petak dobrodošlicu posadi svemirske letjelice Atlantis, ocijenivši da je njihovo spajanje s ruskom orbitalnom stanicom Mir otvorilo "novo doba suradnje u svemiru". Govoreći o harmoničnosti u znaku koje je protekla cijela misija, Clinton se i našalio: "Idući put kada bude problema između američkih i ruskih dužnosnika, poslat ću ih u svemir. Mislim da sam pronašao način kako riješiti međunarodne probleme". Američki je predsjednik telefonirao posadi Atlantisa iz Bijele kuće, nedugo nakon što se letjelica spustila na pistu svemirskog centra Cape Canaveral. Posebno se obratio astronautu Normanu Thagardu, koji je od ožujka boravio na ruskoj orbitalnoj stanici Mir. "Ovo je zaista početak novog doba u suradnji u svemiru između SAD-a i Rusije. Zahvaljujući vašoj misiji, SAD i Rusija, zajedno sa svojim partnerima Kanadom, Japanom i Europom će sada moći krenuti s izgradnjom međunarodne svemirske stanice", zaključio je Clinton. PARIZ - Predsjednik Skupštine Zapadno-europske unije (WEU) Dudley Smith u petak je poslao pismo ministrima obrane Francuske, Španjolske i Italije u kojima im čestita na lansiranju prvog promatračkog satelita Helios-1, priopćila je Skupština WEU-a. Povodom uspješnog lansiranja satelita Helios-1, srdačno čestitam u ime Skupštine WEU-a vama i skupinama stručnjaka koji ste radili godinama na programu prvog europskog promatračkog satelita, piše u pismu. Program Helios-2 bi trebao za nekoliko godina formirati jezgru europskog obavještajnog sustava u svemiru, navodi se u priopćenju. (Hina) dr 080802 MET jul 95