PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) NOVI SAD - Vojnici UN-a koje su oslobodili bosanski Srbi, predavši ih vlastima "SRJ", stigli su u Novi Sad, gdje će prenoćiti. Dvadeset i šest pripadnika mirovnih snaga smješteni su u istom hotelu, gdje su noć provela 108-orica talaca oslobođenih 7. lipnja, prije nego što su otputovali za Zagreb. Šef srpske tajne policije Jovica Stanišić, koji vodi ovu operaciju, novinarima je rekao da su u toj skupini 14-orica Francuza, 6 Britanaca, 2 Poljaka, 1 Šveđanin, 1 Rus i 1 Čeh. Za jednog oslobođenog vojnika nije naveo državljanstvo. PARIZ - Francuska raspolaže još nepotvrđenim podacima da će uskoro gotovo svi taoci biti oslobođeni, rekao je francuski predsjednik Jacques Chirac na svojoj prvoj konferenciji za novinare od preuzimanja dužnosti prošlog mjeseca. "U zamjenu za oslobađanje talaca Srbima nismo dali ništa. To što su taoce uopće uzeli sraman je i barbarski čin, na koji smo čvrsto odgovorili, bez ikakvih kompenzacija", rekao je Chirac. WASHINGTON - Američki državni tajnik Warren Christopher izrazio je nadu da će ostalih petnaest talaca koje drže bosanski Srbi uskoro biti oslobođeni i da se njihovi tamničari njima ne služe kao posljednjim načinom ucjene. "Nadam se da to neće učiniti", izjavio je Christopher na konferenciji za novinare u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje imaju li SAD osjećaj da Srbi žele te pripadnike plavih kaciga i promatrače UN-a zadržati kako bi izvršili pritisak na Ujedinjene narode i zapadne zemlje. On je također izjavio kako nikakva odluka glede BiH neće biti donesena na sastanku na vrhu Skupine 7 ( G7) koji će se od četvrtka do subote održati u Halifaxu u Kanadi. ŽENEVA - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a za područje bivše Jugoslavije Yasushi Akashi pozdravio je najavu bosanskih Srba da će osloboditi većinu talaca, naglašavajući da neće biti zadovoljan sve dok ne bude oslobođen i "posljednji talac". "Vrlo sam zadovoljan radi oslobađanja još jedne skupine talaca", rekao je Akashi, dodavši kako "neće biti zadovoljan sve dok posljednji talac ne izađe". BEOGRAD - Talijanska ministrica vanjskih poslova Susanna Agnelli je pozdravila puštanje na slobodu pripadnika UN-a u BiH, koje su bosanski Srbi držali kao taoce, ocijenivši da će to pomoći budućim pregovorima o mirnom rješenju sukoba u BiH. Agnelli, koja je u Beogradu dva sata razgovala sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, komentirala je puštanje na slobodu pripadnika UN-a kao "vrlo dobre vijesti". PARIZ - Francuska će u rujnu nastaviti ispitivanja nuklearnog oružja, i u južnom Pacifiku će obaviti još osam pokusa do svibnja iduće godine, što je rok za potpisivanje sveobuhvatnog sporazuma o zabrani nuklearnih pokusa, rekao je francuski predsjednik Jacques Chirac. Govoreći na konferenciji za novinare u Parizu, Chirac je rekao kako je ta njegova odluka od životnog značenja za pouzdanost i sigurnost francuskog nuklearnog oružja, jer je "prekid pokusa, u travnju 1992., došao prerano". "Smatram da je ova odluka nužna za najviše interese naše zemlje i zato je neopoziva", rekao je Chirac. WASHINGTON - SAD "žale zbog odluke" Francuske da od rujna nastavi svoje nuklearne pokuse u južnom Pacifiku, rekao je jedan visoki dužnosnik State Departmenta. To će jamačno biti jedna od tema razgovora francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca u Washingtonu sljedećeg tjedna. Predsjednik SAD Bill Clinton u ožujku 1994. odlučio je moratorij na pokuse, što se američke strane tiče, produžiti do rujna ove godine. ŽENEVA - Sjednica Upravljačkog odbora Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u Palači naroda u Ženevi, održana je u utorak poslije podne u proširenom sastavu uz nazočnost novog posrednika Europske unije za bivšu Jugoslaviju Carla Bildta. Na sjednici je bio i posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi, te predstavnici međunarodnih humanitarnih organizacija i udruga koje djeluju na prostoru bivše Jugoslavije. Yasushi Akashi je uoči sastanka pokazao zadovoljstvo izborom novog supredsjedatelja Međunarodne konferencije. Istaknuo je da će Carl Bildt zasigurno unijeti novu dinamiku u mirovni proces te da očekuje s njim tijesnu i uspješnu suradnju. ŽENEVA - Novi europski posrednik za BiH Carl Bildt izjavio je kako ne očekuje "brza rješenja" u bivšoj Jugoslaviji, ali da će se uskoro, zajedno s posrednikom UN-a Thorvaldom Stoltenbergom, sastati sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem. Bivši švedski premijer je doputovao u Ženevu kako bi prvi put bio nazočan sastanku Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Bildt je preuzeo dužnosti dosadašnjeg europskog posrednika lorda Davida Owena. Lord Owen, bivši britanski ministar vanjskih poslova kojeg je prije tri godine imenovala Europska unije, sa svoje je strane rekao diskretno zbogom državama koje sudjeluju u Upravljačkom odboru konferencije. On nije sudjelovao na završnoj konferenciji za novinare. BEČ - Austrijski ministar vanjskih poslova Wolfgang Schuessel (Volfgang Šisl), predstavljajući "vanjskopolitičko izvješće" za 1994. godinu, održao je konferenciju za novinstvo. Govoreći o novom mirovnom posredniku Europske unije Carlu Bildtu (Karl Bild) Schuessel je izjavio da se radi o "dobrom izboru" te da je Bildt "energičan i učinkovit pregovarač," koji u "prosudbi stanja" na području bivše Jugoslavije "nije daleko od austrijske pozicije". ZAGREB - Posebni izaslanik Predsjednika Republike za Kontaktnu skupinu i pregovore s međunarodnom zajednicom dr. Miomir Žužul dao je izjavu za Hinu u kojoj je podvukao da "Republika Hrvatska pozdravlja imenovanje g. Carla Bildta novim supredsjedateljem Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Iskreno vjerujemo da će dosadašnja politička aktivnost i stečeni državnički autoritet g. Bildta, uz neophodnu angažiraniju aktivnost međunarodne zajednice, dati novi i neophodni impuls okončanju krize kao posljedice agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu", rekao je Žužul. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske primio je u Predsjedničkim dvorima ministra vanjskih poslova Republike Bugarske, g. Georgija Pirinskog u pratnji g. Ljubča Troharova, veleposlanika Republike Bugarske u Republici Hrvatskoj i g. Jordana Kožuharova, načelnika Odjela za jugoistočnu Europu, priopćeno je u utorak navečer iz Ureda predsjednika. Razgovaralo se o mogućnostima rješenja krize na ovim prostorima pri čemu je predsjednik Tuđman istaknuo potrebu izgradnje novog poretka na temelju međusobnog priznanja država bivše Jugoslavije. Predsjendik je istaknuo i neophodnost prihvaćanja plana Kontaktne skupine kao načina rješenja krize u BiH. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima posebnog predsjedničkog izaslanika i zamjenika ministra vanjskih poslova Republike Koreje g. Jae Chun Leea u pratnji g. Sung Hong Choia, veleposlanika Republike Koreje u Republici Hrvatskoj g. Dea Wan Juna, direktora Odjela za srednju Europu korejskog Ministarstva vansjkih poslova i g. Seung Moo Parka, savjetnika Veleposlanstva Republike Koreje u Budimpešti, priopćeno je večeras iz Ureda predsjednika. BUDIMPEŠTA - Mađarski graničari su priopćili kako svoje ophodnje na granici s tzv. "SRJ" pojačavaju teško naoružanom postrojbom, spremnom za sukob s nasilnim krijumčarima. Njihova je međusobna granica jedan od glavnih puteva za krijumčarenje goriva, hrane i druge robe od samog početka sankcija koje je UN nametnuo Beogradu 1992. godine. MOSKVA - Ruske su snage u utorak poslije podne preuzele nadzor nad Šatojem, posljednjim većim uporištem čečenskih boraca u planinama Kavkaza, javila je agencija Itar-Tass. Oko tog mjesta proteklog su se tjedna vodile teške borbe, izjavio je jedan vojni izvor kojeg citira agencija. Šatoj, koji je bio glavni cilj ruske desetodnevne ofenzive nakon zauzimanja Vedenog, bilo je posljednje važnije mjesto pod kontrolom čečenskih snaga. STRASSBURG - Predsjednik Paneuropske unije Otto von Habsburg prosvjedovao je kod Europske komisije zbog diskriminacije Hrvatske na karti Europe koju je izdala Komisija, tražeći objašnjenje tog propusta i izdavanje nove karte, priopćeno je iz njegova ureda u Europskom parlamentu. Na karti su naznačene sve europske države i imena njihovih glavnih gradova, osim Hrvatske. Otto von Habsburg, član Europskog parlamenta, zatražio je od komisije odgovor, da li se radi o svjesnom propustu ili zabuni i kada Komisija namjerava ispraviti svoju pogrešku, tako da izda novu kartu, na kojoj će biti naznačena i Hrvatska. BONN - Njemačka će vlada dobiti potporu parlamenta za slanje oružanih snaga kao pomoć pripadnicima UN-a u BiH, ako to od njih zatraži UN ili NATO, usprkos protivljenju oporbe, izjavio je ministar bez lisnice Friedrich Bohl za njemački radio. On je dodao kako koalicija kancelara Helmuta Kohla ima dovoljno glasova u Donjem domu, Bundestagu, da osigura njemačku vojnu pomoć ako to bude potrebno. "Odbijajući upotrebu 'Tornada' za zaštitu pripadnika UN-a u BiH, SPD je oslabio njemački kredibilitet, uništio solidarnost NATO-a i fatalno ocrnio naše oružane snage", ocijenio je parlamentarni čelnik CSU-a Michael Glos. KIJEV - Ukrajina namjerava poslati još jedan bataljun svojih vojnika u sastav mirovnih snaga na područje bivše Jugoslavije, rekao je ukrajinski ministar obrane Valerij Šmarov. On je istaknuo kako je već potpisao zahtjev Parlamentu da se odobri povećanje ukrajinskog kontingenta s 1.200 na 1.800 vojnika. U Hrvatskoj se već nalazi jedan, a pokraj Sarajeva drugi bataljun Ukrajinaca. Od dolaska 1993.godine, dosad je poginulo 12 Ukrajinaca, a ranjeno je 50. ŽENEVA - Nekoliko humanitarnih konvoja za središnju i istočnu Bosnu obustavljeno je ili su blokirani, jer nije postignut dogovor s bosanskim Srbima koji "postavljaju neprihvatljive uvjete", priopćeno je danas iz sjedišta Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) u Ženevi. Dva konvoja iz Metkovića čekaju srpsko odobrenje u Zenici: prvi od 15 kamiona prevozi 245 tona pomoći namijenjene bosanskom glavnom gradu, a drugi od 8 kamiona s 72 tona treba otići u Rajlovac, na područje pod srpskim nadzorom, navela je glasnogovornica UNHCR-a Christiane Berthiaume. "Nije sigurno da će ti konvoji danas krenuti, jer Srbi postavljaju nove zahtjeve koje smatramo neprihvatljivima", dodala je Berthiaume. SOFIJA - NATO bi trebao biti spreman za prijem prvih članica iz srednje i istočne Europe do 1998., izjavio je danas predsjednik Sjevernoatlantske skupštine (NAA) Karsten Voigt. "Do kraja ove godine trebali bi odlučiti o načelima za proširenje NATO-a, a u 1996. započeti pregovore s određenim zemljama...Prve nove članice trebale bi se priključiti 1998.", kazao je Voigt na seminaru o sigurnosti koji se u organizaciji bugarskog parlamenta održava u Sofiji. LUEBECK - Pismo-bomba koje je eksplodiralo u rukama jednog njemačkog političara u gradskoj vijećnici u Luebecku poslano je iz Austrije, izjavio je državni tužitelj njemačke savezne pokrajine Schleswig-Holstein, Klaus-Dieter Schultz. Schultz je izjavio novinarima kako vlasti sumnjiče desničarske ekstremiste za slanje te bombe od čije je ekspolozije ozlijeđen pripadnik Socijal-demokratske stranke (SPD), Thomas Rother. Tužitelj je dodao da je pismo-bomba bilo naslovljeno na zamjenika gradonačelnika Dietricha Szameita. STRASBOURG - Europski parlament zatražio je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu (Strasbur) da snage za brzo djelovanje na prostoru bivše Jugoslavije što prije postanu operativne, javila je agencija France presse. Zahtjev su iznijeli predstavnici glavnih skupina parlamenta tijekom rasprave o stanju u BiH. Francuski ministar za europska pitanja Michel Barnier (Mišel Barnje) zatražio je još jedanput u ime Francuske, kao predsjedavajuće zemlje Europske unije, "potpuno, hitno i bezuvjetno oslobađanje" 144 pripadnika mirovnih snaga i promatrača UN-a koje bosanski Srbi još uvijek drže kao taoce. HAMBURG - Jedna osoba je ozlijeđena u eksploziji pisma-bombe koja se dogodila u Luebecku (Libek), na istoku Njemačke. Ozlijeđen je Thomas Rother (Tomas Roter), član Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) kada je u gradskoj vijećnici otvorio pismo koje je bilo upućeno njegovoj stranci. Prošlog je tjedna eksplodiralo jedno pismo-bomba u privatnoj TV postaji u Muenchenu (Minhen). Još nitko nije preuzeo odgovornost za današnji napad. TOKIO - Japanski premijer Tomiichi Murayama je "preživio" glasovanje o nepovjerenju, koje je provedeno na zahtjev oporbe a zbog prošlotjednog prihvaćanje prijedloga o očitavanju "grižnje savjesti" Japana glede njegove uloge u Drugom svjetskom ratu. Prijedlog o glasovanju je u ponedjeljak podastrla glavna stranka oporbe Shinshito (Stranka nove granice). Ona je skupila samo 189 glasova za svoj prijedlog dok je povjerenje Murayami iskazalo 290 zastupnika. (Hina) mm 132355 MET jun 95