LONDON, 28. lipnja (Hina) - Politička kriza izazvana ostavkom
britanskog premijera Johna Majora na mjesto predsjednika Konzervativne
stranke ne silazi sa stranica britanskog tiska. Osim toga, pitanje je
kakvu će politiku prema Europi britanska vlada povesti nakon što je
ostavku podnio i Europi izuzetno sklon ministar vanjskih poslova
Douglas Hurd.
Iako su odnosi Velike Britanije i Europske unije glavna tema
političara koji se bore za vlast, važnost koju britanska vanjska
politika pridaje odnosu prema zemljama bivše Jugoslavije, posebice
Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj, ima i dalje posebnu težinu.
Prema izjavama Hurdovih suradnika, odlazeći ministar vanjskih poslova
u posljednje je vrijeme provodio 50 posto svojeg vremena baveći se
problemima bivše Jugoslavije.
Britancima je, čini se, postalo važno da uspostave normalne
prijateljske, gospodarske i kulturne, odnose s Hrvatskom. Velika
Britanija trenutačno u to ulaže znatna sredstva. Britanski savjet,
organizacija zadužena za promociju engleske kulture i jezika, redovito
dodjeljuje stipendije za studij u Britaniji, pokazujući pritom osobit
interes za novinare. Kada u kolovozu budu izvršene neke kadrovske
promjene, u britanskom Veleposlanstvu u Zagrebu biti će 6 od 8
diplomatskih predstavnika koji znaju hrvatski jezik, uključujući
veleposlanika i njegova zamjenika. To je, tvrde u Foreign Officeu,
slučaj s najvišim postotkom ljudi u nekom britanskom diplomatskom
predstavništvu koji poznaju jezik zemlje u kojoj rade, a u kojoj u
službenoj uporabi nije jedan od svjetskih jezika.
Na početku Domovinskog rata Hrvatska nije uživala potporu Velike
Britanije koja se protivila raspadu Jugoslavije. Međunarodnim
priznanjem Hrvatske ta je faza završila, ali, još je bio dug put do
pravog priznanja koje se očituje u praktičnoj suradnji dviju zemalja.
Osim toga, u Britaniji još vlada jako antinjemačko raspoloženje,
dijelom zbog uspomena iz II. svjetskog rata koje nisu izblijedjele,
dijelom od nelagode zbog njemačkog gospodarskog uspjeha, pa se u
medijima još i danas svako malo mogu naći kritike na račun Njemačke,
koju optužuju da je forsiranjem priznanja Hrvatske i Slovenije
izazvala rat u Bosni.
Danas se svi promatrači slažu da se bilateralni odnosi Hrvatske i
Velike Britanije poboljšavaju. Hrvatski diplomatski predstavnici u
Londonu u svakodnevnom su kontaktu s Foreign Officeom, uz redovite
susrete s britanskim ministrima. Ciklus investicija kreće prema
Hrvatskoj, priprema se cijeli niz državnih bilateralnih ugovora. Jedan
od njih je i onaj o kulturnoj i znanstvenoj suradnji koji je već
pripremljen i samo se čeka pogodna prilika kako bi bio potpisan na
ministarskoj razini. U planu je i potpisivanje Ugovora o kontroli
zračnog prometa. Ti ugovori stvaraju infrastrukturu za kasnije
investicijske aranžmane Britanije i Hrvatske i zbog toga su vrlo
važni. Pritom, i predstavnici Foreign Officea i hrvatski diplomati u
Londonu ističu iznimno pozitivnu ulogu koju u razvoju odnosa između
dviju zemalja ima britanski veleposlanik u Zagrebu Gavin Wallase
Hewitt.
Istina, rat i neriješena situacija u Hrvatskoj i dalje su kočnica u
daljnjem razvoju odnosa dviju zemalja. Ali Britanija je zainteresirana
za rješenje krize i danas vidi Hrvatsku kao čimbenika stabilnosti u
regiji. Danas nitko u Britaniji ne dovodi u pitanje okupirana hrvatska
područja niti kamo ona pripadaju. Jedino pitanje koje se postavlja
nije "treba li", već "kako" reintegrirati ta područja u hrvatski pravni
sustav. Ton s kojim se danas razgovara s Hrvatskom je drugačiji, a
promjena je počela nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u
ožujku 1994. te prestanka muslimansko-hrvatskih sukoba u BiH.
U vrijeme krize s taocima, pripadnicima mirovnih snaga UN koje su
bosanski Srbi zarobili u svibnju i lipnju, britanski su političari
naveliko govorili o potrebi da Milošević prizna Bosnu. Hrvatska se
nije spominjala. Ali u Foreign Officeu tvrde da bi Miloševićevim
priznanjem Bosne konačno bio srušen san o velikoj Srbiji, dok bi
međusobno priznanje Hrvatske i Srbije došlo "automatski" kao drugi
korak. "Mi nismo zaboravili na Hrvatsku, samo je priznanje Bosne u
ovome trenutku lakše postići", tvrde u Foreign Officeu, odbijajući
govorkanja o mogućnosti obnove bilo kakve nove Jugoslavije.
Neutralni promatrači tvrde da Velika Britanija nema stvarnih
strateških interesa na Balkanu i da London vuče svoje poteze više zbog
spašavanja vlastitog obraza i imagea velike sile. Dodaju uz to da
Britanija nema ni neku isprofiliranu politiku prema bivšoj Jugoslaviji
već da uglavnom reagira na dnevne događaje. Britanski diplomati ne
vole kada im se kaže da se nešto promijenilo u njihovoj politici prema
Hrvatskoj. Oni tvrde da je ta politika uvijek bila postojana. Može se
reći da vjerojatno i jest, samo je stanje na terenu sada drugačije.
Britanska je politika pragmatična, a neki bi rekli da podupire
dobitnike.
(Hina) sk br SNJEŽANA KOBEŠČAK
281108 MET jun 95
Uspješna poslovna godina za King ICT, optimizam za 2025.
ZSE: Očekuje se stagnacija Crobexa na rekordnoj razini
U zrakoplovu koji se srušio bili svjetski prvaci u umjetničkom klizanju iz 1994.
NBA: Zubac opet sjajan u pobjedi Clippersa
Rastu napetosti između Slovačke i Ukrajine zbog spora o plinu i energetskoj politici
Eurovizijska groznica: U sedam minuta prodane 42.000 ulaznica
NBA: Rezultati
SVJETSKA TRŽIŠTA: Na azijskim burzama mirno, dolar stabilan
SKV: Svijet uz kavu
U Krapinskim Toplicama projekt gradnje novog Centra za odgoj i obrazovanje