FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SENAT SVEUČILIŠTA U ZAGREBU O STANJU NA ZAGREBAČKOM SVEUČILIŠTU

ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - U povodu interesa javnosti za stanje na Sveučilištu u Zagrebu 26. je svibnja održana sjednica Senata Zagrebačkoga sveučilišta. S tim je u svezi, a na temelju odluke Senata, Radna skupina sastavila zaključke koji su izneseni u današnjem priopćenju za javnost. U prvom se zaključku, među inim, podsjeća da "Sveučilište kao akademska institucija, svugdje u svijetu, od početaka, djeluje kao Universitas magistrorum et studentium (Zajednica profesora i studenata". Za uspješan je rad Zagrebačkoga sveučilišta, istaknuto je, "nužno potrebna autonomija koja se ostvaruje djelovanjem sveučilišnih tijela: Upravnog vijeća, rektora i sveučilišnog Senata koji utvrđuju i koordiniraju akademsku i poslovnu politiku Sveučilišta". Te politike, navodi se, "razrađuju i ostvaruju 33 fakulteta, umjetničke akademije, visoke škole te ostale ustanove našega Sveučilišta s više od 50 tisuća studenata, 4.200 nastavnika i 12 tisuća ostalih djelatnika". Način ostvarivanja akademske i poslovne autonomije na Sveučilištu, istaknuto je, "utvrđen je Zakonom o visokim učilištima, pri čemu važnu ulogu imaju i državne institucije". "U razvoju autonomije na temelju Zakona ima teškoća, što usporava obnovu Sveučilišta i otežava njegov rad", ističe se u priopćenju te napominje da "sveučilišna tijela u tome očekuju pomoć i suradnju svih nadležnih institucija". Nadalje se podsjeća da su, na temelju zahtjeva sveučilišnoga Senata, svi fakulteti, radi prilagodbe Zakonu o visokim učilištima, obnovil
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - U povodu interesa javnosti za stanje na Sveučilištu u Zagrebu 26. je svibnja održana sjednica Senata Zagrebačkoga sveučilišta. S tim je u svezi, a na temelju odluke Senata, Radna skupina sastavila zaključke koji su izneseni u današnjem priopćenju za javnost. U prvom se zaključku, među inim, podsjeća da "Sveučilište kao akademska institucija, svugdje u svijetu, od početaka, djeluje kao Universitas magistrorum et studentium (Zajednica profesora i studenata". Za uspješan je rad Zagrebačkoga sveučilišta, istaknuto je, "nužno potrebna autonomija koja se ostvaruje djelovanjem sveučilišnih tijela: Upravnog vijeća, rektora i sveučilišnog Senata koji utvrđuju i koordiniraju akademsku i poslovnu politiku Sveučilišta". Te politike, navodi se, "razrađuju i ostvaruju 33 fakulteta, umjetničke akademije, visoke škole te ostale ustanove našega Sveučilišta s više od 50 tisuća studenata, 4.200 nastavnika i 12 tisuća ostalih djelatnika". Način ostvarivanja akademske i poslovne autonomije na Sveučilištu, istaknuto je, "utvrđen je Zakonom o visokim učilištima, pri čemu važnu ulogu imaju i državne institucije". "U razvoju autonomije na temelju Zakona ima teškoća, što usporava obnovu Sveučilišta i otežava njegov rad", ističe se u priopćenju te napominje da "sveučilišna tijela u tome očekuju pomoć i suradnju svih nadležnih institucija". Nadalje se podsjeća da su, na temelju zahtjeva sveučilišnoga Senata, svi fakulteti, radi prilagodbe Zakonu o visokim učilištima, obnovili nastavne planove i programe već za školsku godinu 1994/95. Time je, ocijenjeno je, "učinjen golemi napor revizije i izrade više od 150 obnovljenih i novih programa". Uz napomenu da će "dekani, prodekani i nastavnici i nadalje u izravnom kontaktu izlagati studentima način rada na Sveučilištu", ističe se da se, istodobno, od studenata očekuju ukazivanje na probleme te prijedlozi za njihovo rješavanje, a sve u cilju poboljšanja nastave i načina studiranja. "Ako se pokaže da se neki problemi ne mogu riješiti na razini dekana i prodekana, Sveučilišni ih je Senat spreman raspraviti i donijeti odgovarajuće odluke", drugi je od donesenih zaključka. Napominje se da se "većina primjedaba iznesenih u javnosti odnosi na odredbe Zakona o visokim učilištima RH koji je donio hrvatski Sabor na prijedlog Ministarstva znanosti i tehnologije". Uz podsjećanje da su "u raspravama prednacrta Zakona sudjelovala sva hrvatska sveučilišta i podržala temeljna načela Zakona", zaključuje se da "Senat Sveučilišta i ovom prilikom podržava ta načela kao i svako poboljšanje propisa u skladu s iskustvima naboljih svjetskih sveučilišta". U svezi sudjelovanja studenata u radu fakultetskih vijeća, u priopćenju se ističe da "u prijelaznom razdoblju do donošenja novih akata (statuta i pravilnika fakulteta te Sveučilišta) studenti sudjeluju u radu fakultetskih vijeća prema ranijim aktima". Na navedenoj je sjednici Senat Sveučilišta zaključio i da "donošenje spomenutih akata kasni zbog golemog opsega posla i nedostatka kadrovske te finacijske potpore", u čemu Sveučilište, naglašeno je, "dijeli teškoće svih institucija hrvatskoga društva koje prolazi kroz razdoblje obnove". "Sveučilište u Zagrebu posvetilo je posebnu brigu studentima - invalidima domovinskoga rata kojih je ukupno 201, o čemu svjedoči i osnivanje Dvogodišnjeg studija poslovne informatike na kojemu studira 137 studenata", istaknuto je. Taj je studij, ocijenjeno je, "prilagođen potrebama i mogućnostima invalida, studenti su smješteni u studentske domove, a osobnu pažnju svakom studentu posvećuju njihovi dekani i prodekani". Uz to, napominje se, Sveučilište je, u suradnji i uz finacijsku potporu Ministarstva obrane, započelo adaptaciju posebne zgrade za studij invalida. "Čelnici Sveučilišta u Zagrebu, posebno članovi Senata, rektor i dekani fakulteta, akademija i visokih škola spremni su, zajedno s ostalim činiteljima koji utječu na djelovanje Sveučilšta, na svaku raspravu o stanju na Sveučilištu u Zagrebu te o posljedicama takvoga stanja", ističe se u priopćenju. "Sveučilišni Senat posebice pozdravlja mogućnost da se javnost upozna s radom, uspjesima, teškoćama i planovima Zagrebačkoga sveučilišta koje, kao najstarija i najveća akademska institucija hrvatskoga naroda, ima posebnu važnost i odgovornost za njegovu budućnost", zaključuje se na kraju današnjega priopćenja koje je sastavila Radna skupina u sastavu: prof. dr. Jakša Barbić, dekan Pravnog fakulteta, prof. dr. Biserka Nagy, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. dr. Franjo Šanjek, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta i prof. dr. Niko Zurak, dekan Medicinskog fakulteta.#L# (Hina) pp/ip mć 291848 MET may 95 291848 MET may 95

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙