TRI SVEĆENIKA MUČENIKA IZ KOŠICA

BRATISLAVA, 28. lipnja (Hina/AFP) - Hrvat Marko Križevčanin, Poljak Melchior Grodziecki i Mađar Stefan Pongracz, tri mučenika koje će Papa Ivan Pavao II. proglasiti svecima u nedjelju u Košicama (istočna Slovačka), a koje su masakrirali kalvinistički vojnici 1619., odraz su tog kozmopolitskog grada i konfuzne epohe u kojoj su živjeli. Nijedan od tih svećenika, od kojih su dva bili jezuiti, nije bio Slovak. Našli su se u Košicama, metropoli na istoku Gornje Mađarske kojom su dominirali protestanti i tamo osnovali svoju misiju. Košice su se tada nalazile na križanju puteva između Poljske, Rusije i Transilvanije, dok su trajale borbe za utjecaj između kalvinističkih prinčeva povezanih s Turcima radi preuzimanja vlasti u Mađarskoj. Marko Križevčanin, rođen u Križevcima oko 1588., zaredio se kao svećenik 1615., prije upravljanja samostanom u istočnoj Slovačkoj. Melchior Grodziecki rodio se 1584. u Tesinu u poljskoj Šleškoj. Ivan Pavao II. izazvao je skandal prošli mjesec u Olomoucu (Republika Češka) proglasivši njegovog strica, katoličkog svećenika Jana Sarkandera (1576.-1620.) svecem, kojeg su mučili protestanti te je umro u zatvoru šest mjeseci nakon Grodzieckoga. Grodziecki, koji je ušao u red jezuita 1603., a zaređen je u svećenika 1614., nastanjuje se u Slovačkoj 1618., nakon protjerivanja jezuita iz Češke i Moravske. Stefan Pongracz, rođen oko 1583. u Transilvaniji u mađarskoj aristokratskoj obitelji, postaje jezuit, a u svećenika se zaređuje 1615.. Predavao je u gimnaziji u Hummeneu, istočno od Košica. Nakon kalvinističke pobune, koju je poveo princ iz Transilvanije Gabriel Bethlen, njihova misija je napadnuta 2. rujna 1619., a trojica svećenika, optužena za papizam, pozvana su da se odreknu katoličke vjere. Suočena s njihovim odbijanjem, soldateska bjesni: u noći 6. na 7. rujna Križevčanin je zapaljen, proboden mačem na nekoliko mjesta te mu je odrubljena glava, prije nego što je bačen u jarak; Pongraczu su polomili prste, umetnuli glavu u škripac i smrskali. Grodziecki je vidio mučenje svoje subraće prije nego što je doživio istu sudbinu kao Krizin. Sva tri mučenika zakopana su na tajnom mjestu, a zaslužila su dostojan pokop tek na intervenciju grofice Katalin Palffy, gorljive katolkinje. Nju je na svečanosti u ožujku 1620. pozvao na ples princ Bethlen, a pristala je samo pod uvjetom ako joj preda tijela trojice svećenika. Posmrtni ostaci budućih svetaca, koje je 1905. godine Papa Pio X. proglasio blaženim, čuvani su na nekoliko mjesta prije nego su dospjeli 1635. u jezuitsku crkvu Trnava (zapadna Slovačka). (Hina) bnš dr 281246 MET jun 95