SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 2. lipnja (Hina) NAPULJ/WASHINGTON - Bosanski su Srbi danas poslije podne oborili američki zrakoplov F-16, priopćili su dužnosnici NATO-a. Američki dužnosnici u Washingtonu su izjavili da je srušeni zrakoplov vjerojatno letio na visini od 6.000 metara, što bi moglo značiti da je srušen velikom raketom zemlja-zrak, a ne pješačkim protuzrakoplovnim projektilom. Zrakoplov, koji je letio u okviru misije "Spriječiti letenje", srušen je oko 15.00 sati. U zapovjedništvu južnog krila NATO-a u Napulju priopćili su da je zrakoplov, koji je poletio iz baze u Avianu, srušen u blizini Banja Luke. Akcija potrage i spašavanja pilota je u tijeku. Američki predsjednik Bill Clinton izviješten je o rušenju zrakoplova, priopćila je Bijela kuća, odbivši se izjasniti o mogućim američkim protuakcijama. "Zasad nećemo spekulirati o današnjem incidentu ni o onom što bi se moglo dogoditi, posebice dok traje akcija potrage i spašavanja" pilota, rekao je glasnogovornik Mike McCurry. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić, primio je danas veleposlanike zemalja članica Kontaktne skupine, Vijeća sigurnosti UN i Mađarske kao predsjedateljice OESS, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Priopćenje prenosimo u cijelosti: "Ministar Granić izvijestio je veleposlanike o hrvatskim stajalištima glede mogućeg ublažavanja ili ukidanja sankcija Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbiji, Crnoj Gori), iznesenim u pismima što ih je u četvrtak uputio ministrima vanjskih poslova zemalja članica Kontaktne skupine. Stajalište je Republike Hrvatske da se sankcije, kao glavno sredstvo pritiska na Miloševićev režim i njegove štićenike u Kninu i na Palama, ne smiju ublažavati sve dok Beograd ne pristane na puno priznanje Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine i dok konkretno ne pridonese reintegraciji okupiranih hrvatskih teritorija i primjeni izvornog prijedloga Kontaktne skupine za Bosnu i Hercegovinu. Ukidanje sankcija mora se temeljiti na stvarnim rezultatima a ne samo na proklamacijama. Nadalje, ako ublažavanje ili ukidanje sankcija ne bude uvjetovano i rješavanjem problema okupiranih područja Republike Hrvatske na temelju poštivanja njezina suvereniteta i teritorijalnog integriteta, taj neriješeni problem mogao bi u budućnosti izazvati sukob širih razmjera i posljedica po mir i stabilnost u regiji, upozorio je dr. Granić. Hrvatski ministar vanjskih poslova upoznao je nazočne veleposlanike i s pismom upućenim Glavnom tajniku UN Boutrosu Boutrosu Ghaliju u kojem se izražava zabrinutost Republike Hrvatske najavljenim političkim ujedinjenjem okupiranih hrvatskih teritorija i dijelova Bosne i Hercegovine pod srpskom kontrolom. Taj potez ugrozio bi mirovni proces kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini, jer predstavlja jasnu povredu suvereniteta i teritorijalnog integriteta dviju članica Ujedinjenih naroda, relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN i odbacivanje mirovnih incijativa međunarodne zajednice temeljenih na teritorijalnom integritetu Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Hrvatska će u tom slučaju biti primorana poduzeti sve potrebne mjere za obranu vlastita suvereniteta i teritorijalnog integriteta pa zato traži da se odmah provede mandat UNCRO u Hrvatskoj i uspostavi kontrola dijelova hrvatske granice koji još nisu pod djelatnom kontrolom hrvatskih vlasti te da Vijeće sigurnosti poduzme korake da spriječi čine koji bi doveli do ponovne eskalacije sukoba u regiji, naglasio je ministar Granić. Na kraju, dr. Granić je ukazao na potrebu daljnje provedbe Gospodarskih sporazuma, osobito hitnog ponovnog stavljanja u funkciju Jadranskog naftovoda kao i što bržeg otvaranja željezničke pruge Zagreb-Split." ZAGREB - Hrvati u banjalučom području i dalje su izloženi progonima, ubojstvima, ruši im se imovina, a "dramatični pozivi biskupa Komarice upućeni lokalnim vlastima ostali su bez odgovora", kaže se u petak u izjavi posebnog izvijestitelja Komisije UN za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog. "Ubijena su najmanje četiri Hrvata u banjalučkom području, uključujući jednog svećenika i jednu redovnicu, nekoliko crkava i vjerskih objekata je srušeno, a čitave su zajednice ugrožene", stoji u izjavi o stanju ljudskih prava na prostoru bivše Jugoslavije, koja je u petak objavljena u Ženevi. "Više od 100 mještana sela Šargovac protjerano je iz svojih domova, u mnoge od tih kuća ušli su izbjeglice iz zapadne Slavonije", kaže Mazowiecki i ocjenjuje da su se u proteklih nekoliko tjedana događaji "intenzivirali", što je djelomično uzrokovano priljevom oko 10.000 izbjeglica iz zapadne Slavonije "nakon hrvatske vojne operacije u tom području početkom svibnja". Međunarodnim promatračima ljudskih prava nije dopušten pristup u banjalučko područje. "Hrvatsko i muslimansko stanovništvo živi s osjećajem izoliranosti i bespomoćnosti pred nasiljem", koje "faktična vlasta" tolerira, a možda i potiče. "Odgovornost za sveukupnu situaciju nije samo na izravnim izvršiteljima, nego i na vlastima na Palama i u Banjoj Luci, koje propuštaju zaštiti lokalno stanovništvo", kaže Mazowiecki i poziva vlasti bosanskih Srba da dopuste pristup u to područje međunarodnim promatračima ljudskih prava. On također traži od "faktične vlasti" da izvršava svoju dužnost i sprečava kršenja ljudskih prava te kažnjava počinitelje, da "uspostavi red i zakon i zajamči sigurnosti hrvatskom i muslimanskom stanovništvu na teritoriju koji kontrolira". ŽENEVA - Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) ponudio je svoje posredovanje u "humanitarnim" pregovorima između UN-a i bosanskih Srba o osobađanju zatočenih pripadnika mirovnih snaga UN-a, izjavio je u petak na konferenciji za novinstvo u Ženevi zamjenik glavnog predstavnika ICRC-a za Europu Christian Girod. "ICRC je spreman biti neutralan posrednik u humanitarnom dijalogu između bosanskih Srba i UN o pitanju zatočenih", rekao je Girod i dodao "ako to obje strane žele, moguće je organizirati sastanak pod pokroviteljstvom ICRC-a, na kojem bi se raspravila humanitarna pitanja i pristup zatočenicima". ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr.Mate Granić primio je danas posebnog izvjestitelja UN Komisije za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog, priopćeno je iz Ministarstva vanjskih poslova. Razgovoru je bio nazočan i ministar u Vladi i predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice pri Vladi Republike Hrvatske dr. Adalbert Rebić. Ministar Granić izvijestio je gospodina Mazowieckog o situaciji u zapadnoj Slavoniji glede normalizacije odnosa, uspostave civilne vlasti i stanja u tom području, te je naglasio da je Republika Hrvatska otvorena za suradnju sa svim međunarodnim humanitarnim organizacijama i organizacijama za ljudska prava. Dr. Rebić je dodao da Republika Hrvatska usko surađuje s UNHCR-om vezano uz zahtjeve Srba izbjeglih iz zapadne Slavonije za povratkom u svoje domove. Dr. Granić predao je gospodinu Mazowieckom hrvatski odgovor na 10. izvješće o stanju ljudskih prava na prostorima bivše Jugoslavije, komentare na Memorandum o kršenju ljudskih i građanskih prava srpskog stanovništva u Republici Hrvatskoj, te pismo hrvatskog veleposlanika pri UN Marija Nobila Vijeću sigurnosti vezano uz težak položaj Hrvata u području Banja Luke. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Ivica Kostović primio je danas Tadeusza Mazowieckog, posebnog izvjestitelja UN-a sa suradnicima, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Na sastanku je dr. Kostović obavijestio Mazowieckog o najnovijim podacima vezanim za akciju oslobađanja zapadne Slavonije. Potpredsjednik Vlade je Mazowieckom pružio dodatna objašnjenja o postupku s tijelima poginulih i identifikaciji te o zbrinjavanju ranjenih pripadnika srpskih paravojnih jedinica koji su bili evakuirani u bolnice na slobodnom području Hrvatske. Mazowiecki je također obaviješten o brzom otpuštanju vojno sposobnih osoba nakon smještaja u prihvatne centre te o mjerama koje Vlada Republike Hrvatske poduzima na oslobođenom području zapadne Slavonije. Raspravljalo se i o suradnji s međunarodnim humanitarnim organizacijama i načinu obavještavanja obitelji, kao i javnosti, o stradalima u akciji. Dr. Kostović je potvrdio spremnost hrvatske Vlade za suradnju na promicanju ljudskih prava, a razgovarali su i o konkretnim načinima provedbe te suradnje. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade RH dr. Ivica Kostović primio je u petak u Zagrebu posebnog izvjestitelja Komisije UN-a za ljudska prava Tadeusza Mazowieckog. U kraćoj izjavi nakon susreta Mazowiecki je rekao da se razgovaralo o "nekim događajima za vrijeme akcije u zapadnoj Slavoniji". On je naveo da je prema posljednjim podacima, koji su vjerodostojni, ubijeno 188 ljudi, zatvoreno 186, a svi su ostali pušteni. "Preporučio sam da bi ICRC trebao dobiti pristup svim zatočenicima i gospodin Kostović je prihvatio taj prijedlog", rekao je posebni izvjestitelj Komisije UN-a za ljudska prava. "Nastavit ćemo s promatranjem stanja ljudskih prava u tom području i naš će predstavnik biti tamo stalno nazočan u sljedećih nekoliko tjedana", naglasio je Mazowiecki. Upitan stoji li i dalje pri izjavi da je u zapadnoj Slavoniji bilo kršenja ljudskih prava, ali da nisu imala masovni karakter, Mazowiecki je odgovorio potvrdno. ZAGREB - Mirovne snage UN-a osuđuju kršenja ljudskih prava Hrvata u banjalučkom području i tim je povodom UN-ov šef za civilne poslove Michel Moussalli (Mišel Musali) danas poslao pismo čelniku bosanskih Srba Radovanu Karadžiću u kojemu je naglasio da su srpske vlasti odgovorne za sigurnost tamošnjeg stanovništva, izvijestio je danas u Zagrebu glasnogovornik UN-ovih snaga Fred Eckhard. S obzirom na rastuću zabrinutost UN-a za položaj banjalučkih Hrvata, Mousselli je pozvao Karadžića da poduzme hitnu i djelotvornu akciju kako bi se osiguralo poštivanje ljudskih prava u tom području kao i ostanak stanovnika u njihovim domovima. Izvješćujući o stanju na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske, koje je ocijenio ukupno "stabilnim", glasnogovornik UNCRO-a Chris Gunness je napomenuo da je srpska zlouporaba uniformi otetih pripadnika snaga UN-a, nakon BiH, zabilježena i u Hrvatskoj, gdje je u bivšem sjevernom sektoru UNCRO 31. svibnja primijetio šestoricu pripadnika srpskih paravojnih snaga odjevenih u uniforme ukrajinskih 'plavih kaciga'. MOSKVA - U jednoj od svojih rijetkih isprika, ruski je predsjednik Boris Jeljcin danas izrazio žaljenje zbog toga što je odbio japansku pomoć postradalima u potresu koji je pogodio ruski otok Sahalin. Jeljcinov glasnogovornik nazvao je prijašnju izjavu ruskog predsjednika, koja je izazvala napetost u odnosima Moskva-Tokio, "vrlo emocionalnom izjavom". Japan je među prvima ponudio pomoć nakon što je u nedjelju potres pogodio Sahalin. Vlasti procijenjuju da je u potresu poginulo oko 2.000 osoba. Rusija je prihvatila hranu i medicinsku pomoć Tokija, ali je odbila ponudu da se japanske spasilačke ekipe priključe raščišćavanju ruševina. Rusija je prvobitno također odbila japansku pomoć da prihvati žrtve potresa, iako je danas naznačeno da bi se to još moglo razmotriti. Jeljcin je u srijedu nagovijestio da bi Japan mogao iskoristiti svoju pomoć u okviru nastojanja za vraćanje Kurilskih otoka, koje su sovjetske snage okupirale krajem Drugog svjetskog rata, pod njegov suverenitet. NAPULJ - Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd izjavio je u petak, nakon sastanka s zapovjednikom NATO-a za južnu Europu admiralom Leightonom Smithom u Napulju, da je neophodno uspostaviti bližu suradnju između UN-a i NATO-a u Bosni. "S admiralom Smithom razgovarao sam o ulozi NATO-a i o tome kako su bili organizirani zračni napadi", rekao je Hurd i dodao kako su obojica naglasili "apsolutnu važnost" bliske suradnje UN-a i NATO-a koja nije postojala u prošlosti, ali koja je "bitna za sadašnjost i budućnost". ATENA - Grčki dobrovoljci bore se na strani bosanskih Srba protiv vojske vlade BiH "u ime pravoslavlja" i u znak grčko-srpskog prijateljstva, izvijestio je danas grčki tisak. "U BiH se provodi antisrpski i antipravoslavni genocid i plave kacige igraju prljavu igru u korist Muslimana", izjavio je Antonis Miktos, vođa skupine od jedanaest grčkih boraca koji su se priključili srpskim paravojnim snagama u Sarajevu i središnjoj Bosni. Provladin socijalistički list "Ethnos", koji je tim borcima posvetio reportažu, naglašava da se više desetaka Grka priključilo snagama generala Ratka Mladića od početka rata u BiH, na razdoblja od nekoliko mjeseci do dvije godine. PARIZ - Francuski premijer Alain Juppe, zvučeći pesimističnije nego proteklih dana, danas je novinarima u Parizu rekao da "nove vijesti iz BiH nisu dobre", ponovo spominjući mogućnost povlačenja francuskih plavih kaciga. Govoreći na tiskovnoj konferenciji o razvoju situacije u BiH, Juppe je naglasio da "nove vijes 021816 MET jun 95