TKO ĆE BIRATI PREDSJEDNIKA PREDSJEDNIŠTVA BIH?

SARAJEVO, 10. lipnja (Hina) - Ustavna komisija skupštine BiH danas je u Sarajevu razmatrala inicijativu za izmjenu republičkog Ustava, koju je predložila Stranka demokratske akcije. Vodeća bošnjačka politička stranka na protekloj je sjednici republičke Skupštine najavila pokretanje inicijative koja bi omogućila da predsjednika Predsjedništva BiH ubuduće bira parlament. Na sjednici Ustavne komisije takva inicijativa danas je razmatrana u obliku prijedloga Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava. Službeni prijedlog donekle se razlikuje od onoga koji je najavljivan u svibnju. SDA tako predlaže da zastupnici u Skupštini biraju predsjednika Predsjedništva ako sadašnji predsjednik iz bilo kojih razloga prestane obnašati tu dužnost. Ranije je spominjano da bi se takav izbor imao obaviti u slučaju smrti prvog čovjeka Predsjedništva. Druga je novina to što je predložena funkcija potpredsjednika Predsjedništva. Prema prijedlogu SDA, on bi mijenjao predsjednika u slučaju njegove odsutnosti i obavljao bi sve druge dužnosti koje mu povjeri predsjednik. I predsjednik i njegov zamjenik birali bi se iz sastava Predsjedništva, a ove odredbe bi se, prema prijedlogu SDA, primjenjivale samo dok traje ratno stanje, ili najdulje šest mjeseci nakon njegova završetka. Ti prijedlozi već su izazvali različite komentare u bosanskohercegovačkoj javnosti, a zajednička odrednica bila im je kako SDA time pokušava učvrstiti svoj utjecaj u državnom vrhu. Uz predsjednika Izetbegovića još je samo član Predsjedništva Ejup Ganić pripadnik SDA, a svi drugi članovi najvišega državnog tijela su iz oporbenih sranaka. Nijaz Duraković predsjednik je Socijaldemokratske partije, Ivo Komšić je na čelu Hrvatske seljačke stranke, Stjepan Kljuić vodi Republikansku partiju, a Mirko Pejanović je predsjednik Srpskoga građanskog vijeća. Jedino Tatjana Ljuić-Mijatović nije vođa ni jedne političke partije, ali je za člana Predsjedništva birana kao kandidat s liste SDP-a. Sadašnjim ustavnim odredbama predviđeno je da članovi Predsjedništva među sobom biraju predsjednika, čiji je mandat godinu dana, s mogućnošću produžetka za još jednu godinu. U uvjetima ratnog stanja mandat svih članova Predsjedništva produžava se i traje sve dok je na snazi ratno stanje. Ista odredba vrijedi i za funkciju predsjednika Predsjedništva. Sastav Predsjedništva BiH ipak je bitno izmijenjen u odnosu na onaj koji je postojao nakon prvih višestranačkih izbora 1990. Biljana Plavšić i Nikola Koljević postali su glavnim sudionicima agresije na zemlju koju su trebali štititi, Nenad Kecmanović, koji je zauzeo jedno od njihovih mjesta, ubrzo nakon toga pobjegao je u Beograd, Fikret Abdić zaslužio je titulu nacionalnog izdajnika, a Franjo Boras i Stjepan Kljuić napustili su Predsjedništvo sukladno tadašnjim procjenama vrhovništva HDZ-a BiH. Hrvatsku stranu u Predsjedništvu BiH kraće vrijeme zastupao je Miro Lasić, ali je i on 1993. podnio ostavku. Stjepan Kljuić kasnije je zauzeo njegovo mjesto, bez ikakvih konzulatacija s HDZ-om. Politički potresi kroz koje je prošla BiH i u Predsjedništvu države ostavili su duboki trag. Ono što je trebalo predstavljati jamstvo osjetljive ravnoteže i ravnopravnosti triju najvećih nacionalnih skupina postupno je izgubilo svoj pravi smisao, a Stranku demokratske akcije ostavilo je na brisanome političkom prostoru. SDA je ipak uspjela očuvati neupitnu nadmoć u republičkom parlamentu pa se taj adut sada pokušava iskoristiti, kako se ne bi dogodilo da na čelo države dođe netko tko ne bi bio podložan partijskoj stezi. Takav oprez je razumljiv, ali je zanimljivo da se ta inicijativa pokreće u pravo vrijeme, kada se kalkulira sa zdravstvenim stanjem predsjednika Izetbegovića te kada se otvoreno govori o političkim razlikama koje udaljavaju Ejupa Ganića i Harisa Silajdžića. Iako HDZ službeno ne sudjeluje u radu republičkog parlamenta BiH, jedan od dopredsjednika te stranke Tomislav Obrdalj danas je bio nazočan raspravi koja je vođena na ustavnoj komisiji. To nedvojbeno svjedoči kako ni hrvatskoj strani ne može biti svejedno što će biti s tom inicijativom. Tijekom današnje rasprave čulo se, uz ostalo, kako bi se predloženim izmjenama Ustava mogla dogoditi majorizacija, kako je funkcija potpredsjednika potpuno suvišna te da bi se predloženim izmjenama Ustava narušio položaj Predsjedništva kao kolektivnog tijela. Inicijativa SDA do sada je izazvala puno više pitanja nego što su njezini predstavnici mogli dati odgovora, pa je zaključeno da se o tome raspravlja na svim razinama, nakon čega će se o prijedlogu ponovno izjasniti Ustavna komisija skupštine BiH. (Hina) rm mc 101754 MET jun 95