DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE U HRVATSKOJ OBILJEŽEN U DOTRŠĆINI

ZAGREB, 22. lipnja (Hina) - U povodu 22. lipnja, Dana antifašističke borbe Hrvatske, u Spomen parku Dotršćina održana je komemorativna svečanost posvećena Zagrepčanima pogubljenim u Dotršćini. Tom su prigodom ispred spomenika u Spomen parku vijence položila izaslanstva Saveza antifašističkih boraca Hrvatske (SAB), Socijaldemokratske partije Hrvatske, Židovske općine i Hrvatskih ratnih veterana. Dan antifašističke borbe Hrvatske jedan je od najznačajnijih datuma u višestoljetnoj povijesti hrvatskoga naroda, jer je na taj dan prije 54 godine u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi partizanski odred u Hrvatskoj - Sisački odred - jedna od prvih oružanih postrojba u tada porobljenoj Europi, podsjetio je predsjednik SAB-a grada Zagreba Vinko Šunjara. "Ta povijesna činjenica na svoj način simbolizira opredjeljenje većine hrvatskoga naroda za suprotstavljanje nacifašističkom porobljavanju i borbi za slobodu", dodao je Šunjara, napomenuvši da su "antifašistički borci ponosni što su bili aktivni sudionici borbe protiv fašističkog okupatora i njegovih slugu - domaćih izdajnika". "Pokušaji negiranja, obezvrjeđivanja i omalovažavanja hrvatskog antifašizma, neovisno s koje strane i s kojim namjerama dolaze, ne mogu izbrisati povijesnu istinu da je narodnooslobodilačka borba Hrvatske bila sastavni i nerazdvojni dio svjetske antifašističke koalicije", kazao je Šunjara. U Dotršćinskoj šumi, podsjetio je, strijeljano je oko sedam tisuća zagrebačkih antifašista i domoljuba, među kojima Božidar Adžija, Otokar Keršovani, August Cesarec i dr., a na sva ta zlodjela Zagreb i Zagrepčani odgovarali su još masovnijim i odlučnijim otporom. Zagreb je imao i vlastiti korpus pod zapovjedništvom Glavnog štaba NOV Hrvatske, što je, kako je kazao Šunjara, jedinstven primjer u tada okupiranoj Europi. Osvrnuvši se na razdoblje od 1945.-1990. godine, Šunjara drži da se "ne mogu prihvatiti kao objektivne ocjene da se za 45 godina 'komunističke' vladavine 'jednoumlja i mraka', zemlju unazadilo i upropastilo. "Argumenti pokazuju da je uz sve iluzije, zablude, promašaje i greške u vođenju zemlje, crta razvoja od 1945. do 1990. godine bila uzlazna", ustvrdio je Šunjara. Istaknuvši da je perspektiva Hrvatske u višestranačkoj demokraciji i tržišnom gospodarstvu, odnosno u političkoj i vlasničkoj konkurenciji, Šunjara je napomenuo da SAB Hrvatske "bezrezervno podržava ideju nacionalnog pomirenja i jedinstva Hrvata". U prigodnu umjetničkom programu, pred oko 150 nazočnih, nastupio je zagrebački Mješoviti zbor "Lira", kojim je ravnao Emil Cosseto, te dramske umjetnice Vera Zima i Slavica Jukić. (Hina) šm dd 221420 MET jun 95