SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 11. lipnja (Hina) SARAJEVO - Vlada BiH u subotu je optužila UNPROFOR da je "ponovno popustio pred Srbima", budući da je izrazio želju za povratkom na stanje prije zračnih napada zrakoplova NATO na Pale i uzimanja talaca, odnosno odustao od vojnog pritiska na bosanske Srbe. Bosanski ministar za odnose s UN Hasan Muratović na sarajevskoj je televiziji izjavio da je subotnja izjava glasnogovornika UNPROFOR-a o povratku na "statu quo ante" diktirana "iz glavnog stožera UN u Zagrebu". On je optužio UNPROFOR da Karadžiću dostavlja "tenkove, streljivo, hranu i gorivo", aludirajući na krađe vojne i druge opreme koje iz skladišta teškog oružja koja su bila pod nadzorom UN. Muratović je rekao kako su to možda krađe, ali kako se ne može biti siguran da one nisu "dio nekog dogovora". Srpski je pristanak na otvaranje koridora za humanitarne konvoje za Sarajevo Muratović ocijenio "ponižavajućim" jer će moći biti korišten "samo kad to dopuste Srbi, i to uz prethodnu najavu, a UNPROFOR konvoje ne smije pratiti". MOSKVA - Novi posrednik Europske unije za bivšu Jugoslaviju Carl Bildt razgovarao je u subotu navečer u crnomorskom mjestu Sočiju s ruskim ministrom vanjskih poslova Andrejom Kozirevom o rješavanju sukoba u BiH, javila je u nedjelju agencija Itar-Tass. Bildt i Kozirev nisu poslije razgovora ništa izjavili, ali je ruski ministar uoči susreta kazao da će se razgovarati o dvije glavne teme: O pregovorima između Kontaktne skupine i Miloševića o ukidanju sankcija u zamjenu za njegovu podršku naporima da se za BiH pronađe mirno rješenje te traženju načina da se prekinu sukobi u BiH. Kozirev je izrazio zadovoljstvo imenovanjem Carla Bildta za mirovnog posrednika."Trenutačno je za aktivnost Kontaktne skupine najvažnija neutralnost. I baš zato sam jako sretan zbog izbora Carla Bildta", rekao je agenciji Itar-Tass. NEW YORK - Srbija i dalje potajno pomaže bosanskim Srbima, tvrde američki i europski dužnosnici kojima su dostupni podaci obavještajnih službi, piše nedjeljni New York Times. Vojska tzv. SRJ, prema istim izvorima, daje novac za plaće brojnih časnika oružanih snaga bosanskih Srba, koje uvježbava i opskrbljuje streljivom, rezervnim dijelovima i gorivom. "Unatoč tome u što nas Milošević želi uvjeriti, Srbija nije prerezala svoje veze s bosanskim Srbima. Pomoć itekeko postoji", izjavio je jedan američki dužnosnik New York Timesu. Prema tom listu, američki analitičari smatraju da vojska tzv. SRJ bosanskim Srbima pruža logističku pomoć za protuzračnu obranu. BONN - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali ocijenio je da UN nemaju drugog izbora nego pregovarati s bosanskim Srbima, dodajući kako postoji mogućnost da rat traje desetak godina. Gali je u interviewu njemačkom časopisu Der Spiegel rekao kako su vojnici na terenu "naoružani samo za misiju održavanja mira" i da nemaju potrebnih sredstava da preko noći odluke UN počnu provoditi silom. Glavni tajnik iznosi procjenu da, bude li mandat UN promijenjen na način da dopusti uporabu sile, "to onda znači ulazak u rat, na jednoj ili drugoj strani... Ako treba donijeti takvu odluku, to treba učiniti kao prilikom oslobađanja Kuvajta". Gali rat u BiH uspoređuje s onim u Libanonu, gdje je za postizanje mira trebalo 15 godina. "Ne možete to riješiti pritiskom na gumb... Ako treba deset godina da se izliječi rak, onda treba dopustiti i mogućnost da će trebati deset godina da se dođe do rješenja ovog sukoba". WASHINGTON - Dan prije nego što je oboren zrakoplov F-16 iznad sjeverne BiH, američka tajna služba otkrila je najmanje jedan sustav projektila zemlja-zrak u tom području, piše list Washington Post u nedjelju. No taj podatak nije bio proslijeđen zapovjedniku američkih pilota, rekao je Postu neidentificirani izvor u Pentagonu. Dužnosnici američkog ministarstva obrane prošlog su tjedna izjavili kako je srušeni zrakoplov letio bez pratnje letjelica koje onemogućavaju protuzračne radare, kao i bez zrakoplova podrške sposobnih uništiti protuzrakoplovne raketne sustave. Kada je 2. lipnja, srušen američki zrakoplov, na terenu je bilo nekoliko raketnih sustava SA-6, doznaje Washington Post od izvora koji je vidio satelitske snimke toga područja. SARAJEVO - Visoko povjereništvo za izbjeglice (UNHCR), u subotu je hranu namijenjenu Muslimanima u Žepi predala bosanskim Srbima, nakon što su oni tri dana blokirali konvoj u istočnoj BiH, priopćio je glasnogovornik UN-a u Sarajevu Gary Coward. "Sadržaj konvoja sad je u rukama Crvenog križa u Sokolcu, koji drže Srbi, a idući konvoj za Sokolac ići će u Žepu", rekao je Coward. Konvoj za Žepu, koji je organizirao UNHCR, jedan je od nekoliko koje su prošlog tjedna Srbi odobrili, što su dužnosnici UN-a protumačili kao znak smanjenja napetosti. No konvoj je ostao tri dana blokiran na već zloglasnom prijelazu Rogatica, nakon što su Srbi u jednoj vreći brašna "otkrili" streljivo, za koje pripadnici UN-a vjeruju da su ga sami Srbi podmetnuli. RIM - Talijani izlaze danas na glasovanje o 12 referendumskih pitanja, odlučujući među ostalim i o budućnosti televizijskog carstva bivšeg premijera Silvija Berlusconija. Glasuje se do 22.00, a rezultati će biti objavljeni ubrzo nakon toga. Da bi svaki od 12 referenduma bio proglašen valjanim na njemu mora glasovati više od 50 posto glasača. Među ključnim prijedlozima koji su postavljeni glasačima je prijedlog o ukidanju zakona kojim se dopušta da jedna osoba bude vlasnik nekoliko nacionalnih televizijskih postaja. Ako bi ta inicijativa bila prihvaćena, Berlusconi bi bio prisiljen prodati dvije od tri televizijske postaje koje su sada u njegovu vlasništvu. Pred glasačima je također prijedlog kojim bi se praktički ograničila djelatnost Berlusconijeve promidžbene tvrtke Publitalia, jer bi joj bilo onemogućeno da istodobno radi za sve tri televizijske postaje. Prihvaćanje ovih prijedloga bio bi težak udarac za Berlusconijevu političku ambiciju da se vrati na čelo talijanske vlade. Ostali referendumi odnose se, među ostalim, na privatizaciju državne televizije RAI, satnicu rada prodavanica, organizaciju sindikata na radnom mjestu, praksu osuđivanja mafijaša na "egzil" u određena mjesta u Italiji, te na izborne reforme u gradovima s više od 15.000 stanovnika. JERIHON - SAD pojačavaju napore kako bi Izrael i PLO poštovali zadani rok - 1. srpnja, za proširenje palestinske autonomije na okupiranoj Zapadnoj obali, rekao je u nedjelju u Jerihonu američki državni tajnik Warren Christopher. "Što je taj datum bliži, naši se napori pojačavaju", izjavio je Christopher nakon razgovora s vođom PLO-a Jaserom Arafatom u Jerihonu. Istodobno je ipak upozorio kako se SAD ne zanose mišlju da više nema poteškoća koje treba riješiti. Palestinci su zaprijetili pribjegavanju međunarodnoj arbitraži ako Izrael ne bude poštovao svoju obvezu da do 1. srpnja potpiše sporazum o drugoj fazi autonomije Gaze i Jerihona, započete 1994. Ona obuhvaća povlačenje izraelskih vojnika iz naselja na okupiranoj Zapadnoj obali i izbor palestinskog Autonomnog vijeća. BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova Europske unije u ponedjeljak će u Luxembourgu raspravljati o zahtjevima za novčanom pomoći što im stižu iz istočne Europe, područja Mediterana i zemalja trećeg svijeta. Osim te glavne teme, na dnevnom redu sastanka bit će stanje u BiH, o čemu ministri trebaju razgovarati s novim posrednikom EU-a Carlom Bildtom, te trgovinski sporazum s Rusijom koji, kako se očekuje, opet neće biti prihvaćen zbog ruske vojne akcije u Čečeniji. Ministri će potpisati sporazume o pridruživanju s Letonijom, Estonijom i Litvom, otvarajući mogućnost ovim državama da jednoga dana uđu u EU. Na sastanku će, kako se očekuje, najviše rasprave biti oko dodjele pomoći zemljama istočne Europe i Mediterana. Njemačka, Britanija i druge zemlje na europskom sjeveru zalažu se za veću pomoć istočnoeuropskim zemljama koje žele ući u EU, ali im je potrebna ogromna financijska i druga pomoć da bi to postigle. Zemlje kao što su Francuska i Španjolska pak žele da se više pozornosti posveti području južnog Mediterana, u kojemu vide prijetnju svojoj sigurnosti. BOGOTA - Najmanje 30 osoba je ubijeno a oko 250 je ozlijeđeno u eksploziji bombe u kolumbijskom gradu Medellinu (Medeljin) u subotu navečer, priopćile su kolumbijske vlasti. Eksplozija bombe, podmetnute ispod skulpture međunarodno poznatog umjetnika Fernanda Botera, dogodila se usred muzičkog festivala što je održavan u jednom od medellinskih parkova. Bomba je podmetnuta samo dan nakon što je policija uhitila Gilberta Rodrigueza Orejuelu (Hilberto Rodriges Orehuela), koji je zajedno sa svojim bratom vodio takozvani kartel droge iz Calija (Kali). Ta organizacija kontrolira 80 posto svjetske trgovine kokaina. Trgovci drogama iz Calija, međutim, nisu toliko utjecajni u Medellinu, pa vlasti pretpostavljaju da bombu nisu podmetnuli oni, nego ljevičarski gerilci koji se već desetljećima bore protiv države. (Hina) rb 111301 MET jun 95