VJESNIK: "HRVATSKI DEMOGRAFSKI PROJEKT: CILJEVI, ILUZIJE I NADE"

ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Nacionalni program demografskog razvitka Republike Hrvatske, povod je opširnoga članka Ive Jakovljevića u 'Ekonomskom brevijaru' u sutrašnjem Vjesniku (13. lipnja). Iz članka, među ostalim, izdvajamo: "Da bi bilo koji demografski program uspio, on mora uspjeti i u demografskom, ali i u ekonomskom i kulturološkom smislu, dakle ne smije dovesti do novog osiromašenja ljudi, do novog bijega stručnjaka i kapitala, ili da sam, čak suprotno, potakne novo demografsko pražnjenje. U svijetu je mnogo više primjera kako demografsko 'kočenje' u kombinaciji sa većim privrednim investicijama pridonosi većem gospodarskom i socijalnom blagostanju, nego što je primjera u kojem demografska obnova s povećanim natalitetom istodobno znači i dinamičan privredni rast, te društveno blagostanje: mnogo je više suprotnih slučajeva u kojima snažan demografski rast koči svaki pokušaj privrednog uspona. (...) Postoji, naime, željezni zakon, toliko puta iskušan i u najnovijoj gospodarskoj povijesti mnogih razvijenih i nerazvijenih zemalja, prema kojem porast pučanstva neke zemlje za jedan posto (kao porast broja novorođenih, a ne novouseljenih osoba) mora biti pokriven s porastom nacionalnog proizvoda od barem četiri posto, da bi se održala postojeća razina životnog standarda i nacionalnog dohotka po glavi stanovnika, te izbjeglo novo osiromašenje". (...) Pozivajući se na Lestera C. Thurowa, američkog ekonomistu, i njegovu knjigu 'Glavom o glavu', Jakovljević piše kako bi u Hrvatskoj danas "porast broja novorođenih za samo 100.000 osoba (ili dva posto) tražio ulaganja od oko sedam milijardi maraka, ne bi li svima u prosjeku standard ostao isti" - što je približno trećina sadašnjeg hrvatskog nacionalnog proizvoda. Stoga Jakovljević zaključuje: "Hrvatska je danas još zemlja izložena vanjskoj agresiji, okupaciji dijela svoga prostora, negativnim posljedicama visokog ulagačkog rizika, te je gospodarstvo s visokim izdacima za obranu, prognanike i socijalno ugoržene osobe, s visokom stopom nezaposlenosti, tek pred pravim prestrukturiranjem i sanacijom banaka. Stoga hrvatska ljestvica prioriteta danas još glasi ovako: 1. obrana i reintegracija svih okupiranih prostora, 2. gospodarska obnova i postizanje dinamičnih stopa rasta, i 3. povratak prognanika, povratak iseljenika, demografska obnova. Naime, često je više i od samih ciljeva i sredstava za ostvarivanje nekog programa važniji njegov timing (engl. redosljed i intenzitet pojedinih mjera i poteza). To posebno važi za hrvatski demografski program, koji ovaj put - mora uspjeti. A s natalitetom neka još neko vrijeme bude kao što jest: diskretno, oprezno, spontano, s ljubavlju i bez medijske galame, pa što bude". (Hina) dp sp 122340 MET jun 95