PAKRAC: OKRUGLI STOL O GRAĐANSKOJ SNOŠLJIVOSTI

PAKRAC, 8. lipnja (Hina) - Uz sudjelovanje predstavnika hrvatskoga Sabora, Vlade i predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr.Ivana Supeka, predstavnika lokalnih ogranaka hrvatskih stranaka, Zajednice prognanika Hrvatske, hrvatskih Srba i lokalnih hrvatskih vlasti te hrvatskih nacionalnih udruga građana i drugih javnih djelatnika, danas je u Pakracu održan okrugli stol o građanskoj snošljivosti. Kao promatrači okruglog stola, koji je u suradnji i pod pokroviteljstvom Ureda za međunacionalne odnose Vlade RH organizirao lokalni Pakračko-lipički list, bili su nazočni predstavnici američkog veleposlanstva u RH, predstavnici UN-a, promatrači EZ-a te izaslanici nevladinih udruga u Hrvatskoj. Na početku skupa 50-ak okupljenih uzvanika pozdravio je glavni urednik Pakračko-lipičkog lista Darko Baronica. Skup je otvorio predstojnik Vladina ureda za međunacionalne odnose dr. Goran Dodig, koji je rekao kako je namjera okrugloga stola pokazati da "možemo i želimo razgovarati te raspravljati o odgovornosti svih javnih djelatnika". Predsjednik HAZU prof. dr.Ivan Supek ustvrdio je kako na pakračkom području postoji duga tradicija dobrih odnosa Hrvata i Srba te da se na tome unatoč svemu mora graditi budućnost. "Treba ukloniti svaku osvetoljubivost. Cijelo je zlo počelo srpskom agresijom. Hrvatska jest pravna država i toga se svi moramo držati, a Srbi trebaju prihvatiti budućnost u Hrvatskoj, koja je uvijek bila dio, ne Jugoslavije, nego srednje Europe. U tome kontekstu treba postaviti odnose naroda na ovome području", kazao je Supek. "Ključna točka Pakraca danas je Banja Luka", rekao je savjetnik predsjednika Republike Hrvatske za humanitarna pitanja dr. Slobodan Lang i dodao da je taj grad medijima i svjetskoj zajednici trebao biti glavna točka interesa. Dr. Lang je najavio Bijeli put za Banju Luku. Predsjednik saborskog Odbora za mirnu integraciju hrvatskih okupiranih područja Drago Krpina istaknuo je da u razgovoru o snošljivosti valja uzeti u obzir kontekst a to je, po njemu, rat protiv Hrvatske, koji je uzrokovan nesnošljivošću. "Granica je tolerancije ustavnopravni poredak. U Hrvatskoj živi još 16 nacionalnih manjina, i nijedna, osim srpske, nije rekla da se osjeća ograničenom. Sada je povijesno vrijeme da Srbi prihvate Hrvatsku kao svoju domovinu", rekao je Krpina. Predsjednik Zajednice prognanika Hrvatske Mato Šimić ustvrdio je kako na slobodnim dijelovima Hrvatske te u hrvatskih prognanika postoji tolerancija, a predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina Ljubomir Antić rekao je kako bi "uzorak budućih odnosa između Hrvata i Srba trebao biti odnos Hrvata i nesrba". "Budućnost ovoga područja nije u toleranciji, nego u građanskoj jednakosti u modernoj hrvatskoj naciji u kojoj se trebaju očuvati sve posebnosti", dodao je Antić. Predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva dr. Zvonimir Šeparović je kazao kako tolerancija ne znači toleranciju zla i dodao da zlo mora biti sankcionirano zakonima pravne države. Dodao je da je hrvatska država - žrtva, ali da ima toleranciju koja je, prema Šeparovićevim riječima "mjera uljudbe". Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a u Saboru Ivan Milas ustvrdio je da Srbi u Hrvatskoj imaju sva prava kao i Hrvati te da će hrvatska država morati potaknuti procese koji će Srbima u Hrvatskoj pokazati da žive u svojoj državi. Čelnik nekadašnje samozvane tvorevine u zapadnoj Slavoniji Veljko Džakula, koji se predstavio kao predstavnik Srba, zauzeo se za povratak svih prognanika u svoje domove te rekao da je došao čas da se govori o miru i pozvao sve da se zauzmu za to. Kazao je i kako treba učiniti sve da se Srbi zadrže u zapadnoj Slavoniji, kako ne bi nanosili zlo drugima kad iz nje odu. U petosatnoj raspravi sudjelovali su gotovo svi uzvanici. Na kraju skupa predsjednik HAZU prof. dr. Ivan Supek rekao je kako ne treba optuživati cijele narode, nego imati na umu da je cijelo zlo začeto u boljševičkom sustavu. (Hina) bp vkn 081951 MET jun 95