FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

USVOJEN ZAKON O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST

ZAGREB, 21. lipnja (Hina) - Zastupnički dom Sabora donio je poslije podne, nakon opširne rasprave, Zakon o porezu na dodanu vrijednost. Dom je time završio današnji rad, a 26. sjednica Zastupničkog doma za koju je utvrđen opsežan dnevni red, nastavit će se u petak. Usvajanjem Zakona o porezu na dodanu vrijednost, označava kraj naše porezne reforme, kazao je u uvodnom izlaganju ministar financija Božo Prka. Porez na dodanu vrijednost u visini od 22 posto, primjenjivat će od 1. siječnja 1997. godine, što je dovoljno vrijeme za poduzetnike, poreznike, trgovce i druge da usklade svoje poslovanje, kazao je Prka. Navodeći kako Zakon ima ekonomsku, socijalnu i fiskalnu komponentu, ministar Prka je, govoreći o ekonomskoj komponenti, kazao da se radi o globalnom rasterećenju gospodarstva. Kao razloge uvođenja jedinstvene stope, Prka je nabrojao pojednostavljenje cijelog sustava, dobar nadzor i neutralizaciju poreznih utaja, kao i investicijsku neutralnost. U raspravi većina je primjedbi i rezervi bila izrečena na jedinstvenu stopu, a više je puta predloženo da se izradi simulacija modela primjene zakona na određeni broj gospodarskih subjekata. Podržavajući potrebu donošenja spomenutog zakona, Mladen Vilfan u ime Kluba HSLS-a zamjerio je na jedinstvenoj stopi, a primjerima iz 25 zemalja ustvrdio da nema nijednog ozbiljnog razloga da se ne prihvate diferencirane stope. On je u ime Kluba iznio amandmane prema kojem bi se porez na dodanu vrijednost plaćao prema četiri stope, jedan, pet, deset i dvadeset posto. Klub HSLS-a amandmanom je predložio da primjena Zakona počne 1. srpnja 1996. godine. I Klub HND-a, prema riječima Petra Kriste, podržava donošenje zakona. Međutim, ističe Kriste, jedinstvena stopa i reducirana oslobođenja, kod zastupnika te stranke izazivaju rezervu. Naime, uvjerenje je HND-a da bi to dovelo do "prave revolucije u oblasti cijena", s krupnim posljedicama na socijalni položaj, pogotovu nezaposlenih i umirovljenika. Uz to, Kriste je mišljenja, da bi se povećao porezni pritisak, pa predlaže da Vlada svojim amanadmanom zadrži porezna oslobođenja. Pitajući na koji bi se način predloženi Zakon odrazio na turizam, Dino Debeljuh (IDS) kaže da bi, prema raščlambi Instituta za turizam, stopa od 22 posto bila neizdrživa za turizam. Potkrijepio je to podacima o znatno nižim poreznim stopama u turistički konkurentnim zemljama. Milivoj Kujundžić (HDZ) naveo je kako javnost, pogotovu gospodarska, izražava bojazan od mogućih negativnih posljedica primjene spomenutog zakona. Naveo je i ozbiljne prigovore iz područja poljoprvrede i turizma. Kujundžić navodi također kako bi bilo korisno da predlagatelj, u prvoj polovici iduće godine napravi ispita modele primjene Zakona na odrđenom broju subjekata, da Vlada o tome izvijesti Sabor, te da se, ako bude potrebno, načine izmjene zakona. Takav prijedlog u glasovanju zastupnici nisu prihvatili. Savka Dabčević-Kučar (HNS) također je podijelila rezerve u pogledu jedinstvene stope, podržala prijedloge o diferenciranim stopama, kao i prijedlog o izvedbi simulacija. Potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro, odgovarjući na upite zašto jedinstvena stopa, odgovario je kako takve stope imaju i Japan, Kanada, a uvode je i SAD. Glede prijedloga o simulaciji napominje, kako će, ako se takav zaključak prihvati, to stajati oko milijun kuna. Škegro, među ostalim, ističe da porez na dodanu vrijednost ima samo fiskalnu svrhu, a da nema govora o udaru na socijalni standard. Rok od 18 mjeseci, do primjene zakona potreban je kako bi se porezna uprava, njezin sektor koji će pratiti porez na dodanu vrijednost, pripremio, izradio prirčunike, obučio ljude. Odgovarajući na više replika, koje su uslijedile na njegov istup, među kojima i na repuliku Petra Kriste, kako je zapravo potvrdio da ne postoji simulacija, Škegro odgovara, kako je točno da nema simulacije koja bi odgovorila na tip pitanja koje se u raspravi postavljaju. Mi imamo grube proračune utemeljene na iskustvenoj metodi, kazao je Škegro. Raspravu je u ime Kluba SDP-a zaključio Mato Arlović, koji je kazao da Klub podržava potrebu donošenja zakona, ali je dodao da se u ovom trenutku zakon ne bi mogao donijeti. Na prijedloge o više stopa, ministar Prka odgovara da se njima izazivaju negativne refundacije, da usložnjavaju sustav i umnožavaju porezne utaje. (Hina) bm bn mn 211951 MET jun 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙