- GALI NUDI IZBOR IZMEĐU POSREDNIČKE ULOGE UN-A I MEĐUNARODNIH SNAGA

WASHINGTON, 1. lipnja (Hina) - Glavni tajnik UN-a Butros Butros-Gali, u analizi mandata UNPROFOR-a u BiH objavljenoj u srijedu u New Yorku, nudi Vijeću sigurnosti izbor između mandata UNPROFOR-a koji bi pružao posredničke i humanitarne usluge stranama u BiH uz uporabu sile jedino u samoobrani, a ne više i u zaštiti sigurnosnih zona, i raspoređivanja međunarodnih snaga, umjesto UNPROFOR-a, koje bi mandat provele silom. Ukazujući na kontradikcije u zadaćama koje je Vijeće sigurnosti postavilo pred mirovne snage i koje su dovele do neprovedivosti mandata te ukazujući na neodrživost sadašnjeg stanja, Gali traži da se mandat prilagodi realnostima na terenu, odnosno da se razjasni hoće li operacija u BiH biti ona održavanja mira ili operacija nametanja mandata koja uključuje silu. U izvješću od 41 stranice Vijeću sigurnosti on nudi četiri opcije za međunarodne operacije u BiH, pri čemu se ne zalaže za prve dvije - povlačenje UNPROFOR-a, uz mogućnost zadržavanja manje političke misije, ako se strane suglase, i drugu - zadržavanje statusa quo, koje bi, prema njemu, neodgodivo i brzo dovelo do povlačenja snaga. Trećom opcijom promijenio bi se mandat na način da se UNPROFOR-u dopusti veća uporaba sile, ali bi za njega trebalo značajno pojačanje snaga. Takav bi mandat omogućio vojne akcije u slučaju kada bi strana povukla svoju suglasnost na provođenje rezolucija, kao i zaštitu pripadnika UN-a. Grupiranje snaga UN-a u veće skupine i na sigurnije lokacije ograničilo bi njihovu sposobnost provođenja mandata, navodi Gali. U slučaju odabira treće opcije glavni tajnik UN-a smatra da bi UNPROFOR trebao biti zamijenjen međunarodnim snagama pod zapovjedništvom država iz kojih su upućene. Uz to, dodaje da sadašnji deficit od 898 milijuna dolara za mirovnu misiju dovodi u pitanje financiranje takve operacije. Naglašavajući kako UNPROFOR može biti jedino operacija održavanja mira, glavni tajnik UN-a u četvrtoj opciji predlaže mandat, realno provodljiv, kojim bi se postigla zaštita pripadnika UNPROFOR-a na terenu, ali bi se, za razliku od sadašnjeg mandata, isključila obrana sigurnosnih zona silom, kako bi se izbjegle odmazde bosanskih Srba, zabilježene dosad više puta. Ta bi opcija uključila usluge veza i pregovora, nadziranje prekida vatre, ostanak u sigurnosnim zonama, ali bez uporabe sile u obrani tih zona, upravljanje sarajevskom zračnom lukom i normalizaciju života u Sarajevu, humanitarne aktivnosti, nadzor granica uz suglasnost strana i uporabu sile jedino u samoobrani. Glavni tajnik UN-a u izvješću ukazuje na raskorak između zadaća koje je Vijeće sigurnosti postavilo rezolucijama pred snage UN-a i mehanizama kojima ih nije moguće provesti. "UNPROFOR nije, kao što mnogi njegovi kritičari vjeruju, raspoređen kako bi okončao rat u BiH", navodi Gali i dodaje da je to zadaća "onih koji stvaraju mir, a koje sada vode članice Kontaktne skupine, poduprte dvojicom supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji i posebnim predstavnikom" glavnog tajnika. "UNPROFOR nije ni vojska koja je poslana da se bori na jednoj strani", dodaje glavni tajnik UN-a, nego je upućena kako bi provela tri zadaće - ublažiti posljedice rata kroz humanitarnu pomoć, ograničiti sukob primjenom zone zabrane letenja, sigurnosnih zona i zona isključenja te unaprijediti šanse za mir kroz lokalne prekide vatre i potporu cjelovitom političkom rješenju. Ostvarenje tih zadaća, u kojima je po Galiju postignut značajan uspjeh, stvara uvjete koji će omogućiti onima koji bi trebali uspostaviti mir pregovore o cjelovitom rješenju. Spremnost strana da prihvate UNPROFOR i ograničenja koja im nameću u izravnoj su vezi s time koliko strane misle da će to ostvariti njihov cilj, ocjenjuje Gali i dodaje da su snage UN-a suočene u tome s dva problema. Prvo, ni jedna strana čini se da nije došla do konačnog zaključka da ima veće šanse postići svoje ciljeve za pregovaračkim stolom, nego na bojnom polju i drugo, međunarodni napori u posredovanju oko rješenja kroz pregovora čini se da su blizu zastoja, navodi Gali podsjećajući da je prošlo više od 16 mjeseci od kada su se sve strane u BiH našle za pregovaračkim stolom. "Nijedna od opcija prilagodbe mandata UNPROFOR-a realnostima na terenu neće biti učinkovita ako nema stvarnih izgleda za rješenje putem pregovora u budućnosti". "Stoga, nužno je da odluke Vijeća sigurnosti o budućnosti UNPROFOR-a budu praćene ponovnim pokretanjem i intenziviranjem mirovnog procesa kroz značajnu novu inicijativu, moguće u novoj formi. Vijeće bi možda također željelo početi redovito razmatrati napredak u pregovorima i njihove implikacije na UNPROFOR". Podsjećajući da je "UNPROFOR već tri godine razmješten u ratnoj situaciji u kojoj nema mira koji bi trebalo održavati", Gali navodi da je mandat, za čiju je provedbu potrebna suglasnost strana, dodatno zakompliciran uključenjem elemenata sile protiv strana s kojima bi se istodobno trebalo pregovarati i surađivati. Posljedica je toga da su bosanski Srbi uglavnom povukli svoju suglasnost i suradnju s UNPROFOR-om, dodaje Gali naglašavajući da je njegov prioritet u ovom trenutku oslobađanje zatočenih pripadnika UN-a. Razmatrajući ulogu UNPROFOR-a u BiH, Gali navodi da mnoga sjedišta smatraju da je očajno stanje u toj državi prije posljedica neuspjeha mirovnih snaga da provedu volju međunarodne zajednice, nego neuspjeha strana da poštuju svoje obveze i surađuju s mirovnim snagama kojima je Vijeće dodijelilo mandat održavanja mira. "Ništa nije opasnije za operaciju održavanja mira nego ju zatražiti da upotrijebi silu u okolnostima u kojima njezin sastav, naoružanje, logistička potpora i raspored to onemogućavaju". Iako je prijetnja uporabom sile u provođenju zone zabrane letenja i uspostavi zone isključenja oko Sarajeva donijela pozitivne rezultate, bosanski su Srbi brzo shvatili da mogu prisiliti UNPROFOR na plaćanje neprihvatljivo visoke cijene u slučaju uporabe zračnih snaga NATO-a, ocjenjuje Gali. Zatočenja pripadnika UNPROFOR-a, ograničavanje njihove slobode kretanja, zastoji u pregovorima nakon napada NATO-a na srpske snage pokazali su opasnosti prelaska granice održavanja mira bez prethodnog opremanja mirovnih snaga osobljem, oružjem, logističkom i obavještajnom potporom te zapovjedništvom i kontrolnim mehanizmima koji bi dali potrebni kredibilitet tim prijetnjama silom pokazujući da postoji sposobnost odlučnog odgovora na svaku neprijateljsku reakciju, zaključuje glavni tajnik UN-a. Odsutnost jasnog nametanja mandata u rezolucijama Vijeća o BiH i oklijevanje Vijeća da odobri dodatne snage koje su prema Galijevoj procjeni bile nužne čak i za provođenje operacije održavanja mira dovodi glavnog tajnika UN-a do zaključka da je odgovor Vijeća do sada da želi da UNPROFOR bude operacija održavanja mira. "Ako to ostaje želja Vijeća onda UNPROFOR može provesti svoj mandat jedino uz trajnu suglasnost i pristanak zaraćenih snaga", ističe glavni tajnik UN-a. "S obzirom na žalosnu povijest u tom pogledu, važno je izbjeći nerealna očekivanja o tome što snage mogu postići. Ako su, kao što se čini, obje strane odlučne da nastave rat, postignuća mirovnih snaga bit će vjerojatno ograničena i ne bi bilo isplatljivo držati u BiH velike vojne snage čija bi nesposobnost izašla na vidjelo kad god bi strane to izabrale s posljedičnom štetom imageu i kredibilitetu UN-a". U zaključku izvješća Gali podsjeća na tri temeljna načela UN-a - "mir, zaštitu ljudskih života i odbacivanje kulture smrti". Za postizanje tih ciljeva, po glavnom tajniku UN-a, "trebat će vremena i bit će uspješno provedeni samo nevojnim metodama". (Hina) ps sb 011911 MET jun 95