OPEC ZAOKUPLJEN OSLABLJENIM PRIHODIMA

BEČ, 21. lipnja (Hina) - Odlukom o tome da se ne povisuju kvote za crpljenje nafte u utorak je u Beču završeno dvodnevno redovno zasjedanje naftnog kartela, Organizacije zemalja izvoznica nafte (Organization of the Petroleum Exporting Countries - OPEC). Organizacija, koja obuhvaća dvanaest država članica, na svojoj se polugodišnjoj konferenciji bavila uglavnom financijskim stanjem država članica i pitanjem pada tečaja američkog dolara - valute u kojoj se obračunava svjetska trgovina naftom. Dosadašnji predsjednik organizacije, indonezijski ministar energetike Ida Bagues Sudjana, požalio se doduše da članice OPEC-a ograničavanjem vlastite proizvodnje podupiru održavanje razine cijene nafte, ali da druge države koje nisu članice kartela - prvenstveno Meksiko i Velika Britanija - nadomještaju nastale "šupljine" u ponudi. Procijenjeni porast svjetske proizvodnje nafte, s prošlogodišnjih 66 milijuna barela (1 barel - 159 litara) dnevno na 67 milijuna barela dnevno ove godine, ići će u korist nečlanica kartela. OPEC je u rujnu 1993. godine, radi stabilnosti cijene, svojim članicama ograničio dnevnu količinu crpljenja nafte na 24,52 milijuna barela, no stvarno se crpilo oko 25 milijuna. Težnja za postizanjem orijentacijske cijene od 21 dolara po barelu nije se ostvarila i cijena sada iznosi 17,5 dolara. Iako su u prosjeku cijene za svih sedam glavnih vrsta nafte u odnosu na prošlu godinu porasle za 2 dolara po barelu, očekivani prihod kartela bi 1995. godine, iznosom od 130 milijardi dolara, bio samo neznatno veći nego lani, kada je iznosio 120 milijardi dolara. U najboljoj poslovnoj godini, 1980-oj, OPEC je uknjižio prihod od 285 milijardi dolara. Udjel OPEC-a na svjetskom tržištu nafte trenutno iznosi oko 36,7 posto, a trend opadanja se nastavlja. Na konferenciji se govorilo i o prijetnji Gabona da će napustiti organizaciju - što je, ne sudjelujući u radu konferencije, de facto i ostvario - a koja je službeno obrazložena neslaganjem te zemlje s jedinstvenom godišnjom članarinom u visini od 1,8 milijuna dolara, bez uzimanja u obzir visine svakoj državi pojedinačno ustupljene kvote za crpljenje nafte. Slični je razlog prije dvije godine naveo Ekvador, kada je napustio OPEC. Neslužbeno je ukazano na želju Gabona da se oslobodi obveze pridržavanja svoje kvote. Prijedlogu Irana da se, umjesto u američkom dolaru, naftni poslovi obračunavaju u japanskom jenu ili njemačkoj marki, s uspjehom se oduprla Saudijska Arabija. Iran je u prošlosti u više navrata konferencije OPEC-a rabio kao politički forum, a ovaj najnoviji njegov zahtjev mora se razmatrati u svjetlu poziva Sjedinjenih Američkih Država na bojkot te zemlje. Ranije pokrenuto pitanje mogućeg učlanjivanja Rusije i Kazahstana u OPEC nije bilo na dnevnom redu konferencije. Ponuda, pak, dosadašnjeg njemačkog glavnog grada Bonna da umjesto Beča postane sjedištem organizacije, za sada nije naišla na pozitivan odjek. Tek nedavno je odbijena slična ponuda švicarskog grada Ženeve. Novim predsjednikom OPEC-a jednoglasno je izabran venezuelanski ministar naftne industrije Erwin Jose Arrieta. (Hina) zm br ZVONIMIR MILAS 211250 MET jun 95