PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVATIZACIJI: KOMBINACIJA PRODAJE I PODJELE

I PODJELE ZAGREB, 15. lipnja (Hina) - Produženje roka otplate malim dioničarima na 20 godina, podjela dionica prognanicima i žrtvama rata, izdvajanje 25 posto kapitala sada javnih poduzeća u portfelj mirovinskih i invalidskih fondova, prijenos 490 milijuna DEM mirovinskom i invalidskom fondu obrtnika, uvođenje kotacije dionica i utvrđivanje njihove realne vrijednosti, propisivanje načina i mogućnosti prodaje poduzeća i ispod cijene, na kredit ili davanja u najam, osnovne su značajke Prijedloga Zakona o privatizaciji, koji je u saborsku proceduru upućen po redovitom postupku. Privatizacijom se, u smislu Zakona, razumijeva prodaja dionica, udjela, stvari i prava te prijenos bez naplate dionica i udjela određenim fizičkim i pravnim osobama, a provodi je Hrvatski fond za privatizaciju. Znači riječ je o kombinaciji podjele i prodaje, kao načinu izbjegavanja isključivosti jer bi masovna podjela bila pogubna za tržište dionica, a samo prodaja bi produljila proces privatizacije na desetljeće ili dva. Kupnja dionica ili udjela određene pravne osobe ne može se financirati, kreditirati, niti jamčiti sredstvima te pravne osobe, a prodaja se obavlja javnom dražbom ili javnim prikupljanjem ponuda. Početnu cijenu, ovisnu od kretanja cijene na tržištu, određuje peteročlana Komisija za određivanje cijena, koju imenuje Vlada. Pravo na dodjelu dionica bez naplate imaju ratni vojni invalidi domovinskog rata (od 5.000 do 20.000 DEM), obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih branitelja, obitelji zatočenih i nestalih civila (20.000 DEM), civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi (od 5.000 do 20.000 DEM) i prognanici i izbjeglice (7.000 maraka po osobi). Osobe koje imaju pravo na besplatnu dodjelu dionica dobit će kupon, koji se može prenijeti samo na investicijske fondove i univerzalne sukcesore. Produljio bi se rok otplate malim dioničarima na 20 godina pri čemu bi se kupcu koji otplaćuje preostale obroke u jednokratnom iznosu prije isteka roka. Iznos bi se duga umanjivao za 2,5 posto za svaku godinu ranije uplaćenog iznosa. Treba istaknuti da bi se obročno otplaćivale dionice prema realnoj, a ne nominalnoj vrijednosti dionica, a ako bi tržišna cijena bila veća od nominalne, dionice bi se plaćale po nominalnoj vrijednosti. Prema riječima ministra privatizacije i upravljanja imovinom Ivana Penića, od 24 milijarde maraka vrijednosti društvenog kapitala u pretvorbi samo oko dvije milijarde maraka otišlo je u ruke tzv. strateških investitora, među kojima i inozemnih. Stoga olakšice pri otplati dionica, uz male dioničare, ne bi trebale zaobići ni velike kupce dionica, posebice jer se zna da kapitala na domaćem tržištu nema ni za restrukturiranje ni za kupnju dionica. Sva sredstva od prodaje dionica ili udjela prenose se, po Prijedlogu, u državni proračun, a od 1996. godine i dalje 50 posto sredstava od prodaje pripalo bi proračunu, a 50 posto Hrvatskoj kreditnoj banci za obnovu za financiranje pozitivno ocijenjenih razvojnih programa i potreba obnove. Odluku o privatizaciji svake pojedine pravne osobe donosi Vlada, što znači da nije potrebno donositi pojedinačne zakone o svakom poduzeću, a Vlada odlučuje i u slučajevima prodaje po cijeni nižoj od procijenjene, prodaji na kredit, mogućnosti davanja određene pravne osobe u zakup te prodaje uz odgodu plaćanja. Pristup da se 25 posto kapitala javnih poduzeća u privatizaciji usmjeri mirovinskim fondovima, ministar Penić drži prvim i velikim iskorakom u reformi mirovinskog osiguranja. Naime, po knjigovodstvenoj vrijednosti temeljni kapital državnih poduzeća je oko 45 milijardi maraka (162 milijarde kuna), a kad bi se taj kapital izrazio dinamičkom metodom iznosio bi oko 100 milijardi maraka (360 milijardi kuna). Ako se 50 posto kani privatizirati, tada bi mirovinskim fondovima pripalo, po sadašnjem prijedlogu, između 13 i 15 milijardi maraka, što uvećano za sadašnji njihov portfelj (4,5 milijardi maraka) dovodi do portfelja od oko 20 milijardi maraka (72 milijardi kuna). Gospodarenje tim dionicama preuzeli bi investicijski fondovi. Treba napomenuti i da je iz prve verzije prijedloga zakona na, kako se doznaje, inzistiranje nekih ministara, izbačen postotak (25 posto) koliko bi se od dionica javnih poduzeća u privatizaciji ponudilo na upis zaspolenima, prije zaposlenima i građanima. Taj će se postotak utvrđivati ovisno o poduzeću koje se privatizira. (Hina) db dd 150805 MET jun 95