USKORO ZAKON O ZAŠTITI TRŽIŠNE UTAKMICE

ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o zaštiti tržišne utakmice sadrži pravila kojima se štiti slobodna tržišna utakmica i tržišna pravda kao javni interes, a istodobno se primjenom tih pravila potiče utakmica na tržištu i ostvaruje subjektivno pravo svakog poduzetnika da neovisno o svojoj ekonomskoj snazi i veličini pristupi tržištu i sudjeluje u pravnom prometu roba i usluga. Obrazloženje je to hrvatske Vlade koja je Saboru na drugo čitanje uputila Konačni prijedlog zakona o zaštiti tržišne utakmice. Vlada se na posljednjoj sjednicu odlučila za zakonski prijedlog prema kojemu se nadzor u praćenju tržišne utakmice povjerava nezavisnoj agenciji. Naime, prema riječima potpredsjednika Vlade Borislava Škegre, jedina dilema koja se pojavila pri usklađivanju zakonskog teksta bila je da li nadzor povjeriti ministarstvu zaduženom za trgovinu ili posebnoj agenciji. U saborsku je proceduru tako upućen konačni prijedlog koji precizira da stručne i upravne poslove u svezi sa zaštitom tržišne utakmice obavlja agencija, koju osniva Vlada, a do osnivanja agencije poslove iz njene nadležnosti obavljalo bi nadležno ministarstvo. Agencija je u obavljanju svojih poslova samostalna, i odgovara Vladi, a zakonom se kao savjetodavno stručno tijelo pri Agenciji osniva Savjet za zaštitu tržišne utakmice. Prema Konačnom prijedlogu zakona narušavanjem slobodne tržišne utakmice smatraju se različiti oblici sprečavanja i ograničavanja poduzetničkih sloboda i djelatnosti poduzetnika. Precizira se da su to utanačenja, monopolističko djelovanje te koncentracije. Zakonom se zabranjuju utanačenja (ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti i prešutni dogovori, usklađeno djelovanje, odluke udruženja poduzetnika), kojima je cilj, posljedica ili mogući učinak ograničavanje ili sprečavanje slobodne tržišne utakmice. Uz tu opću zabranu zakon precizira i osobite slučajeve zabranjenih utanačenja, ali i određuje posebne slučajeve i uvjete izuzeća, odnosno utanačenja na koje se zakon, uz određene uvjete, neće primjenjivati. Tako se zakon ne bi primjenjivao npr. na utanačenja koja odgovaraju nekim od ugovora o specijalizaciji, o isključivoj ili selektivnoj distribuciji, o franchisingu ili o istraživanju i razvoju. Definirajući monopolističko djelovanje kao zlouporabu monopolističkog ili vladajućeg položaja na tržištu zakonski prijedlog izričito zabranjuje takvu zlouporabu. Monopolistički položaj, pobliže određuje zakon, poduzetnik ima ako na tržištu nema takmaca za robu koju kupuje ili prodaje i usluge koje obavlja. Vladajući pak položaj ima ako je kao ponuditelj ili kupac pojedine robe ili usluga, obzirom na svoju tržišnu snagu, u nadmoćnom položaju u odnosu na svoje takmace na tom tržištu. Tržišna snaga poduzetnika utvrđuje se na određenom prostoru u određenom vremenu i obzirom na stanje opskrbe na tom tržištu. Zakon utvrđuje slučajeve postojanja i zlouporabe monopolističkog i vladajućeg položaja na tržištu, uz ostalo precizirajući da zlouporabe nastaju npr. namjernim izravnim ili neizravnim utvrđivanjem vrlo visokih ili privremeno niskih cijena s ciljem preuzimanja ili zadržavanja vladajućeg ili monopolističkog položaja, uzdržavanjem od prodaje robe i usluga i stvaranjem zaliha radi povećanja cijena i dr. Koncentracija poduzetnika, kako se navodi, nastaje priključivanjem, povezivanjem, pripajanjem ili spajanjem poduzetnika te stjecanjem većinskog udjela ili većinskog prava odlučivanja, sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i drugim propisma. Zakon zabranjuje koncentraciju kojom se stvara novi i jača postojeći monopolistički ili vladajući položaj poduzetnika na tržištu na način da se značajno ili trajno ograničava ili ukida slobodna tržišna utakmica. Zakon precizira da su poduzetnici obavezni prijaviti namjeru provedbe koncentracije Agenciji za zaštitu tržišne utakmice. Ona je u roku od 60 dana dužna donijeti ocjenu o prijavi, a zakonski tekst daje i polazišta za ocjenu da li je koncentracija dozvoljena. Konačni prijedlog zakona predviđa i izuzeće, odnosno ne smatra zabranjenom koncentracijom kada bankarska i druga financijska organizacija ili osiguravajuće društvo, kojih djelatnost uključuje poslove kupnje i prodaje dionica za svoj račun ili za račun drugih osoba, dionice stekne privremeno, radi daljnje prodaje, pod uvjetom da ih u roku 24 mjeseca izlože prodaji. Istodobno se predviđa da, na zahtjev Hrvatskog fonda za privatizaciju, Agencija daje mišljenje da li bi prodaja dionica odnosno udjela određenom kupcu mogla dovesti do stvaranja koncentracije koja će ograničavajuće utjecati na tržišnu utakmicu. Postojeće koncentracije, nastale do stupanja na snagu predloženog zakona, poduzetnici su dužni prijaviti Agenciji isključivo radi upisa u upisnik. (Hina) bn ds 111131 MET jun 95