FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HOĆE LI SARAJEVO BITI DEBLOKIRANO ?

SARAJEVO, 14. lipnja ( Ranko Mavrak - Hina ) - Rat u Bosni i Hercegovini moguće je riješiti vojnim putem. Takvo rješenje iziskivalo bi nove žrtve ali bi mir koji potom bude uspostavljen potrajao i predstavljao bi sigurnije rješenje od bilo kakvog političkog kompromisa. Ključ takvog rješenja bilo je i ostalo Sarajevo. Priča o deblokadi grada vojnim putem stara je koliko i njegova opsada. Na početku rata nitko nije vjerovao kako je glavni grad BiH moguće okružiti. Kada se to uistinu dogodilo malo tko je vjerovao da će se obruč održati, a sada samo rijetki mogu odgovorno reći kako raskinuti tu opsadu. Najava vojne deblokade bilo je još u ljeto 1992. godine no ubrzo se pokazalo da Armija BiH u to vrijeme nije imala ni snage ni oružja za takvu operaciju. Bosanski su policajci i vojnici s ono malo oružja što su ga imali doduše uspijevali probiti srpske položaje prema naselju Grbavici i Ilidži ali su se novodostignutih pozicija morali povući jer nisu imali čime zaustaviti tenkove. Deblokada grada otada je pomalo zaboravljena da bi u svibnju ove godine Alija Izetbegović izjavio kako se ovakvo stanje više ne može tolerirati. "Sarajevo ne smije dočekati četvrtu ratnu zimu u okruženju i mi ćemo se pobrinuti da se takvo što ne dogodi", rekao je na sarajevskoj televiziji predsjednik Predsjedništva BiH, istodobno najavivši kako će ti napori uslijediti između 25. svibnja i 25. studenoga. Nakon te izjave u Sarajevu su se čuli različiti komentari a javno su istupili i neki visoki časnici uključujući tu i one koji sjede u generalštabu Armije BiH. Oni nisu spominjali vrijeme takve operacije ali su objašnjavali kako je ona uistinu moguća unatoč velikoj tehničkoj nadmoći Karadžićevih postrojbi. No ubrzo je došlo do novih sukoba oko grada koji su izazvali zračne udare NATO saveza na srpske položaje na Palama. Kriza sa taocima bacila je u sjenu priče o deblokadi grada da bi one iznenada bile probuđene izjavom neimenovanog dužnosnika UNPROFOR-a po kojoj se bosanski vojnici navodno koncentriraju sjeverno od Sarajeva. Tvrdi se tako da 20 do 30 tisuća pripadnika bosanske vojske koji se koncentriraju kod Visokoga kane probiti obruč oko glavnog grada BiH. Neimenovani izvor UN-a najavljuje početak bitke za Sarajevo već za koji dan. Tu su vijest odmah objavili i mediji na Palama uz napomenu kako to ponovno pokazuje tko je za rat a tko za mir. U prvim analizama te informacije među inozemnim izvjestiteljima koji se nalaze u Sarajevu provlači se nekoliko tvrdnji. Ako se snage Armije BiH doista pripremaju deblokirati grad onda to može imati dvostruki učinak - psihološki kojemu je cilj prisiliti međunarodnu zajednicu da ona nešto učini ili pak vojni kako bi se iskoristila prednost koju bosanska vojska ostvaruje na većini bojišnica gdje se doista ratuje. Ukoliko vijest o okupljenju snaga Armije BiH nije točna ili je točna samo djelomice, onda je puštena s ciljem da se pozornost usmjeri na navodne vojne pripreme bosanske strane. Ujedinjeni bi narodi u sadašnjem trenutku imali dovoljno razloga pokušati skrenuti pozornost s debakla kojega su doživjeli popuštajući Karadžićevim ucjenama. Dodatna pitanja proizlaze iz nastupa glasnogovornika UNPROFOR-a u Sarajevu Garryja Cowarda koji odbija komentirati informacije o pripremama za deblokadu grada ističući kako su to povjerljiva izvješća čije bi objavljivanje moglo predstavljati pomoć jednoj od strana u sukobu. Kome je dakle trebalo pomoći objavljivanjem informacije iz neimenovanog izvora? Ako se riječi potpukovnika Cowarda shvate ozbiljno onda je netko iz Stožera UNPROFOR-a ozbiljno prekršio stegovna pravila s posljedicama koje mogu biti vrlo ozbiljne. Cilj objavljivanja takve informacije zasad još nije poznat no jasno je kako se krivnja pokušava prebaciti na bosansko-hercegovačku vladu. No, što ako se Armija BiH doista priprema za najveću vojnu operaciju od početka rata u Bosni? Jedan visoki časnik bosanske vojske na nedavno održanom sastanku u Sarajevu koji je bio zatvoren za javnost upozorava kako je deblokada glavnog grada posao za praktično sve korpuse bosanske vojske. Prema procjenama zapovjedništva 12. divizije Armije BiH koja brani Sarajevo, Srbi u okolici grada drže oko 600 teških topova, različitih minobacača, te ostaloga oružja koje se ne bi smjelo nalaziti u zoni od 20 km od središta grada. Svemu tome treba dodati i 30 tenkova. U nekoliko koncentričnih krugova sastavljenih od različitih utvrda, bunkera i rovova Sarajevo opsjeda najmanje 12.000 četnika kojima je uz to na raspolaganju velika količina streljiva. Takav se obruč ne može razbiti samo na jednom mjestu, on se mora napasti na svim pravcima u isto vrijeme. Snage koje ne budu izravno angažirane u borbama za oslobađane Sarajeva moraju također napasti Srbe kako bi ih spriječili da s drugih bojišnica dovode pojačanja. Borbe za deblokadu grada prema nekim procjenama mogle bi potrajati 15 do 20 dana pri čemu valja računati i na vleliki broj žrtava. Spominje se tako brojka od 2000-3000 poginulih i ranjenih. Samo dobro organizirana akcija mogla bi spriječiti Srbe da svoje topništvo okrenu prema civilnim ciljevima u gradu. Ako napad na njihove položaje bude dovoljno energičan oni ne bi smjeli imati vremena misliti na bilo što drugo osim na čuvanje vlastitih glava i jedino bi u tom slučaju civili u Sarajevu imali priliku. Potpuno je neizvjesno kako bi u toj situaciji postupio UNPROFOR, no malo je vjerojatno da 'plave kacige' imaju kredit pokušati kazniti bosansku stranu zbog bilo koje ofenzivne operacije kada su već dopustili da ih Srbi vezuju za stupove i drže kao taoce. Hoće li dakle biti vojne deblokade Sarajeva? Spomenuti visoki časnik Armije BiH kaže kako je točno da je predsjednik Izetbegović najavio razdoblje u kojemu bi se to moglo očekivati. Ono što nije rekao to je godina u kojoj će obruč biti raskinut. (Hina) rm mn 141418 MET jun 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙