KONFERENCIJA PREDSJEDNIKA TUĐMANA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 29. lipnja (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman nakon povratka iz višednevna državnog posjeta Australiji i Novom Zelandu održao je danas konferenciju za novinare. Predsjednik Tuđman tom je prigodom naglasio da je posjet s državno-političkog gledišta bio uspješan, plodonosan i interesantan, a susret s hrvatskom zajednicom u tim zemljama i od povijesnog značenja, jer je to bio završetak hrvatskog nacionalnog preporoda u naše doba. To jest preporod, jer u njemu sudjeluju svi staleži i domovinske i iseljene Hrvatske, ustvrdio je Predsjednik podsjetivši da hrvatska zajednica u Australiji ima oko 300.000, a u Novom Zelandu 60-70.000 ljudi. U službenim razgovorima domaćine smo informirali o položaju, politici i aktualnim pitanjima Hrvatske, pri čemu smo naišli na puno razumijevanje i australske i novozelandske vlade o pravima Hrvatske na puni teritorijalni integritet. S velikim smo zadovoljstvom primili uvjeravanja najviših državnih dužnosnika Australije i Novog Zelanda. Oni imaju veoma visoko mišljenje o hrvatskim ljudima u tim zemljama jer su dali veliki prilog razvoju moderne Australije i Novog Zelanda na gospodarskom, kulturnom i športskom području, rekao je dr. Tuđman. Istaknuvši na izuzetno značenje posjeta, Predsjednik je kazao da je njime zapravo dovršen proces ujedinjavanja domovinske i iseljene Hrvatske i pomirbe domovinskog i iseljenog hrvatstva, što je, kako je naglasio, posebno došlo do izražaja na otvaranju zgrade hrvatskog veleposlanstva u Canberri. Hrvatsko iseljeništvo, koje je za vrijeme bivše države bilo proganjano i žigosano, začudilo je donacijama i radom na zgradi veleposlanstva te dočekom hrvatskog državnog izaslanstva i australsku javnost, i stranu diplomaciju. Ocjene su, kazao je dr. Tuđman, da Australija takvo nešto još nije doživjela i da bi svi tamošnji političari bili i te kako zadovoljni kad bi se nešto slično događalo i na njihovim skupovima. U dojmljivim susretima i razgovorima s iseljenicima mnogi su izražavali želju za povratkom u domovinu, ne samo oni koji su iz Hrvatske otišli već i oni koji su rođeni u Australiji i Novom Zelandu. U svim razgovorima s iseljenicima govorili smo o položaju i stanju u Hrvatskoj, nailazeći na potpuno suglasje iseljeništva s hrvatskom državnom politikom. Predsjednik Tuđman je kao iznimku spomenuo i grupicu ljudi, koja se našla na čelu Dalmatinskog doma, čiji su članovi Hrvati koji podupiru hrvatsku politku, ali ta se grupica još poziva na pravila iz bivše jugoslavenske zajednice. "To je takva iznimka da upravo potvrđuje pravilo o jednodušnosti i zainteresiranosti hrvatskog iseljeništva za zbivanja u domovini i sudjelovanje u izgradnji, kao što su sudjelovali i u uspostavi te obrani Hrvatske", naglasio je dr. Tuđman. Posebno značajnim Predsjednik je ocijenio susret s australskim domorodcima, koji značajno sudjeluju u izgradnji Australije, kao i susret s Maorima na Novom Zelandu. U čast hrvatskog državnog izaslanstva upriličili su i posebne priredbe, dodao je dr. Tuđman. Nakon osvrta na posjet Australiji i Novom Zelandu predsjednik Tuđman odgovarao je na novinarska pitanja. Na upit o štrajku glađu vukovarskih majki i obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja i civila, predsjednik Tuđman je kazao da se s njima susreo neposredno prije konferencije za novinare. Obećale su mu, istaknuo je, da će prestati sa štrajkom glađu te da su pred svijetom htjele prosvjedovati kako bi došle do istine. Izrazile su povjerenje u hrvatsku državnu politiku, kazao je Predsjednik dodavši da im je obećao da će se učiniti sve pred tom i takvom međunarodnom javnošću. Početkom svibnja srpske rakete pale su na Zagreb, jučer su isti agresori istom metodom gađali novinarski dom u Sarajevu, a istog su dana Srbi na okupiranom hrvatskom području pokazali iste te rakete kojima prijete i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, ustvrdio je strani novinar, zapitavši Predsjednika je li Hrvatska u stanju spriječiti prijetnje i osloboditi svoja okupirana područja ako Srbi do listopada ne prihvate mirno riješenje? "Vi ste naveli činjenice", odgovorio je dr. Tuđman. "Mogu potvrditi i, kao što čitava hrvatska javnost izražava, izraziti čuđenje što međunarodna javnost napokon ne poduzme odlučnije korake da se takva srpska agresija i takva bezobzirnost, čak i prema stranim predstavnicima, djelotvornije ne zaustavlja", rekao je dr. Tuđman. Kao što je i UNPROFOR u prijašnjem, tako je i UNCRO u sadašnjem mandatu poprilično nedjelotvoran, upravo zbog toga što se srpski ekstremisti opiru provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti, kazao je predsjednik Tuđman, odgovarajući na pitanje o dolasku vojnika i oružja iz tzv. SRJ u istočnu Slavoniju i glinsko područje, kao i pasivnosti UNCRO-a s tim u vezi, na što su u svojim pismima upozorili i ministar vanjskih poslova Mate Granić te predsjednik Povjerenstva za odnose s UNCRO Hrvoje Šarinić. Predsjednik je rekao kako predstavnicima UN-a stalno ponavljamo da očekujemo da novi mandat UNCRO-a dade neke rezultate. Mi bismo željeli da se mandat UNCRO-a iskoristi za početak mirne integracije okupiranih područja. Ako ne bude tako, razumije se da Hrvatska ne može trpjeti u nedogled postojanje okupiranih područja na svom međunarodno priznatom teritoriju, zaključio je predsjednik Tuđman. Odgovarajući na pitanje o najnovijim događajima u BiH, oko deblokade Sarajeva i aktivnog sudjelovanja HVO-a, predsjednik Tuđman je istaknuo da su washingtonski sporazumi bili prvi korak u rješavanju ne samo definitivnog uklanjanja sukoba Hrvata i Muslimana, nego i prvi korak u rješavanju zamršene bosanske krize. Oživotvorenje Federacije BiH i uspostava temelja za konfederalne odnose s Hrvatskom, makar trnovito, ipak napreduju, kazao je Predsjednik dodavši da je i u zadnje vrijeme prilikom srpskih napada na Posavinu i Sarajevo bilo uzajamnog djelovanja i suradnje između HVO-a i Armije BiH, što, ocijenio je, upućuje na suradnju kakvu želimo ostvariti kako bismo se riješili agresije i došli do konačnog mira. Zamoljen da komentira izjavu glavnog tajnika HDZ-a Zlatka Canjuge na nedavnoj konferenciji za novinare u vezi s BiH, predsjednik Tuđman je kazao da ne zna točno što je glavni tajnik izjavio, ali da je "vjerojatno mislio na to da je za hrvatski narod u BiH neprihvatljiva bilo kakva ideja unitarne BiH, jer takvim idejama nastupaju oni koji su htjeli održati Jugoslaviju i koji se i danas, na rubu međunarodnih zbivanja, bave idejama kako bi Hrvatsku trebalo vratiti u nekakvu jugoslavensku, balkansku, jadransku uniju ili konfederaciju, a to je za hrvatski narod, jasno, neprihvatljivo". Na upit kako će se Hrvatska odrediti prema izjavi mirovnog posrednika Thorvalda Stoltenberga, s obzirom da je nedavno obznanjen i tonski zapis njegove izjave koju je dao pred Odborom za izbjeglice norveškog parlamenta, predsjednik Tuđman je odgovorio kako "ne zna detalje, jer se taj slučaj zbio upravo u vrijeme njegova odlaska i za vrijeme izbivanja iz Hrvatske". "Gospodin Stoltenberg, navodno, opovrgava da je dao takvu izjavu, da se tonski zapisi mogu dovesti u pitanje. U svakom slučaju, ako je takva izjava dana, ona izaziva naše čuđenje i zahtijevala bi da se gospodin Stoltenberg prema njoj odredi, jer se, jasno, dovodi u pitanje njegov kredibilitet u hrvatskoj javnosti. No, on (Stoltenberg), koliko sam čuo, opovrgava vjerodostojnost te izjave", ponovio je predsjednik Tuđman. O najavama za promjene hrvatskog izbornog zakona predsjednik Tuđman je istaknuo kako je nakon uspostave višestranačja u Hrvatskoj zastupao mišljenje da bi za Hrvatsku, kao i za svaku drugu zemlju, bilo jako dobro, zdravije, djelotvornije i demokratskije, ako bi se umjesto 30-ak koalicijskih stranaka, koliko je bilo u prvim izborima, politički život u Hrvatskoj preustrojio tako, da imamo nekoliko političkih stranaka. To je slučaj, pojasnio je Predsjednik, i u zemljama razvijene demokracije. Izrazio je uvjerenje da će se procesi kretati u tom smjeru te da će tomu pridonijeti i novi izborni zakon. (Hina) sšh/db vkn 291635 MET jun 95