VELIKA POČAST HRVATSKOM OLIMPIJSKOM POKRETU

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - "Mojim izborom za člana Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) ukazana je velika čast Republici Hrvatskoj, Hrvatskom olimpijskom pokretu i cijeloj galeriji naših vrhunskih športaša, bez čijih rezultata i uspjeha moj izbor ne bi bio moguć". To je u prvoj izjavi za Hinu nakon izbora za člana MOO rekao predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Antun Vrdoljak, uz napomenu da članstvo u MOO nije počasna nego radna funkcija. "Ovaj izbor treba sagledati u sklopu cjelokupnih međunarodnih športskih i političkih odnosa, budući da se radi o veliko priznanju Republici Hrvatskoj, jer treba znati da nisu sve zemlje zastupljene u najvišem svjetskom vrhovnom tijelu. Juan Antonio Samaranch još jednom je potvrdio da je veliki prijatelj našeg športa i neše Domovine, a što se mene osobno tiče, ovime sam postigao svoj vrhunac, ali znam da me sada čeka još više rada i samoodricanja", izjavio je Vrdoljak, dodavši da je HOO sada dobio priliku da posredstvom svog člana, aktivno sudjeluje u kreiranju politike svjetskog športskog pokreta. Antun Vrdoljak (64) izabran je za člana MOO-a na 104. sjednici Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO) održanoj u Budimpešti, na prijedlog predsjednika MOO-a Juana Antonia Samarancha, što je 45 članova Izvršnog odbora aklamacijom prihvatilo. Vrdoljak je treći Hrvat koji je izabran u najviše međunarodno športsko tijelo - prvi je bio otac hrvatskog olimpizma Franjo Bučar (od 1920-1946), a u periodu od 1960. do 1987. godine tu časnu dužnost obnašao je ing. Boris Bakrač. Međutim, i Bučar i Bakrač bili su birani u MOO kao predstavnici Jugoslavenskog olimpijskog komiteta (JOK), dok je Antun Vrdoljak prvi predstavnik samostalne i suverene Hrvatske u MOO-u. Antun Vrdoljak je rođen 5. lipnja 1931. godine u Imotskom, a dužnost predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora obnaša od 10. rujna 1991. godine. Povjerenje i ugled kod čelnika MOO-a Vrdoljak je zadobio nizom uspješnih akcija sprovedenih u kratkom vremenu, od priznanja Hrvatskog olimpijskog odbora od strane MOO-a. Najveće športske zasluge svakako su mu odlična organizacija Atletskog prvenstva Europe 1990. u Splitu, sudjelovanje hrvatskih športaša na Olimpijskim igrama u Albertvilleu, Barceloni i Lillehammeru, isticanje kandidature Rijeke i Istre za domaćina Mediteranskih igara 2005. godine, te iniciranje ideje o postavljanju spomenika Draženu Petroviću u Olimpijskom parku u Lausannei. (Hina) jš rš 191237 MET jun 95