PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 15. lipnja (Hina) ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je večeras u Predsjedničkim dvorima veleposlanike Republike Francuske Jaen-Jacques Gaillardea, SR Njemačke Horsta Weisela, te Kraljevine Španjolske Felipe Fernandez de la Pena, priopćeno je iz Predsjednikovog ureda. Razgovoru su bili nazočni ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, savjetnik Predsjednika za vanjsku politiku dr. Željko Matić, te g. Jean-Pierre Thebault, prvi savjetnik Veleposlanstva Republike Francuske. Izaslanstvo trojice veleposlanika zatražilo je prijem kod Predsjednika Republike Hrvatske kako bi mu službeno prenijeli odluku donesenu u pondjeljak 12. lipnja, na sjednici Vijeća ministara Europske unije. Tijekom te sjednice, ministri venjskih poslova država članica Europske unije prihvatili su, naime, konačnu odluku o uključivanju Republike Hrvatske u "Program PHARE", te o početku službenih pregovora o potpisivanju Ugovora o trgovinskoj razmjeni i suradnji Republike Hrvatske i EU. Program PHARE, čija ukupna vrijednsot za zemlje srednje i istočne Europe iznosi 962 milijuna ekija, izdvojit će za razdoblje do kraja ove godine 25 milijuna ecu-a za program obnavljanja povjerenja među nacionalnim zajednicama i manjinama u Republici Hrvatskoj, a Ugovor o trgovinskoj razmjeni i suradnji trebao bi biti potpisan do kraja ove godine. Prenoseći poruku Ministarskog vijeća EU, francuski veleposlanik Gaillarde istaknuo je da ova odluka predstavlja prvu institucionalnu vezu između Hrvatske države i Europske unije, te prvi korak Republike Hrvatske prema integaciji s EU. Ona će omogućiti brži i lakši pristup hrvatskih proizvoda na tržište EU i olakšati prometnu i komunikacijsku integraciju Hrvatske sa zemljama EU. Španjolski veleposlanik De la Pena istaknuo je simboličnu, političku i povijesnu važnost te odluke, te izjavio da je ona znak povjerenja u Hrvatsku državu te u njezinu politiku i u dosadašnji uspjeh mjera gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Veleposlanik Gaillarde je nadalje istaknuo da Europska unija pridaje veliku važnost naporima da se mirnim putem dođe do reintegracije okupiranih područja Republike Hrvastke, da se nastavi svestrana suradnja hrvatskih vlasti sa snagama UNCRO-a, te da sve strane izraze najveću moguću suzdržanost u traženju političkog rješenja. Predsjednik Republike odgovorio je da će se on osobno, kao i hrvatske državne vlasti, iskreno zalagati, u okviru mandata UNCRO-a i rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, za takvu miroljubivu politiku, te da EU može računati na svekoliku podršku Republike Hrvatske njezinim naporima da UNCRO provede svoj mandat u najpovoljnijim uvjetima. Ipak, ključ rješenja krize na području bivše Jugoslavije leži u Beogradu, istaknuo je Predsjednik Republike. Slobodan Milošević i beogradske vlasti definiraju svesrpsku politiku, opskrbljuju pobunjene Srbe u Hrvatskoj i BiH, te plaćaju njihovu odmetničku vojsku. Upravo zbog toga je potrebna odlučnost vodstva Europske unije glede održavanja sankcija protiv takozvane Savezne Republike Jugoslavije. Hrvatska iskreno želi i podržava normalizaciju odnosa sa Srbima kao osnovicu novog međunarodnog poretka na području cijele regije, no ona neće više trpjeti terorizam srpskih pobunjenika niti neodgovornu politiku srpskih vođa koji se koriste nejedinstvom međunarodne zajednice kako bi postigli cilj stvarnja "velike Srbije", istaknuo je Predsjednik Republike. ZAGREB - Hrvatska vlada odobrila je povratak za pedeset Srba koji su izrazili želju da se vrate u zapadnu Slavoniju a Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) je već pokrenulo postupak za njihov povratak, izjavila je danas u Zagrebu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski. UNHCR je nedavno predočio hrvatskoj vladi popis od 50 hrvatskih Srba koji su pobjegli iz zapadne Slavonije i trenutno se nalaze na banjalučkom području a izrazili su želju da se vrate u zapadnu Slavoniju. "Ne samo da odobravamo njihov povratak nego vas molimo da ga i organizirate", stoji u danas pristiglom odgovoru na zamolbu UNHCR-a koji je potpisao ministar u hrvatskoj vladi i predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice dr. Adalbert Rebić, rekla je Alemka Lisinski. Još jedna skupina od 30 hrvatskih Srba koji se trenutno nalaze u Beogradu su također izrazili želju da se vrate u zapadnu Slavoniju a postupak za njihov povratak UNHCR je tek započeo, rekla je na kraju glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski. ZAGREB - Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice (UNHCR) i dalje čeka na odobrenje bosanskih Srba za dopremu hrane u opkoljeno Sarajevo, izjavila je danas u Zagrebu glasnogovornica UNHCR-a Alemka Lisinski. Dva konvoja koja su prije dva dana krenula u Sarajevo istovarila su svoj sadržaj od gotovo 300 tona hrane u Zenici i Tarčinu budući da bosanski Srbi, unatoč ranije potpisanom sporazumu s UNHCR-om, nisu dopustili njihov ulazak u Sarajevo. WASHINGTON - Američka administracija ne podržava vojno rješenje opsade Sarajeva jer bi to dovelo do krvoprolića, a i vojni uspjeh operacije nije izvjestan, kazao je u srijedu, nakon susreta američkog državnog tajnika Warrena Christophera i premijera BiH Harisa Silajdžića u Washingtonu, jedan visoki dužnosnik američke administracije. "Ne možemo se staviti u poziciju da savjetujemo bosansku vladu da poduzme akciju za koju mislimo da će dovesti do daljnjeg krvoprolića i za koju nismo uvjereni da će vojno biti uspješna", istaknuo je taj dužnosnik tražeći da ostane neimenovan. Radi se o osjećaju naše odgovornosti, kazao je, jer Sjedinjene Države nisu pripravne poslati svoje snage za spas vlade BiH. Unatoč razlikama u stajalištima, SAD podržavaju vladu BiH, dodao je. Razgovor Christophera i Silajdžića ocijenio je prijateljskim i produktivnim, iako nije bilo suglasnosti u svim pitanjima. Stajalište administracije o ukidanju embarga na oružje je poznato, kazao je, a bosanska vlada željela bi dobiti jasnu američku potporu za vojnu akciju. Glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns, na redovitoj konferenciji za novinare, kazao je kako su se Chirstopher i Silajdžić suglasili da je korisno da SAD i Kontaktna skupina nastave sa naporima za dobijanje pristanka srbijanskog predsjednika na plan ublažavanja sankcija u zamjenu za priznanje BiH. Suglasili su se i o značaju bošnjačko-hrvatske Federacije, dodao je. "Stav je SAD-a da vojni put nije put rješenja ovog sukoba", kazao je Burns, dodajući da SAD vjeruje da bi strane trebale uložiti velike napore u političko rješenje. Silajdžić odlazi iz Washingtona s negativnim odgovorom američke administracije na njegov zahtjev za ukidanje embarga na oružje i bez potpore za vojno rješavanje opsade Sarajeva. MOSKVA - Rusija je u srijedu priopćila da će podržati mjere za zaštitu mirovnih snaga UN u BiH i pozvala sve zaraćene strane da odustanu od planova za nove napade, javila je agencija Itar-Tass. "Odlučno se protivimo svakom protuzakonitom činu protiv osoblja UN-a, bilo da je to uzimanje talaca ili napadi na njih", stoji u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova koje prenosi Itar-Tass. "Kao zemlja čiji su vojnici također dio mirovnih snaga u Hrvatskoj i BiH, Rusija jednako kao i druge zemlje želi spriječiti... neprijateljska djelovanja protiv osoblja UN-a, s bilo koje strane", navodi se dalje u priopćenju. MOSKVA - Najmanje 40 ljudi poginulo je danas u napadu naoružane skupine ljudi na južnoruski grad Budjenovsk, udaljen samo 70 km od granice s Čečenijom, javila je agencija Itar-Tass. Prema riječima dužnosnika policije, oko podneva je naoružana skupina od 20 do 40 ljudi ušla u taj grad koji ima oko sto tisuća stanovnika, otvorila vatru iz strojnica pucajući nasumce, a zatim zauzela nekoliko zgrada državne uprave, uzevši ljude koji su se tamo zatekli za taoce. U priopćenju ruske vlade, pak, govori se o stotinu napadača koji su se, došavši u grad, razdvojili u manje skupine i počeli plijeniti automobile kojima su gazili prolaznike na ulicama. Uništili su i jedan gradski autobus, ubivši pri tome nekoliko putnika. Rusko vodstvo napad je ocijenilo terorističkim činom čečenskih pobunjenika. Prvi potpredsjednik ruske vlade Oleg Soskovets rekao je da napadači traže povlačenje ruske vojske iz Čečenije, no agencija Postfactum citira glasnogovornika čečenskog vođe Džokara Dudajeva koji poriče odgovornost za napad. "Teroristički napad u Budjenovsku još je jedna provokacija Moskve s ciljem destabilizacije stanja u sjevernom Kavkazu. Čečeni nikad neće prolijevati krv nedužnih", rekao je glasnogovornik Hamad Kurbanov. Prema ruskim navodima, u gradskoj bolnici, koja je pod kontrolom napadača, nalazi se oko 160 talaca, a agencija Interfax ranije je javila da je jedna druga skupina pobjegla iz grada autobusima u koje je također ukrcala taoce, među kojima navodno ima i djece. U to su se područje uputili ruski ministar unutarnjih poslova Viktor Jerin i Direktor ruske službe sigurnosti Sergej Stepašin kako bi zapovijedali akcijom oslobađanja talaca i hvatanja napadača, izvršavajući tako Jeljcinovu naredbu za "ponovnom uspostavom ustavnog poretka". PALE - Čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić izjavio je u srijedu da se muslimanske snage oko Sarajeva "pripremaju za veliku bitku". "Promatramo što rade. Izgleda da pripremaju veliku bitku za Sarajevo", izjavio je Karadžić u intervjuu za francusku televiziju TF1. Čelnik s Pala u tom je interviewu po prvi puta je za strani tisak komentirao informacije o velikoj koncentraciji snaga Armije BiH sjeverno od Sarajeva. Ako dođe do te bitke "to će biti velika nesreća za Sarajevo", dodao je Karadžić. SARAJEVO - Samoproglašeni parlament bosanskih Srba koji od utorka zasjeda na Palama, pozvao je danas Beograd da ne prizna Bosnu i Hercegovinu. "Nitko nema moralno, povijesno ni političko pravo počiniti izdaju i taj gnjusni čin eventaulnog priznavanja takozvane Bosne i Hercegovine", kaže se u 'deklaraciji' koja je prihvaćena jednoglasno. Plan ujedinjenja teritorija BiH i Hrvatske pod srpskom okupacijom te vojna i politička situacija trebale bi biti u središtu rasprava, koje se odvijaju iza zatvorenih vrata. BEČ - Predstavnici 28 zemalja donatora za obnovu Sarajeva na današnjoj su konferenciji u Beču zatražili hitno obnavljanje opskrbe vodom, strujom i plinom u glavnom gradu BiH, koja je prekinuta već dulje od mjesec dana, i osudili "njihovu uporabu kao oružja rata". Tijekom četvrte Konferencije UN-a o toj temi, okupili su se predstavnici 28 zemalja donatora za obnovu Sarajeva kako bi procijenili potrebe i prioritete godinu dana nakon donošenja plana UN za obnovu Sarajeva. Glavni direktor ureda UN-a u Beču Giorgio Giacomelli (Đorđo Đakomeli) podsjetio je da je Sarajevo opkoljeno već 1.142 dana, ali "unatoč neprestanim napadima" neka prijevozna sredstva, sanitarne službe i telekomunikacije djeluju zahvaljujući UN-u. SARAJEVO - Potpredsjednik BiH Ejup Ganić u srijedu je pozvao državnog tajnika britanskog ministarstva vanjskih poslova Douglasa Hogga da dođe u Sarajevo i "s njegovim stanovnicima podijeli radost življenja". Potpredsjednik BiH na taj je način reagirao na Hoggovu izjavu kako bi ofenziva Armije BiH u pokušaju razbijanja opsade Sarajeva mogla dovesti do povlačenja UNPROFOR-a. "Ako gospodin Hogg smatra da nismo u pravu, neka dođe u Sarajevo i s njegovim građanima podijeli radosti života u kojem nema vode, struje, plina...", zaključio je Ejup Ganić. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin u srijedu je prihvatio ostavku generala Aleksandra Lebjeda, objavljeno je na nezavisnoj ruskoj TV postaji NTV. General Lebjed (44) vrlo je popularna osoba ruskog javnog života, a prestanak karijere aktivnog časnika dočekao je kao zapovjednik 14. armije smještene u Moldovi, koja je odigrala važnu ulogu prilikom događanja "Pridnjestarske republike" 1992. Lebjed je ostavku ponudio još prije dva tjedna u znak prosvjeda protiv namjera da se najprije oslabi položaj 14. armije, a potom je i potpuno povuče iz nekadašnje sovjetske republike SSSR-a. MOSKVA - "Posljednja faza rata u planinama u Čečeniji se završila zauzimanjem Šatoja", izjavio je u srijedu zapovjednik vojne oblasti Kavkaza, general Anatolij Kvašin, a prenosi agencija Itar-Tass. General Kvašin je otišao u srijedu u Šatoi na svečanost podizanja ruske zastave u tom području, koje su u utorak zauzele ruske postrojbe nakon više od tjedan dana snažnih borbi. Šatoi "je posljednji od 12 regionalnih središta koje su oslobodile ruske snage", nastavio je general, predviđajući "konačno iščeznuće s političke scene čečenskog autonomaškog predsjednika Džohara Dudajeva. ZAGREB - Predstojnik Ureda Predsjednika Republike Hrvoje Šarinić primio je danas veleposlanika Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji, Geertha Ahrensa, priopćeno je iz predsjednikova Ureda. Razgovaralo se o jučer održanom sastanku Upravljačkog odbora međunarodnih posrednika za bivšu Jugoslaviju u Ženevi, gdje bi dolazak novog supredsjedatelja Carla Bildta trebao označavati novu fazu u radu Međunarodne konferencije. Razgovaralo se i o situaciji na okupiranim područjima Republike Hrvatske, te o mogućem nastavku pregovora između hrvatskih vlasti i lokalnih Srba koji bi se trebali održati u Ženevi. Također je bilo riječi i najnovijoj situaciji u Bosni i Hercegovini te o aktivnostima međunarodne zajednice u vezi s tim. BEČ - Ministar vanjskih poslova BiH Muhamed Šaćirbej izjavio je u Beču da su bosanski Srbi unijeli novo oružje u zonu isključenja UN-a oko Sarajeva te da vojska vlade BiH sada mora poduzeti "preventivne mjere". Šaćirbej je odbio potvrditi ili opovrgnuti vijesti o tome da vojska BiH grupira oko 30.000 vojnika sjeverno od Sarajeva što bi mogao biti prvi korak ka pokušaju probijanja sprske opsade Sarajeva. Šaćirbej je rekao da njegova vlada mora poduzeti preventivne mjerei dodao da "moramo biti pripremljeni ne da oslobodimo Sarajevo, već da branimo Sarajevo". BRUXELLES - NATO se približio službenom odobrenju vojne operacije za izvlačenje mirovnih snaga iz BiH ako njihova misija propadne, doznaje se u Bruxellesu iz izvora NATO-a. "Odluka je praktički prihvaćena; pitanje je još samo hoće li plan biti odobren u cjelini ili u dijelovima", rekao je Reuteru jedan izvor NATO-a. WASHINGTON - Francuski predsjednik Jacques Chirac, koji je poslije podne doputovao u Washington, sastat će se s američkim predsjednikom Billom Clintonom. Američki dužnosnici su izjavili da će dvojica predsjednika razgovarati o francuskoj odluci o nastavku nuklearnih pokusa, ali da to pitanje neće biti u središtu dnevnog reda na kojem će se naći i pitanje NATO-a, europske sigurnosti, BiH, te sastanak sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta u kanadskom gradu Halifaxu. Odnosi između Francuske i SAD-a posljednjih godina obilježeni su nesuglasicama zbog različitih stajališta glede rata u bivšoj Jugoslaviji. PALE - Posljednjih 14 "zatvorenika" - pripadnika UN-a koje bosanski Srbe drže kao taoce - bit će oslobođeni najkasnije do kraja tjedna, izjavio je za francusku novinsku agenciju France presse glasnogovornik tzv. "predsjedništva" samoproglašene "republike sprske", Jovan Zametica. Zametica je istaknuo da će oslobađanje tih talaca uslijediti istodobno s oslobađanjem četiri srpska vojnika koje drži UNPROFOR. OTTAWA - Predsjednik Federacije BiH Krešimir Zubak završio je četverodnevni posjet Kanadi tijekom kojega se susreo s hrvatskim iseljenicima i razgovarao s kanadskim dužnosnicima među kojima i s premijerom Jeanom Chretienom. Zubak je u Kanadi boravio na poziv Hrvatsko-kanadskog kongresa, koje ga je pozvalo da sudjeluje na velikom slavlju sv. Ante u Torontu 11. lipnja, gdje ga je pozdravilo oko 10.000 ljudi. "Željeli smo objasniti aktualnu vojnu i političku situaciju u BiH, političke ciljeve Hrvata u BiH, te odnose s našim političkim partnerima, Muslimanima-Bošnjacima", izjavio je Zubak za Hinu. Predsjednik Federacije BiH izrazio je zadovoljstvo i razgovorima s kanadskim dužnosnicima, koje je vodio 13. lipnja. Zubak se, među ostalima, sastao s kanadskim premijerom Jeanom Chretienom, sa članovima vanjskopolitičkog odbora kanadskog parlamenta, čelnikom oporbene Reformske stranke Prestonom Manningom, visokim dužnosnikom parlamenta Jesse Flissom, te sa zastupnikom hrvatskog podrijetla Jankom Perićem. LONDON - Britanski ministar u Foreign Officeu (Forin Ofis) Douglas Hogg (Daglas Hog) izjavio je u srijedu kako se čini da Armija BiH pokušava probiti opsadu Sarajeva. Upitan na radiju BBC o raspoređivanju 30.000 vojnika Armije BiH oko Breze, 20 km sjeverno od grada, ministar Hogg je rekao: "Smatramo da se kriza pojačava. Moguće je da će bosanska vlada prijeći u ofenzivu". Hogg je dodao: "Njima (vladi BiH) će bosanski Srbi odgovoriti ofenzivnom akcijom i mi ćemo se naći u krugu još jačeg nasilja". "Borbe će izbiti u čitavoj BiH te će gotovo u potpunosti onemogućiti UNPROFOR u njegovu djelovanju, a također će imati i nesagledive posljedice; dakle to će biti vrlo ozbiljno", ocijenio je Hogg. Upitan može li to dovesti do povlačenja UNPROFOR-a, Hogg je rekao: "Da, to je moguće, jer ono što mi moramo učiniti, ako želimo djelovati, jest dobiti pristanak svih strana da djelujemo slobodno". PARIZ - Francuska je u srijedu pokušala uvjeriti svoje saveznike da će nuklearni pokusi, koje je u utorak najavio francuski predsjednik Jacques Chirac (Žak Širak), biti ograničeni i posljednji. Francuski ministar obrane Charles Millon (Šarl Mijon) izjavio je da Pariz želi imati nuklearno oružje kojim bi odvratio druge zemlje od napada, ali cilj mu nije razvoj nuklearnog oržuja radi upotrebe na bojnom polju. "Ni u kojem slučaju ne želimo oružje za bojno polje", rekao je Millon na radiju Europe 1. AUCKLAND - Odluka Francuske da obnovi svoje nuklearne pokuse u južnom Pacifiku izazvala je u srijedu burna reagiranja u svijetu. Novozelandski ministar vanjskih poslova Don McKinnon izjavio je da je izbacio iz svog ureda francuskog veleposlanika Jacquesa Le Blanca koji mu se došao ispričati, a novozelanski premijer Jim Bolger je najavio da je njegova zemlja odlučila prekinuti vojne odnose s Francuskom. Australija je "vrlo razočarana" francuskom odlukom, a odlučila je i "zalediti vojnu suradnju" s Parizom, objavio je australski premijer Paul Keating. Ekološka organizacija Greenpeace objavila je da njihov brod Rainbow Warrior II. koji je jučer krenuo iz Aucklanda nastavlja svoj put prema atolu Mururoa te "da će učiniti sve kako bi se zaustavili ti pokusi". SAD su izrazile "žaljenje" zbog odluke Francuske. Moskva je objavila da ponovno pokretanje nuklearnih pokusa "zadaje težak udarac dogovorima o neširenju nuklearnog oružja koji su sklopljeni u posljednje vrijeme". "Rusija poštuje moratorij već četiri godine i ta odluka Pariza nas ne ostavlja ravnodušnim", izjavio je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova. Kina je bez komenatara prenijela vijest o francuskim nuklearnim pokusima. Kina je do sad bila jedina atomska sila koja nije poštivala moratorij o nuklearnim pokusima koji je donesen 1992. godie. MOSKVA - Vođa čečenskih snaga Džohar Dudajev izjavio je u srijedu kako će se njegovi borci nastaviti boriti protiv ruskih snaga, usprkos tome što su izgubili posljednje dvije velike baze. "Borba nije gotova. Ona samo prima nove oblike", rekao je Dudajev telefonom agenciji Itar-Tass. Agencija Interfax pak javlja kako posebne postrojbe ruskih snaga pokušavaju doći do Dudajeva u južnim planinima Čečenije. U utorak su ruske snage osvojile posljednje dvije baze čečenskih boraca na jugoistoku Čečenije: Šatoj i Noja-Jurt. (Hina) dh dh 150026 MET jun 95