VJESNIK : NAKLONOST SVIJETA SVAKIM JE DANOM SVE VIŠE NA STRANI HRVATSKE

ZAGREB, 15. lipnja (Hina)- "Vjesnik" objavljuje opširan razgovor što ga je novinarka Maja Freundlich vodila s Gavinom Hewittom, britanskim veleposlanikom u Republici Hrvatskoj. Razgovaralo se o početcima rata u Hrvatskoj, stajalištima međunarodne zajednice tada i danas, britanskoj ulozi u BiH, Miloševiću i drugim problemima. "Kako biste Vi objasnili ovaj rat na jugu Europe?", prvo je pitanje - na koje britanski veleposlanik odgovara: "Počeo je u Beogradu. I počelo je u Beogradu mnogo prije nego što je rat doista izbio". Hewitt to objašnjava "kao oblik srpskog nacionalizma" koji je na ovim prostorima "gotovo čitavo ovo stoljeće". Kaže kako mnogi smatraju da je Milošević "pustio duha iz boce i sad je vrlo teško vratiti toga duha natrag". Duh je - "ekstremni nacionalizam. Stvoren je i sustav, koji obnavlja ekstremni nacionalizam, i time stvara izrazito tešku situaciju. Nju je sada teško nadzirati bilo kojim političkim sredstvom ili sredstvom demokratskoga društva", smatra Hewitt. Ističe kako je to mišljenje što ga danas ima britanska vlada i kaže: "Gospodin Hurd opetovano ističe, kako je najodgovornija osoba za izbijanje rata upravo Milošević". Na upit novinarke - bi li ovaj rat nazvao agresijom - odgovara: "kad smo vidjeli napade na Vukovar u Dubrovnik, bilo je vrlo malo sumnje kako je u pitanju čin agresije. Čin nasilnika protiv nenaoružanih ljudi. Jer, upravo to se dogodilo u oba slučaja. JNA je u oba slučaja bila upotrijebljenja ne bi li se odvratilo zemlju, po imenu Hrvatska, od odvajanja iz federalne strukture SFRJ. No, prema mojemu mišljenju, Ustav iz 1974. jamčio je republikama pravo na izdvajanje iz federacije. To nije isto što i srpsko tumačenje, prema kojemu bi svaki 'narod' imao pravo na izdvajanje. To su pravo imale republike, ne narodi. Biste li, dakle, ovaj rat nazvali napadom jedne države na drugu?", pita dalje novinarka, a veleposlanik Hewitt odgovara: "Pa, iako su napad na Dubrovnik i Vukovar bili dobrim primjerom za to, ipak, u to doba, još nije bilo govora o napadu države na državu, jer Hrvatska tada još nije bila međunarodno priznata. Ali, bilo je posve jasno. Hrvatska je već tada na demokratskim izborima pokazala gdje želi biti i kamo želi ići. Bila je već tada na putu prema sigurnom priznanju". Hewitt potvrđuje kako je rat izbio prije nego što je Hrvatska bila priznata, a za izjave gospodina Hurda i gospodina Hogga da je rat izbio zbog priznanja Hrvatske i Slovenije kaže kako se ne sjeća takvih izjava i nastavlja: "Jasno je kako je rat počeo puno prije međunarodnih priznanja. Rat je izbio nakon što je Hrvatska dala očite znakove kako želi biti neovisnom državom". (...) U daljnjem razgovoru Hewitt izriče ocjenu da bi se ovaj rat mogao proširiti na susjedne europske zemlje, a na opasku novinarke nije li europska popustljivost prema Srbima pomogla takvom razvoju situacije. odgovara: "Mislim kako tu nije riječ o popustljivosti ili strogosti prema ovoj ili onoj strani. Međunarodna se zajednica mora zamisliti nad tim kako je moguće da u Europi danas opet imamo takav rat, i što treba učiniti. Mi pokušavamo problem riješito kroz Ujedinjene narode. Ključna je točka pronaći na srpskoj strani nekoga pripravnog na pregovore. To nije Karadžić niti itko na Palama, to nije nitko u Kninu. Ima naznaka iz Beograda da je Milošević pripravan pregovarati. U tome ima mnogo njegovoga osobnog interesa, ali ima naznaka da je njemu dosta rata. To bi međunarodnoj zajednici omogućilo uspostavu mira na ovim prostorima. Taj mir, međutim, ne smije biti nepravedan ni nepošten. On mora zadovoljiti sve strane. I bosanskoj i hrvatskoj vladi mora biti ponuđen sporazum, koji će ih zadovoljiti". O tome želi li se Milošević izvući iz rata i zadržati osvojeno, kaže: "Vrlo sam ciničan prema Miloševićevim postupcima. Nitko u Londonu ne zavarava se Miloševićem. Njega zanima samo osobni probitak, a mnogo manje dobrobit srpskoga naroda. Ali, u odnosu prema bosanskim Srbima doista je nešto učinio. Zatvorio je granicu prema bosanskim Srbima". Na pitanje ne postoji li opasnost da zbog plašljivosti ili neodlučnosti međunarodne zajednice, rat bude na kraju riješen našim vlastitim snagam, veleposlanik Hewitt odgovara kako samo želi upozoriti kako je međunarodna zajednica istinski predana uspostavi pravednoga mira na pravim hrvatskim granicama. "I tu mislim na granicu na Dunavu. I želimo biti sigurno kako će ljudi, koji se sada bune protiv hrvatske države, biti opet uključeni u Hrvatsku. Vi, dakako, imate pravo odlučiti o načinu na koji ćete to provesti. Mi ćemo samo savjetovati i pokazivati vam moguće smjerove, jer ništa ne može biti nametnuto. Želimo vam pomoći. Imate svu podršku i naklonost međunarodne zajednice na uspostavi potpunoga suvereniteta, i državnoga integriteta, na uključivanju u najbolje zasade demokratskoga života zapadnog svijeta. Uvjeren sam kako imate sve pretpostavke za to. Mnoge smo već dosad i vidjeli. Volio bih što prije vidjeti Hrvatsku kao dio Zapadne Europe". (Hina) dd 150714 MET jun 95