PREDSTAVLJENE KNJIGE IZ BIBLIOTEKE "HRVATSKI POVIJESNI ROMAN"

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Pet knjiga iz prvog kola nove biblioteke "Hrvatski povijesni roman" predstavljene su danas u Školskoj knjizi koja je ujedno i nakladnik. Predstavljena djela su "Crna kraljica" Higina Dragišića, "Posljednji svoga roda" Milutina Mayera, "Diogenes" Augusta Šenoe, "Vuci" Milutina Cihlara Nehajeva i "Urota Zrinsko-Frankopanska" Eugena Kumičića. O pokretanju te biblioteke govorili su urednica biblioteke Avenka Žurić i glavni direktor Školske knjige i pokretač biblioteke Dragomir Mađerić. Dvojica predstavljača dr. Krešimir Nemet i dr. Stjepko Težak izdvojili su dva romana "Crnu kraljicu" i "Urotu Zrinsko Frankopansku" ukazujući upravo na tim djelima važnost hrvatskog povijesnog romana koji je do sada bio prilično zapostavljen u našoj javnosti i među školskom mladeži. Krešimir Nemet je napomenuo da je tematika tih romana aktualna i danas a tako je i kada se gleda hrvatski roman u svim književnim stilovima počevši od Tkalčevića do naših suvremenika Aralice i Fabrija. Ovakvim djelima, dodao je Nemet, propisivao se nacionalni identitet ali se i spašavala egzistencijalna ugroženost hrvatske literature, posebno što se tiče zapostavljanja pravilnoga hrvatskog književnog jezika. Taj duh i težnja hrvatskoga povijesnoga romana otvoren je i prema suvremenim autorima pa hrvatski nakladnici nastoje stimulirati hrvatske pisce za pisanje ovakvog tipa povijesnog romana. Prof. dr. Stjepko Težak osvrnuo se na Kumičićevo kapitalno djelo "Urota Zrinsko-Frankopanska" ističući da je Kumičić jedan od istaknutijih hrvatskih pisaca koji je nastojao održati nacionalno u hrvatskom romanu ali isto tako stavljajući ga u kontekst tadašnjih europskih kretanja. Svjedoci smo da su Kumičićeva djela što se tiče jezika u njima bila prekrajana u tim vrlo promjenljivim povijesnim vremenima što je ovisilo i o vladarima u Hrvatskoj. Ovo izdanje Urote pojavljuje se stotinu godina nakon prvoga, koje je objavljeno u časopisu "Dom i sviet" 1892. i 1893. godine a te su godine, dodao je dr. Težak, prijelomne u povijesti hrvatskoga standardnoga jezika, naime 1892. tiskan je hrvatski pravopis Ivana Broza kojim je u javnu uporabu mjesto dotadašnjega morfološkoga načela uvedeno fonološko načelo. Inače, napomenuo je Težak, ovo izdanje doživjelo je do sada 15 izdanja, sadrži jedan domoljubni naboj, pokazuje Kumičića kao majstora masovnih scena i roman je to o najtragičnijem trenutku hrvatske povijesti. Antun Gustav Matoš prvi je utvrdio da je to roman o Hrvatskoj. Dramski umjetnici Goran Grgić i Joško Ševo kazivali su ulomke iz "Urote". (Hina) ta dd 131635 MET jun 95