PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 9. lipnja (Hina) PARIZ - Bivši švedski premijer Carl Bildt imenovan je novim posrednikom Europske unije za bivšu Jugoslaviju umjesto lorda Davida Owena, objavio je u petak navečer francuski predsjednik Jacques Chirac. Odluka o Bildtovu imenovanju donesena je jednoglasno na radnoj večeri, koju je francuski predsjednik Chirac priredio za šefove država ili vlada Europske unije. NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali preporučio je u petak Vijeću sigurnosti da odobri slanje snaga za brzo djelovanje u BiH, čime bi se broj vojnika UN-a na području bivše Jugoslavije povećao za 12.500. Ta je preporuka sadržana u pismu predanom predsjedavajućem Vijeća sigurnosti, Nijemcu Detlevu Zu Rantzau (Detlef Cu Rancau), a koje objavljeno je u petak u New Yorku. Francuska, Velika Britanija i Nizozemska ponudile su oko 15.000 vojnika za nove snage za brze intervencije, od kojih se 2.500 već nalazi na području ratnih operacija, pojasnio je Butros Butros-Gali. Kako bi se ove snage uključile u mirovne snage UN-a na području bivše Jugoslavije, Vijeće sigurnosti trebalo bi odobriti povećanje ukupnog broja vojnika za 12.500. Ova brojka uključuje 4.000 ljudi, pripadnika jedne francuske brigade koja bi bila u pričuvi u slučaju uzbune, i ne bi bila raspoređena osim u slučaju potrebe. BONN - Glavni tajnik UN-a Butros Butros Gali potvrdio je da će multinacionalne snage za brzo djelovanje u potpunosti biti pod zapovjedništvom UN-a. U interviewu njemačkom dnevniku "Frankfurter Rundschau", u broju od subote, Gali je izjavio da će "njegov predstavnik na području bivše Jugoslavije Yasushi Akashi biti uključen isto kao i on u zapovjedavanje" snagama za brzo djelovanje. Gali je dodao da još treba odlučiti hoće li pripadnici snaga za brzo djelovanje nositi plave kacige i hoće li se služiti UN-ovim bijelim vozilima. WASHINGTON - Bijela kuća najavila je u petak mogućnost veta na zakon koji uključuje i odredbe o ukidanju embarga na oružje za vladu BiH. "Predsjednik je više puta naznačio da bi uložio veto", kazao je u Washingtonu glasnogovornik Bijele kuće Mike McCurry, dodajući da to ne predstavlja u dovoljnoj mjeri ni interese američke vlade, ni američkog naroda. Po McCurriju bi jednostrano ukidanje embarga produbilo američku uključenost u sukob u BiH i dovelo do moralne obveze SAD-a da obuči i opremi snage BiH uz opsežnu jednostranu uporabu američkih zračnih snaga, što bi na kraju dovelo do značajnih rizika i američkih žrtava. Ukidanje embarga, kazao je glasnogovornik Bijele kuće, značilo bi značajnu eskalaciju sukoba, puno više ubijanja i više umiranja, a predstavljalo bi i značajne troškove SAD-a za oružje za snage vlade BiH. "Ne vjerujemo da je odgovor na sukob u BiH eskalacija rata", rekao je McCurry, dodajući da se treba učiniti sve što bi omogućilo mirno rješenje. On je, ipak, kazao da bi ukidanje embarga na oružje moglo postati neizbježno rješenje. "Ako dođemo do kraja ljeta i naši europski saveznici naznače da se povlače iz UNPROFOR-a i dođemo do točke na kojoj Kongres odredi zakonom ukidanje embarga na oružje može se dogoditi da se ukidanje embarga na oružje neizbježno pokaže kao zadnje rješenje". Radi se o formuli koju je Kontaktna grupa uvijek priznavala, podsjetio je McCurry. "Vlada BiH bi htjela rat", ustvrdio je McCurry dodajući da ona ima "svoju procjenu vlastitih vojnih sposobnosti", dok SAD "ima svoju". Glasnogovornica State Departmenta Christine Shelly na redovitoj je konferenciji za novinare u petak ponovila kako administracija podržava multilateralno ukidanje embarga na oružje odlukom UN-a, ali se čvrsto protivi jednostranom ukidanju. Ukidanje embarga ugrozilo bi, po Shellijevoj, američki kredibilitet među saveznicima i u UN-u i otežalo bi održavanje embarga protiv drugih država kao što su Libija i Irak. Ukidanje embarga dovelo bi do povećanja žrtava, povlačenja UNPROFOR-a i humanitarne katastrofe u BiH, dodala je Shelly. WASHINGTON - Stajalište američke administracije prema ukidanju embarga na oružje za vladu BiH nije se promijenilo, izjavio je u petak, nakon susreta sa američkim potpredsjednikom Al Goreom, premijer BiH Haris Silajdžić, koji u Washingtonu pokušava ishoditi ukidanje embarga. "Odlazimo iz Bijele kuće sa saznanjem da se stajalište neće promijeniti u skoroj budućnosti i to je ono zbog čega žalimo", istaknuo je Silajdžić, dodajući da će "na nesreću, embargo na oružje ostati" i da se stanje u BiH stoga neće promijeniti. Embargo na oružje ocijenio je "instrumentom genocida i neuspjehom". "Odlazim u Sarajevo i ne znam što ću reći", rekao je dodajući da će se ljudima u BiH teško moći objasniti protivljenje američke administracije ukidanju embarga na oružje. Premijer BiH kazao je kako bi borbe u BiH mogle trajati još deset do 15 godina i upozorio da bi se sukob na Balkanu mogao proširiti "u veliki rat". "Ako će trebati krenuti u veliki rat, ne vežite nam ruke", poručio je premijer BiH, kazavši kako se BiH želi braniti i ne želi više biti u okruženju. BRUXELLES - Istočnoeuropske zemlje, bivše članice Varšavskog ugovora, među njima i Rusija, obećale su u petak NATO-u kako će podržati stvaranje snaga za brzo djelovanje u BiH. Glavni tajnik NATO-a Willy Claes (Vili Klas) rekao je nakon sastanka ministara obrane zemalja članica NATO-a, na kojem su sudjelovali i njihovi istočnoeuropski kolege, da je Poljska ponudila 100 vojnika i logističku podršku snagama za brzo djelovanje, koje bi trebale pomogati UNPROFOR-u u BiH. "Međutim, Rusija je zauzela puno suzdržaniji pristup", rekao je jedan dužnosnik. Rusija je izrazila zabrinutost da te snage neće biti neutralne, da će nakon njihovog stvaranja doći do još jačih borbi, te da će pažnja biti odvučena sa sukoba u Hrvatskoj, rekao je dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Rusko stajalište iznio je Vitalij Čurkin, izaslanik Moskve pri NATO-u, u ime ruskog ministra obrane Pavela Gračova koji nije bio nazočan sastanaku, jer je zajedno s predsjednikom Borisom Jeljcinom bio u Sočiju na pregovorima s Ukrajinom o podjeli Crnomorske flote. Nakon sastanka, američki ministar obrane William Perry (Viljem Peri) rekao je "da je teško davati prognoze", ali je dodao kako će Rusija, prema njegovom mišljenju, podržati stvaranje snage za brzo djelovanje u Vijeću sigurnosti UN-a. Ministri obrane NATO-a susreli su se s istočnoeuropskim kolegama dan nakon što su zapadni saveznici podržali plan za stvaranje snaga za brzo djelovanje u BiH. BEIJING - "Ovo je kritični trenutak za kinesko-američke odnose", rekao je u petak kineski podpredsjednik Rong Yiren (Jiren), pozivajući američku vladu da uloži napor u popravljanje odnosa s Kinom. U razgovoru s predsjednikom američke tvrtke Seagram i predsjednikom Svjetskog židovskog kongresa Edgarom M.Bronfanom, koji u Beijingu (Bejđingu) boravi kao gost Kineskog instituta za međunarodne strateške studije, podpredsjednik Rong je, kako javlja Xinhua (Hsinhua), rekao da bi "američka vlada trebala poštovati osjećaje kineskog naroda". Podpredsjednikova izjava odnosi se na duboko kinesko nezadovoljstvo sadašnjim boravkom tajvanskog predsjednika Lee Teng-Huia Sjedinjenim Američkim Državama. Dozvolu američke administracije za taj posjet, Beijing ocjenjuje kao težak izgred s dugoročnim posljedicama za kinesko-američke odnose, uspostavljene na načelu priznavanja "jedne Kine". Iako je Lee dobio dozvolu za privatan boravak u SAD-u, Kina ističe da američka strana time zapravo pomaže politiku "dviju Kina", odnosno "jedne Kine i jednog Taiwana". AVIANO - Pilot srušenog zrakoplova F-16 Scott O'Grady (Skot O'Gredi), kojeg su u četvrtak nakon šetodnevnog skrivanja u šumama južno od Bihaća spasili američki marinci, vratio se u zrakoplovnu bazu svoje eskadrile Aviano, gdje ga je dočekala oduševljena skupina časnika, vojnika i osoblja baze s obiteljima. "Želim zahvaliti Bogu, jer da nije bilo moje ljubavi prema njemu i njegove prema meni - ne bih sve to preživio", rekao je O'Grady nakon što je došao u bazu s desantnog broda "USS Kearsarge" (Kirsardž) gdje je proveo noć. Na uzvike mnoštva da je "pravi američki heroj", O'Grady je uzvratio riječima da su "pravi heroji marinci koji su ga spasili". AVIANO - Američki lovac F-16, kojim je upravljao spašeni pilot Scott O'Grady (Skot O'Gredi), srušen je prošli tjedan u smišljenoj stupici bosanskih Srba, izjavio je zapovjednik zračnih snaga NATO-a u južnoj Europi general Michael Ryan (Majkl Rajen). "U slučaju Scotta O'Gradya, projektili zemlja-zrak su bili tamo gdje nismo mislili da ih imaju. Moj je osjećaj da su oni namjerno postavili stupicu i lansirali ih", rekao je Ryan novinarima u Avianu, gdje je stigao u pratnji pilota O'Gradya, koji je u matičnoj bazi svoje lovačke eksadrile dočekan kao heroj. Govoreći o mogućnosti uništavanja srpskoga protuzrakoplovnog sustava, kao što je to učinjeno u UN-ovoj zoni zabrane letenja na sjeveru Iraka, američki je general rekao da je za to potrebna "politička odluka". BRUXELLES - NATO nije bosanskim Srbima dao nikakva jamstva da neće biti zračnih napada na njihove položaje ako oslobode plave kacige, priopćio je jedan američki dužnosnik. Na sjednici u Bruxellesu ministri obrane NATO-a i njihovi kolege iz istočne Europe "potvrdili su svoju potporu" stvaranju višenacionalnih postrojbi za brzo djelovanje u Bosni, doznaje se iz diplomatskih izvora. Čak je i Poljska izrazila spremnost da bi mogla sudjelovati u toj akciji. Ruski veleposlanik Vitalij Čurkin pokazao se vrlo suzdržanim prema "uvođenju novih vojnih postrojbi" u Bosnu i prema "većoj koncentraciji teškog oružja", koja će biti rezultat toga. LONDON - Britanski premijer John Major dao je odobrenje za odlazak još 5.000 vojnika u BiH, što bi se moglo dogoditi čim UN odobri snage za brzo djelovanje. Odluka je prihvaćena na sjednici vlade održane u četvrtak, izjavio je Major u govoru pred velškim konzervativcima. U Bosnu je već otišlo 1.000 britanskih vojnika kao pojačanje, a drugih 5.000 čekaju pripravni u Velikoj Britaniji. ŽENEVA - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) je priopćio kako još uvijek može posjećivati pripadnike mirovnih snaga UN-a koje bosanski Srbi drže kao taoce te da će prenositi poruke njihovim obiteljima. Predstavnici ICRC-a su neke od 145 zatočenika posjetili u četvrtak, a u petak su nastavili obilaziti taoce u zatočeničkim centrima oko Pala, izjavio je u Ženevi glasnogovornik ICRC-a Tony Burgener. Burgener nije želio reći koliko su UN-ovih vojnika posjetili ni njihovo državljanstvo, a nije iznio ni pojedinosti o njihovu zatočeništvu. BUKUREŠT - Rumunjska pokrajina Moldova-Nua, koja je na granici s tzv. SRJ, prima od početka godine 420 tona goriva na dan, od čega se najveći dio tajno prevozi u Srbiju i tako krši UN-ov embargo, objavila je agencija Rompres. Benzin se "tijekom noći prevozi preko Dunava pomoću malih motornih čamaca", objavila je agencija. Otkako je tzv. SRJ nametnut embargo 1992. godine, krijumčarenje benzina postalo je djelatnost u porastu u toj pokrajini. SOČI - Ruski predsjednik Boris Jeljcin izjavio je u petak da je s ukrajinskim vođom Leonidom Kučmom uspio izgladiti nesporazum oko budućnosti bivše sovjetske crnomorske flote. "Danas smo napokon uspjeli zauvijek riješiti to pitanje", rekao je Jeljcin u Sočiju gdje su dvojica predsjednika potpisali sporazum o diobi bivše sovjetske crnomorske flote. Sporazum dopušta Rusiji da koristi luku Sevastopolj na poluotoku Krimu kao glavnu bazu svoje flote. Ukrajinski su dužnosnici izjavili da je sporazum postignut tek nakon što je Rusija prihvatila da se i ukrajinska mornarica služi lukom u Sevastopolju. Ocjenjuje se da je taj sporazum otvorio put potpisivanju dugoočekivanog sporazuma o prijateljstvu dvaju zemalja. MOSKVA - Donji dom ruskog parlamenta, Duma, je prihvatio novu verziju izbornog zakona kojim se određuje način glasovanja na parlamentarnim izborima koji će se održati u prosincu. Novi tekst zakona predviđa da se polovica od 450 zastupnika bira proporcionalnim, a druga polovica većinskim glasovanjem, no uvodi se minimum od 95 posto kandidata koji moraju predstavljati svoje područje na proporcionalnim listama. TOKIO - U povodu 50. obljetnice završetka Drugoga svjetskog rata Donji dom japanskog parlamenta je, na vladin prijedlog, prihvatio rezoluciju u kojoj se izražava žaljenje zbog napadačke uloge Japana u ratu, ali ne i otvorena isprika žrtvama agresije, posebice susjednim azijskim zemljama. Rezolucija je prihvaćena većinom glasova zastupnika na plenarnoj sjednici Donjeg doma, izjavio je predsjedatelj Takakao Doi. Najjača oporbena stranka Shinshinto (Šinšinto) bojkotirala je glasovanje. Završni tekst rezolucije ne sadrži otvorenu ispriku žrtvama agresije, što je već izazvalo kritike u mnogim azijskim zemljama. Južnokorejski je veleposlanik u Tokiju, primjerice, ocijenio da se radi o "koraku unatrag" nakoon prijašnjih isprika japanskih čelnika. O rezoluciji se početkom idućeg tjedna treba izjasniti i Gornji dom parlamenta. ZAGREB/SARAJEVO - Bosanski su Srbi danas potpisali sporazum kojim Visokom povjereništvu UN-a za izbjeglice (UNHCR) dopuštaju da u Sarajevo ponovno kopnom dopremaju dobrotvornu pomoć, izvijestili su predstavnici UNHCR-a. Sporazum su u ime Srba na Palama potpisali Radovan Karadžić i Nikola Koljević, a u ime UNHCR-a Anne Willem Bijleveld (En Vilem), posebna izaslanica povjerenice UN-a za izbjeglice Sadako Ogate. SARAJEVO - Vojni konvoj UN-a, s hranom za ukrajinske mirovne postrojbe, stigao je u četvrtak u Žepu, izjavio je u petak u Sarajevu dužnosnik Ureda za informiranje UN-a Jim Landel. "Konvoj je stigao u Žepu i jutros je krenuo natrag", rekao je Landel i dodao da su u konvoju bila dva oklopna transportera i kamion s hranom koja je dovoljna za tjedan dana. Ukrajinske mirovne postrojbe u Žepi ostale su bez hrane jer snage bosanskih Srba, koje su opkolile Žepu, nisu dopuštale prolaz konvojima UN-a s hranom. WASHINGTON - Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u četvrtak je izjavio kako bi mogao pristati na razmještanje francusko-britanskih snaga za brzo djelovanje u BiH, ako se one ne bi "neprijateljski odnosile" prema njegovim snagama. "Nitko ovamo ne smije doći bez našeg pristanka... Ako ti vojnici ne bi bili prema nama neprijateljski raspoloženi, mogli bismo dati svoj pristanak na njihov dolazak", izjavio je Karadžić sa Pala u razgovoru za američku TV postaju CBS (si-bi-es). Ta izjava stigla je nakon što je premijer BiH Haris Silajdžić u Washingtonu ocijenio da "ako snage za brzo djelovanje budu imale iste upute, isti mandat i isto ponašanje kao UNPROFOR, rezultat će biti nastavak genocida u BiH". BRUXELLES - Ministri obrane zemalja članica NATO-a u petak su stigli u sjedište Saveza u Bruxelles na sastanak na kojem će s kolegama iz istočnoeuropskih zemalja razgovarati o stanju na području bivše Jugoslavije i o programu Partnerstvo za mir. Očekivan ruski ministar obrane Pavel Gračov definitivno neće doći. U NATO-u su se nadali dolasku nekog od njegovih pomoćnika, no Moskva je na sastanak poslala samo svojega veleposlanika u Bruxellesu Vitalija Čurkina. Rusija je prije tjedan dana, nakon nekoliko mjeseci oklijevanja, ipak potpisala dva dokumenta kojima službeno uspostavlja odnose sa Sjevernoatlantskim savezom, svojim nekadašnjim neprijateljem iz doba "hladnog rata". KAIRO - Egipatski predsjednik Hosni Mubarak, izraelski premijer Yitzhak Rabin i američki državni tajnik Warren Christopher sudjeluju na sastanku u Kairu u petak. Nakon bilateralnih egipatsko-izraelskih i egipatsko-američkih sastanaka i ovaj tročlani razgovor usmjeren je na poboljšanje odnosa Egipta i Izraela, koji su posljednjih mjeseci narušeni zbog sukoba oko Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i nedavne konfiskacije zemljišta u anektiranom istočnom dijelu Jeruzalema. Jučer je Christopher izjavio kako sad postoje "neuobičajeno dobre mogućnosti" za mir na Bliskom istoku. Izrael i Sirija vojne bi pregovore trebali nastaviti potkraj lipnja u Washingtonu, a Izrael i PLO nastoje se prije 1. srpnja sporazumjeti o produživanju autonomije okupirane Cisjordanije. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton u četvrtak je osudio amandman na zakon što ga je istog dana velikom većinom izglasao Predstavnički dom američkog Kongresa, koji poziva na jednostrano američko ukidanje embarga na uvoz oružja državama nastalim na tlu bivše Jugoslavije, izjavivši da je "vrlo zabrinut". U kratkom priopćenju Clinton je izjavio kako bi "takav pokušaj bio protivan našim nastojanjima da pregovorima dođemo do rješenja u BiH". Amandman je predložio demokratski zastupnik iz Marylanda Steny Hoyer, a usvojen je nevjerojatnom većinom od 318 glasova, uz samo 99 protiv. Amandman je dan na republikanski prijedlog zakona "American Overseas Interest Act" (Zakon o američkim interesima u inozemstvu), koji je sam usvojen sa samo 222 glasa, uz 192 protiv. U priopćenju je Clinton neizravno potvrdio da će staviti veto na cijeli prijedlog zakona, koji bi, u tom slučaju, da bi bio usvojen trebao dobiti dvotrečinsku podršku. SOČI - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i predsjednik Ukrajine Leonid Kučma sastali su se u petak kako bi pokušali riješiti dugotrajan sukob oko budućnosti crnomorske flote. Dok su dolazili na sastanak u jedan hotel u crnomorskom turističkom središtu Sočiju, nijedan od predsjednika nije želio ništa reći novinarima. Sukob oko crnomorske flote, koja je nekad pripadala Sovjetskom savezu, klica je razdora u rusko-ukrajinskim odnosima još od propasti SSSR-a. Jeljcin je rekao kako u Kijev na potpisivanje sporazuma o prijateljstvu neće ići sve dok se sukob ne riješi. "Može se reći kako obojica predsjednika savršeno znaju stajališta onog drugoga, pa će ih pokušati približiti", izjavio je Jeljcinov savjetnik za međunarodna pitanja Dimitrij Rurikov. Dvije strane većinom se dogovorile oko podjele 300 brodova, koliko ih je u floti, ali su još uvijek sporni uvjeti pod kojima bi Rusija mogla koristiti krimsku luku Sevastopolj kao sjedište svoje flote. BRUXELLES - Španjolska i Njemačka u petak su potpisale predugovor za isporuku 308 njemačkih tenkova "Leopard 2" Španjolskoj, doznaje se iz službenih njemačkih i španjolskih izvora. Ugovor, čija vrijednost nije objavljena, potpisali su ministri obrane Njemačke i Španjolske Volker Ruehe i Julian Garcia Vargas u Bruxellesu, gdje sudjeluju na ministarskom sastanku NATO-a. Njime se predviđa španjolsko unajmljivanje 108 tenkova "Leopard 2", a potom isporuka 200 novih tenkova španjolskoj vojsci, navode isti izvori. Tenkovi bi trebali biti raspoređeni u španjolske brigade smještene ne jugu te zemlje koje će biti dijelom Europskog korpusa, doznaje se iz dobro obaviještenog španjolskog izvora. Europski korpus, koji su osnovale Francuska, Njemačka, Španjolska, Belgija i Luksemburg, imat će 50 tisuća vojnika i postat će djelatan u listopadu. MOSKVA - Po najnovijim službenim podacima, u potresu koji je 28. svibnja sa zemljom sravnio grad Neftegorsk na otoku Sahalinu, poginulo je 1825 osoba, javila je novinska agencija Itar-Tass pozivajući se na izvješća ruskog Ministarstva za izvanredne situacije. Iz ruševina Neftegorska do sada je spašeno 406 preživjelih, a dužnosnici ministarstva očekuju da bi broj mrtvih mogao doseći dvije tisuće. TORONTO - Kanadski su carinici zaplijenili gotovo 8 kg heroina vrlo visoke kvalitete čija se tržišna vrijednost procjenjuje na 11,5 milijuna dolara. Porijeklo heroina je Tajland, rekao je kanadski ministar carina David Anderson. U priopćenju za novinare stoji da je ta količina heroina zaplijenjena 28. svibnja u međunarodnoj zračnoj luci Toronta. Carinski su djelatnici širom Kanade od siječnja ove godine uspjeli zaplijeniti znatne količine droge vrijedne gotovo 113 milijuna američkih dolara. (Hina) sv 100012 MET jun 95