ZAŠTITITI KOSINJSKU DOLINU

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Kosinj i Kosinjska dolina važan su prirodni i kulturni spomenik Hrvata i zato ne bi trebalo dopustiti da ta dolina nestane s lica zemlje zbog brane i akumulacijskog jezera za senjsku hidroelektranu. To je, među ostalim, istaknuto na današnjoj konferenciji za novinstvo koju je Društvo Kosinjana sazvalo u Europskom domu u Zagrebu. U nedjelju, 18. lipnja, Kosinjsku će dolinu posjetiti skupina intelektualaca, s predsjednikom HAZU akademikom Ivanom Supekom na čelu. Oni bi, kako je rečeno, trebali pobuditi javnost kako bi se za branu i akumulacijsko jezero pronašlo drugo rješenje, da se ne uništi tako vrijedan prirodni i kulturni spomenik. Kosinjska dolina, podno Velebita, duga je oko 27 km i ima 15 sela i zaselaka, a poznata je još iz doba Japoda i Rimljana. Utvrđeni grad Bočaj (ili Bočac) spominje se već u doba hrvatskog kralja Petra Krešimira IV., a nakon turske okupacije, i u Vojnoj krajini i u hrvatskoj građanskoj državi, Kosinj je bio općina sve do kraja II. svjetskog rata. U Kosinju je, po znanstvenim pretpostavkama, bila prva tiskara u Hrvata i tu je tiskana prva hrvatska knjiga na hrvatskoj glagoljici, tzv. "Kosinjski misal", 22. veljače godine 1483. O kosinjskoj povijesti, o važnosti toga mjesta te o glagoljaštvu u Hrvata govorili su akademik Vladimir Stipetić i veliki meštar Braće hrvatskog zmaja dr. Juraj Kolarić. (Hina) mp dd 131536 MET jun 95