KAKO EUROPSKA UNIJA POMAŽE SVOJIM ČLANICAMA: PRIMJER AUSTRIJE

BEČ, 7. lipnja (Hina) - Austrija će iz takozvanog Strukturnog fonda Europske unije za razdoblje od 1995. do 1999. godine primiti poticajna sredstva (subvencije) u visini od 22,7 milijardi šilinga. Da bi izbjegla subvencioniranje koje bi ugrozilo pravedno i slobodno gospodarsko natjecanje, Europska unija je poticajnu politiku, usmjerenu na osiguranje svojih gospodarskih ciljeva, normirala u šest razreda. Među najvažnije gospodarske ciljeve ubraja se održavanje i stimuliranje slobodnog i pravednog natjecanja unutar EU, jačanje natjecateljske sposobnosti EU u odnosu na druge dijelove svijeta te smanjenje razlika u gospodarskoj snazi (ponajprije prihoda) između raznih područja unutar Unije. Dok za postizanje prvog cilja nisu predviđena izravna sredstva, za ostvarenje drugog predviđena su "poticajna sredstva za razvoj tehnologije", dok se treći cilj odnosi na regionalno subvencioniranje. Unutar šest razreda kojima je određena poticajna politika, I. razred normira regionalni cilj poticanja razvoja i strukturnog preustroja područja sa znatnim razvojnim zaostatkom. Tim razredom je u Austriji obuhvaćena samo pokrajina Gradišće, a predviđena subvencijska sredstva iznose 2,6 milijarde šilinga (oko 1,3 milijardi kuna). U sjevernom Gradišću subvencija ne smije prijeći 30% vrijednosti investicijskog projekta, dok u južnom Gradišću investicija može biti pokrivena subvencijom i do 40% svoje vrijednosti. II. razredom određen je regionalni cilj preobražaja starih industrijskih područja teško pogođenih nazadovanjem u industrijskom razvoju. U Austriji se ta područja nalaze uglavnom u srednjoj i sjevernoj Štajerskoj i na jugoistoku Donje Austrije. Subvencije smiju dosezati 20%, a u nekim predjelima i 25% vrijednosti investicijskog projekta. III. razred normira strukturni cilj suzbijanja dugoročne nezaposlenosti te mjere uključivanja mladeži i marginaliziranih društvenih slojeva u tržište rada. IV. razred, kao preventivna mjera politike zapošljavanja, normira prilagođavanje na strukturne promjene u industriji. V. razred uređuje poticanje razvoja ruralnih prostora. Podrazred V.a želi u sklopu reforme zajedničke agrarne politike potaknuti ubrzano usklađivanje agrarnih struktura. Podrazred V.b, u sklopu regionalne poticajne politike, odnosi se na razvoj i strukturno prilagođavanje seoskih područja. V. razredom obuhvaćen je najveći dio površine Austrije. Dopušteno je subvencioniranje do 20% vrijednosti investicijskog projekta, a tek ponegdje ono je ograničeno na 15%. VI. razred normira poticanje arktičkih područja. Samo manji dio Austrije nije obuhvaćen Strukturnim fondom Europske unije; uglavnom se radi o gusto naseljenim područjima poput grada Beča s okolicom, Grazom, Klagenfurtom, Linzom, Salzburgom i Innsbruckom. Investicijski projekti velikih poduzeća u gospodarski zdravim područjima načelno se ne smiju subvencionirati. Mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju najviše do 250 posloprimatelja, izuzeta su od tog pravila. Investicije u zaštitu okoliša, tehnologiju, izobrazbu suradnika i za savjetodavne usluge ne podliježu ograničenjima, a moguće su i subvencije neznatnog obujma do iznosa od 1,35 milijuna šilinga (oko 0.675 milijuna kuna) po poduzeću, za razdoblje od tri godine. Europska unija potiče samo one projekte koji su u skladu s njezinim ciljevima. Pojedinosti oko subvencija još su predmet pregovora između Europske unije i Austrije, a računa se da će se oni završiti u drugoj polovici ove godine. (Hina) zm br 071232 MET jun 95