FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

-BILATERALNI ODNOSI HRVATSKE I VELIKE BRITANIJE SVE BOLJI

LONDON, 28. lipnja (Hina) - Politička kriza izazvana ostavkom britanskog premijera Johna Majora na mjesto predsjednika Konzervativne stranke ne silazi sa stranica britanskog tiska. Osim toga, pitanje je kakvu će politiku prema Europi britanska vlada povesti nakon što je ostavku podnio i Europi izuzetno sklon ministar vanjskih poslova Douglas Hurd. Iako su odnosi Velike Britanije i Europske unije glavna tema političara koji se bore za vlast, važnost koju britanska vanjska politika pridaje odnosu prema zemljama bivše Jugoslavije, posebice Bosni i Hercegovini, ali i Hrvatskoj, ima i dalje posebnu težinu. Prema izjavama Hurdovih suradnika, odlazeći ministar vanjskih poslova u posljednje je vrijeme provodio 50 posto svojeg vremena baveći se problemima bivše Jugoslavije. Britancima je, čini se, postalo važno da uspostave normalne prijateljske, gospodarske i kulturne, odnose s Hrvatskom. Velika Britanija trenutačno u to ulaže znatna sredstva. Britanski savjet, organizacija zadužena za promociju engleske kulture i jezika, redovito dodjeljuje stipendije za studij u Britaniji, pokazujući pritom osobit interes za novinare. Kada u kolovozu budu izvršene neke kadrovske promjene, u britanskom Veleposlanstvu u Zagrebu biti će 6 od 8 diplomatskih predstavnika koji znaju hrvatski jezik, uključujući veleposlanika i njegova zamjenika. To je, tvrde u Foreign Officeu, slučaj s najvišim postotkom ljudi u nekom britanskom diplomatskom predstavništvu koji poznaju jezik zemlje u kojoj rade, a u kojoj u službenoj uporabi nije jedan od svjetskih jezika. Na početku Domovinskog rata Hrvatska nije uživala potporu Velike Britanije koja se protivila raspadu Jugoslavije. Međunarodnim priznanjem Hrvatske ta je faza završila, ali, još je bio dug put do pravog priznanja koje se očituje u praktičnoj suradnji dviju zemalja. Osim toga, u Britaniji još vlada jako antinjemačko raspoloženje, dijelom zbog uspomena iz II. svjetskog rata koje nisu izblijedjele, dijelom od nelagode zbog njemačkog gospodarskog uspjeha, pa se u medijima još i danas svako malo mogu naći kritike na račun Njemačke, koju optužuju da je forsiranjem priznanja Hrvatske i Slovenije izazvala rat u Bosni. Danas se svi promatrači slažu da se bilateralni odnosi Hrvatske i Velike Britanije poboljšavaju. Hrvatski diplomatski predstavnici u Londonu u svakodnevnom su kontaktu s Foreign Officeom, uz redovite susrete s britanskim ministrima. Ciklus investicija kreće prema Hrvatskoj, priprema se cijeli niz državnih bilateralnih ugovora. Jedan od njih je i onaj o kulturnoj i znanstvenoj suradnji koji je već pripremljen i samo se čeka pogodna prilika kako bi bio potpisan na ministarskoj razini. U planu je i potpisivanje Ugovora o kontroli zračnog prometa. Ti ugovori stvaraju infrastrukturu za kasnije investicijske aranžmane Britanije i Hrvatske i zbog toga su vrlo važni. Pritom, i predstavnici Foreign Officea i hrvatski diplomati u Londonu ističu iznimno pozitivnu ulogu koju u razvoju odnosa između dviju zemalja ima britanski veleposlanik u Zagrebu Gavin Wallase Hewitt. Istina, rat i neriješena situacija u Hrvatskoj i dalje su kočnica u daljnjem razvoju odnosa dviju zemalja. Ali Britanija je zainteresirana za rješenje krize i danas vidi Hrvatsku kao čimbenika stabilnosti u regiji. Danas nitko u Britaniji ne dovodi u pitanje okupirana hrvatska područja niti kamo ona pripadaju. Jedino pitanje koje se postavlja nije "treba li", već "kako" reintegrirati ta područja u hrvatski pravni sustav. Ton s kojim se danas razgovara s Hrvatskom je drugačiji, a promjena je počela nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u ožujku 1994. te prestanka muslimansko-hrvatskih sukoba u BiH. U vrijeme krize s taocima, pripadnicima mirovnih snaga UN koje su bosanski Srbi zarobili u svibnju i lipnju, britanski su političari naveliko govorili o potrebi da Milošević prizna Bosnu. Hrvatska se nije spominjala. Ali u Foreign Officeu tvrde da bi Miloševićevim priznanjem Bosne konačno bio srušen san o velikoj Srbiji, dok bi međusobno priznanje Hrvatske i Srbije došlo "automatski" kao drugi korak. "Mi nismo zaboravili na Hrvatsku, samo je priznanje Bosne u ovome trenutku lakše postići", tvrde u Foreign Officeu, odbijajući govorkanja o mogućnosti obnove bilo kakve nove Jugoslavije. Neutralni promatrači tvrde da Velika Britanija nema stvarnih strateških interesa na Balkanu i da London vuče svoje poteze više zbog spašavanja vlastitog obraza i imagea velike sile. Dodaju uz to da Britanija nema ni neku isprofiliranu politiku prema bivšoj Jugoslaviji već da uglavnom reagira na dnevne događaje. Britanski diplomati ne vole kada im se kaže da se nešto promijenilo u njihovoj politici prema Hrvatskoj. Oni tvrde da je ta politika uvijek bila postojana. Može se reći da vjerojatno i jest, samo je stanje na terenu sada drugačije. Britanska je politika pragmatična, a neki bi rekli da podupire dobitnike. (Hina) sk br SNJEŽANA KOBEŠČAK 281108 MET jun 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙