- IZVJEŠĆE GALIJA

WASHINGTON, 13. lipnja (Hina) - Činjenica da se akcija hrvatskih snaga u zapadnoj Slavoniji dogodila unatoč prisutnosti snaga održavanja mira UN-a potcrtava realnost da, bez suradnje strana, snage održavanja mira ne mogu očuvati mir, ocjenjuje glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali u izvješću Vijeću sigurnosti o provedbi mandata UNCRO-a nakon 1. svibnja 1995. Dok je prisutnost snaga UN-a i pregovarača bila ključna u postizanju sporazuma o prekidu neprijateljstava od 3. svibnja, u spriječavanju širenja sukoba i praćenju humanitarnog stanja i stanja ljudskih prava Srba u bivšem zapadnom sektoru, ona nije bila dostatna spriječiti slijed događaja koji su doveli do hrvatske ofenzive, kao ni samu ofenzivu, navodi glavni tajnik u izvješću od 14 stranica, objavljenom u ponedjeljak u New Yorku. Iako su obje strane na političkoj razini izrazile potporu mandatu UNCRO-a, suradnja na terenu, po Galiju, bila je nezadovoljavajuća i osoblje UNCRO-a bilo je izloženo riziku. Od životnog je značaja da obje strane ponovno potvrde svoje opredjeljenje i čvrstu namjeru na punu suradnju sa UNCRO-om u stabiliziranju vojne situacije i smanjenju napetosti, ističe glavni tajnik. Po njemu je ključni korak za srpsku stranu da poduzme odlučne akcije u zaustavljanju otimanja vozila UN-a i oružanih pljački i zastrašivanja osoblja UNCRO-a te ostvarenju pune slobode kretanja UNCRO-a unutar svih sektora. Glavni tajnik ocjenjuje da postoji volja obje strane za provođenje prekida vatre, ekonomskog sporazuma te humanitarnih zadaća i onih vezanih uz ljudska prava. Zadaće vezane uz nadzor granice tražit će, piše Gali, značajno više vremena nego što je početno bilo predviđeno, obzirom na neprijateljstva izazvana hrvatskom akcijom. Preraspoređivanje snaga do 30. lipnja više nije moguće i ono će vjerojatno tražiti najveći dio sadašnjeg mandata. Što se tiče zapadne Slavonije, glavni tajnik navodi da su daleko uznapredovali razgovori sa hrvatskom Vladom o raspoređivanju UNCIVPOL-a i drugog osoblja za civilne poslove koji će pružati pomoć, pratiti ljudska prava, olakšavati povratak i podupirati lokalne mjere izgradnje povjerenja. Za odluku preostalih Srba o ostanku u Hrvatskoj, smatra Gali, trebala bi snažna jamstva njihovih građanskih i političkih prava, udio u gospodarskom sustavu i demonstracija želje hrvatskih vlasti za multietničkim društvom. Izražavajući svijest da na obje strane postoje utjecajni elementi koji teže ka ostvarenju ciljeva vojnim sredstvima, Gali izražava duboku zabrinutost izviješćima o zajedničkim vojnim pokretima HV i snaga bosanskih Hrvata na Dinari. Potpuno povinovanje zahtjevima Vijeća da zaraćene strane dovrše svoje povlačenje iz zone razdvajanja nije još ostvareno, navodi Gali, iako su uloženi značajni napori. Na hrvatskoj strani ozbiljna ograničavanja kretanja otežavaju snagama UNCRO-a utvrđivanje povreda, navodi se u izvješću. Od 8. lipnja preko 578 hrvatskih vojnika zamijećeno je unutar zone razdvajanja, ili kako ulazi u nju, kao i 16 komada teškog oružja u različitim vremenima. Osim toga, 28 komada teškog oružja bilo je unutar 10 i 20 kilometarskih zona propisanih sporazumom o prekidu vatre. Dok posljednji brojevi predstavljaju veliko poboljšanje, Gali navodi da postoji zabrinutost zbog toga što se hrvatske snage nastavljaju raspoređivati u blizini zone razdvajanja odakle bi mogle brzo ponovno zauzeti prethodne pozicije. Iako je njihovo povlačenje uvelike tehnički ispunilo zahtijeve Vijeća glavni tajnik smatra da nije otišlo dovoljno daleko kako bi smanjilo napetosti i uklonilo strahovanja srpske strane od ponovnih skorih napada. Povratak na pozicije od 1. svibnja nisu dovoljne za smanjenje napetosti niti bi predstavljale po Galiju povinovanje zahtjevima Vijeća. Što se tiče Srba sa okupiranih područja oni su i dalje značajno prisutni u zoni razdvajanja. To uključuje više od 1.723 vojnika i 84 komada teškog oružja. Rasporedom preko 303 komada teškog naoružanja krše se 10 i 20 kilometarske zone, navodi Gali i dodaje da Srbi to opravdavaju obrambenim potrebama. Navodi kako su Srbi kao preduvjet za susret vojnih predstavnika postavili povlačenje hrvatskih snaga sa Dinare, iz zapadne Slavonije i vraćanje srpskog oružja, koje su oduzele hrvatske snage, u skladišta. Odbili su i prijedlog supredsjedatelja za pregovore u Ženevi, dodaje Gali. U dodatku na te vojne akcije obje strane, koraci srpskog vodstva prema ujedinjenju sa bosanskim Srbima otežavaju stabilizaciju vojne situacije, ocjenjuje glavni tajnik. Što se tiče ljudskih prava Srba u zapadnom sektoru Gali bilježi stalni napredak u uvjetima rada međunarodnih agencija, uključivši UNCRO-a, te dodaje da su uvjeti zatočeništva 1.400 Srba bili su zadovoljavajući, kao i njihovo puštanje. Hrvatska je Vlada nastojala ohrabriti Srbe na ostanak i izdavala je osobne dokumente, no unatoč očitim naporima hrvatske Vlade u postizanju visokog stupnja zaštite prava Srba u sektoru Zapad atmosfera straha prevladava i čini se da će samo nekoliko stotina izabrati ostati, piše glavni tajnik. Hrvatska se policija ponašala korektno, no, i dalje ima izvješća o zlostavljanju u zastrašivanju, uključivši pljačke i paljenje kuća kada policija nije prisutna. Gali bilježi i značajna odgađanja u uspostavi administrativnih i institucionalnih mehanizama za pomirenje i obnovu povjerenja u sektoru. U izvješću se navodi da je namjera Vlade da vrati 14 tisuća prognanih Hrvata izazvala nelagodu među preostalim Srbima koji se boje da policija neće moći kontrolirati ili spriječiti osvetu i zastrašivanja. Hrvatska Vlada jasno podupire nastavak rada UNCRO-a u Hrvatskoj, ocjenjuje Gali potkrepljujući to primjerice potpisivanjem Sporazuma o statusu snaga, pozivom značajnom broju pripadnika UN-a za nadzor ljudskih prava i granice te vraćanjem i naknadom za opremu UN-a oštećenu tijekom ofenzive. Ograničenja slobode kretanja i optužbe za pristranost ukazuju na cinični stav prema misiji, osoblju i njezinoj sposobnosti da provede mandat, navodi se u izvješću. Ocjenjuje se da akcija u zapadnoj Slavoniji, koja je izvedena unatoč nazočnosti UNCRO-a, ne predskazuje da bi misija u buduće mogla odvratiti daljnje vojne opcije. Srbi na okupiranim područjima i dalje su neprijateljski raspoloženi prema UNCRO-u koji nije spriječio hrvatsku ofenzivu. Oni su suglasni sa provođenjem mandata temeljem Vanceova plana, a sporazum o prekidu vatre tumače tako da traže bezuvjetno povlačenje hrvatskih snaga iz bivšeg sektora Zapad. Napominje se da su odbili naziv UNCRO jer, po njima, prejudicira političko rješenje, kao i dijelove rezolucije 980 koji govore o područjima pod srpskom kontrolom kao dijelu Hrvatske. Gali izražava pojačanu zabrinutost i zbog porasta otimanja opreme i pljački osoblja UNCRO-a. Od 1. svibnja bilježi 40 takvih incidenata. Dok Srbi s jedne strane zahtijevaju nadzor prava Srba u Slavoniji, ne olakšavaju rad promatrača ljudskih prava Hrvata na područjima koja drže, navodi glavni tajnik. U takvim teškim okolnostima, po Galiju su glavne zadaće UNCRO-a na terenu uspostava stabilnosti i obnova povjerenja sa srpskom stranom. Opsežni pregovori i druge mjere smanjenja napetosti bit će potrebne za opsežno raspoređivanje kako bi se provele odredbe mandata, navodi se u izvješću. Tijekom toga osjetljivog perioda postupno ponovno provođenje sporazuma o prekidu vatre bit će od najvećeg značaja, drži glavni tajnik, no UNCRO će nastojati provesti i druge dijelove mandata ovisno o okolnostima. Trenutačni cilj UNCRO-a je ponovna uspostava integriteta zone razdvajanja, uklanjanje teškog naoružanja, održavanje zona od 10 i 20 km i praćenje povreda tih zona, a nastojat će i povećati nazočnost u bivšem sektoru Zapad. Kada bude izvedivo, zapovjednik snaga namjerava prerasporediti snage UNCRO-a u dvije faze. Gali ocjenjuje da bi se raspoređivanje UNCRO-a moglo dovršiti do kraja mandata. Oživljavanje sporazuma o prekidu vatre i stabiliziranje napetog stanja na Dinari prvi su koraci o kojima će ovisiti svi drugi aspekti mandata. Dok UNCRO bude nastojao postići te korake provoditi će preraspoređivanje i poduzimati druge teške zadaće poput pomaganja u nadzoru granice. Osvrćući se na humanitarno stanje glavni tajnik navodi da je u zapadnoj Slavoniji bilo, nakon akcije, povreda ljudskih prava, no ocjenjuje da nisu bile sustavne ili dio strategije. Hrvatska se policija ponijela profesionalno i Vlada je pokazala spremnost na suradnju sa UNCRO-om i drugim tijelima UN-a. Izviješće opisuje brojne korake koje je hrvatska Vlada poduzela na poboljšanju života Srba u zapadnoj Slavoniji. Ghali bilježi da su neki ljudi iskazali interes UNHCR-u za povratak u zapadnu Slavoniju. Bivši sektor Istok primio je oko pet tisuća srpskih izbjeglica, a nekadašnji sektor sjever oko 500. U izviješću se navodi da se povećalo zlostavljanje i zastrašivanje hrvatske manjine u području Banja Luke, uključivši i ubojstva, te u bivšem sektoru Jug. (Hina) ps sb 130903 MET jun 95