SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 29. svibnja (Hina) ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić primio je danas u Zagrebu tursko izaslanstvo predvođeno ministrom obrane Mehmetom Golhanom koje je u subotu doputovalo u trodnevni posjet Hrvatskoj. Premijer Valentić i ministar Golhan razgovarali su o situaciji u Hrvatskoj i BiH i stanju u regiji, te o suradnji između dviju država. Hrvatski je premijer ocijenio da su odnosi dviju zemalja sve bolji na političkoj, gospodarskoj i drugim razinama. "Turska je naša prijateljska država s kojom želimo razvijati još bolje odnose", naglasio je Valentić tijekom susreta, dodajući da "Hrvatska zna cijeniti podršku Turske jer ju je ona uvijek podupirala u kritičnim trenucima". U razgovorima je također naglašena potreba za mirom na ovim prostorima do kojeg treba doći političkim sredstvima. Ministar Golhan je rekao da će Turska nastaviti svoju potporu teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Hrvatske i BiH u njihovim međunarodno priznatim granicama i izrazio je želju da se poduzmu učinkovitije mjere za rješavanje krize. "Mi smo država koja brani teritorijalnu cjelovitost vaše zemlje, i koja je na vašoj strani. Turska je od prvog trenutka bila na strani slobodne Hrvatske i to će tako i dalje biti", rekao je Golhan nakon susreta. Premijer Valentić je ponovio da će Hrvatska učiniti sve kako bi mirnim sredstvima vratila okupirana područja, ali i da će, ako to ne bude moguće, biti upotrijebljena sva legitimna sredstva. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas ministra obrane Republike Turske Mehmeta Golhana s izaslanstvom. Ministri su razgovarali o stanju u regiji i na okupiranim područjima Hrvatske posebice nakon uspostave ustavno-pravnog poretka u zapadnoj Slavoniji. Ministar Golhan je rekao kako Turska čvrsto podržava teritorijalni integritet Hrvatske i reintegraciju njezinih okupiranih područja, a time i hrvatsku akciju u zapadnoj Slavoniji, kaže se u priopćenju Ministarstva vanjskih poslova RH. O Bosni i Hercegovini ministri Granić i Golhan razgovarali su u svjetlu najnovijeg razvoja dogadjaja, tj. napada snaga bosanskih Srba na zaštićena područja koji su uzrokovali veliki broj civilnih žrtava te uzimanja pripadnika UN za taoce. Hrvatska i Turska zahtijevaju veći angažman međunarodne zajednice u BiH kako bi se što prije i adekvatnije odgovorilo na terorizam te ubrzalo korake koji će dovesti do mira, a obje zemlje i dalje čvrsto podržavaju te će blisko surađivati na projektu uspostave Federacije Bosne i Hercegovine, složili su se tijekom razgovora ministri Granić i Golhan, kaže se na kraju priopćenja. ZAGREB - Smiriti situaciju, ishoditi oslobađanje svojih zatočenih pripadnika i omogućiti nastavak političkih pregovora glavne su odrednice djelovanja UN-a u sadašnjoj krizi s taocima u Bosni i Hercegovini, izjavio je glasnogovornik UN-a Fred Eckhard na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom stožeru snaga UN-a. "U onome što mi možemo učiniti kao mirovne snage u BiH izuzetno smo ograničeni našim sadašnjem mandatom. Naši su ciljevi pokušati smiriti vojnu situaciju i 'kupovati vrijeme' za diplomatski proces", rekao je Eckhard napominjući da je srpsko uzimanje 'plavih kaciga' za taoce izazvalo veliku zabrinutost u svijetu i da se u glavnim gradovima diljem svijeta danas na najvišim razinama raspravlja o sudbini mirovne misije u BiH. "U međuvremenu mi ne isključujemo mogućnost poduzimanja bilo koje akcije koja bi bila neophodna za obranu naših postrojbi", naglasio je Eckhard. U uvodu konferencije Eckhard je izvijestio novinare da je posebni izaslanik glavnog tajnika Yasushi Akashi danas uputio pismo predsjedniku predsjedništva BiH Aliji Izetbegoviću sa izrazima sućuti povodom jučerašnje pogibije ministra vanjskih poslova Irfana Ljubijankića. Govoreći o situaciji u kojoj se nalazi oko 300 pripadnika UNPROFOR-a koje su bosanski Srbi uzeli za taoce, glasnogovornik UN-a je kazao da se pri planiranju napada NATO-a na skladište streljiva kod Pala predviđao takav razvoj, odnosno da se kao "uračunati rizik" pretostavljalo da će pripadnici UNPROFOR-a i UNMO-a biti zatočeni, ali i da im neće biti nanesene ozlijede. "To se do sada pokazalo točnim, a mi i dalje zahtjevemo da se prema njima korektno postupa i da odmah budu oslobođeni", dodao je Eckhard. Na pitanja novinara o tome zašto UNPROFOR uoči akcije nije s kritičnih mjesta nije povukao svoje pripadnike, kao što je to učinio UNHCR otkazavši konvoje planirane za srijedu i četvrtak, Eckhard je odgovorio da bi se time dao jasan znak Srbima i ugrozio "profil operacije održavanja mira" što UN ne žele učiniti. Govoreći o stanju na privremeno okupiranim područjima Republike Hrvatske glasnogovornik UNCRO-a Christopher Gunnes je kazao da je ono i dalje stabilno, uz sporadičnu topničku i pješačku vatru zabilježenu uz granicu s bihaćkom područjem u bivšem sjevernom sektoru i određene pokrete teškog oružja obiju strana u bivšem istočnom sektoru. Odgovarajući na novinarske upite o odluci Londona da u BiH uputi dodatnih 5.000 vojnika, za koje se, prema prvim izvješćima, ne zna da li bi bili pod zapovjedništvom UN-a, glasnogovornik posebnog izaslanika Fred Eckhard je odgovorio da ne može komentirati izvješća o 5.000 vojnika, jer je prema njegovim saznanjima Velika Britanija preko svoj stalnog predstavnika u Vijeću sigurnosti ponudila UN-u slanje dodatanih 600 vojnika, dodajući kako pretpostavlja na nitko ne bi "poduzimao akciju bez koordinacije s UN-om", ali i da "svaka zemlja ima pravo planirati djelovanja za zaštitu svojih kontigenata". Eckhard je za sutra najavio objavljivanje izvješća glavnog tajnika Butrosa Butrosa-Galija Vijeću sigurnosti na temelju kojeg će se odlučivati o budućnosti misije UN-a u BiH. BRUXELLES - Ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije dali su u ponedjeljak punu podršku nastojanjima kojima se trenutačno želi postići srpsko priznanje BiH kao put za rješenje krize na prostorima bivše Jugoslavije. "Europska unija podržava diplomatska nastojanja da se postigne uzajamno priznanje BiH i Srbije-Crne Gore", navodi se u priopćenju 15 zemalja članica EU. U priopćenju, objavljenom samo nekoliko sati prije sastanka Kontaktne skupine u Den Haagu, izražena je osuda "odvratnog srpskog uzimanja vojnika UN za taoce". "EU ponovno iskazuje svoju odanost zaključenju cjelokupnog sukoba u bivšoj Jugoslaviji dogovorom koji će jamčiti suverenost i teritorijalnu cjelovitost svih zemalja u njihovim međunarodno priznatim granicama te poštovanje ljudskih prava," navodi se u priopćenju. EU u priopćenju također izražava svoju krajnju zabrinutost zbog pogoršanja situacije u BiH, iskazuje punu podršku UNPROFOR-u i poziva na trenutačno i bezuvjetno oslobađanje svih pripadnika UN-a koje trenutačno bosanski Srbi drže zatočenima. Iako se ne spominju konkretne mjere, u priopćenju se bosanske Srbe upozorava "na posljedice kojima se izlažu". PARIZ - Francuski ministar vanjskih poslova Herve de Charette rekao je u ponedjeljak da se čini kako se tzv. "SRJ" priprema da prizna BiH. Francuska već duže i na BiH i na Srbiju čini pritisak za uzajamnim priznanjem kao prvim korakom prema sveobuhvatnijem rješenju sukoba u tom području. "Vrlo smo blizu dogovoru sa Srbijom i Crnom Gorom... i čini se da se one pripremaju priznati BiH", rekao je Charette na francuskom radiju. Charette je rekao kako se u nedjelju u Bonnu sastao s njemačkim ministrom vanjskih poslova Klausom Kinkelom u sklopu priprema za nove diplomatske kontakte o krizi u BiH. "Sinoć smo se sastali u sklopu priprema za jutrošnje okupljanje ministara vanjskih poslova zemalja članica Europske unije, ali i za večerašnji sastanak Kontaktne skupine", dodao je Charette. Kinkel je u ponedjeljak svijet pozvao da na srpskog predsjednika Miloševića izvrši pritisak da prizna BiH. On je ustvrdio kako bi tim činom Milošević pokazao da je odustao od zamisli o velikoj Srbiji, čime bi Karadžić ostao usamljen. Ministri vanjskih poslova EU danas se sastaju u Bruxellesu kako bi raspravili o stanju u BiH. Poslije toga se u Den Haagu sastaju predstavnici Kontaktne skupine (Britanija, Francuska, SAD, Njemačka i Rusija) ne bi li još jednom pokušali doći do mirnog rješenja na prostoru bivše Jugoslavije. MOSKVA - Rusija "ne može više podnositi barbarstvo protiv mirovnih snaga UN-a u BiH", u ponedjeljak je izjavio ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirjev, kojega citiraju ruske agencije. Uz to, posebni izaslanik predsjednika Borisa Jeljcina Aleksandar Zotov akcije bosanskih Srba označio je "nezapamćenima" i istaknuo kako je poslije zračnih napada NATO-a "srpsko vodstvo pomahnitalo i uopće ne shvaća što radi". Aleksandar Zotov je u ponedjeljak otputovao u Beograd na razgovore sa Slobodanom Miloševićem. Glasnogovornik vlade najavio je i odlazak Kozirjeva na Balkan, no rusko ministarstvo vanjskih poslova nije to potvrdilo. KOPENHAGEN - Danska vlada i većina u parlamentu izjasnili su se za ostanak danskih plavih kaciga na prostoru bivše Jugoslavije, kako bi se izbjegla humanitarna katastrofa s nepredvidivim posljedicama i srpska "pobjeda". Ta je odluka donesena u nedjelju navečer nakon izvanrednog zasjedanja komisije za vanjsku politiku, u okviru danskog parlamenta, na kojem se trebalo raspravljati o stanju u Bosni i Hercegovini. "Mi ne želimo povući svoje ljude (1 300, od kojih je 279 u Bosni) iz humanitarnih razloga i zato što bi taj čin mogao biti protumačen kao srpska "pobjeda i naše popuštanje njihovom pritisku", izjavio je novinarima danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen. KNIN - Samoproglašeni parlament pobunjenih Srba u Kninu je u ponedjeljak svrgnuo "premijera" Borislava Mikelića. Sa 46 glasova za i tri suzdržana izglasano je nepovjerenje Mikeliću na prijedlog što ga je podnijela Srpska demokratska stranka (SDS) koju vodi Milan Babić. Na sastanku nije bio smijenjeni Mikelić, a pismo što ga je uputio - nazočni nisu niti otvorili. AMMAN - Tridesetak osoba je ubijeno, a nekoliko stotina ranjeno sredinom svibnja u snažnim pobunama u području Anbara, zapadno od Bagdada, doznaje agencija France Presse od putnika koji stižu iz Iraka. "Ubijeno je trideset osoba, uglavnom iz obitelji Doulaimi, a ranjeno ih je nekoliko stotina, među kojima su i iranski časnici", navele su osobe koje su te informacije dobile od stanovnika Anbara. Pobune su, prema tim izvorima izbile 17. svibnja nakon što su iračke vlasti vratile tijelo generala zrakoplovstva Mohammada Mazlouma al-Doulaimija njegovoj obitelji, koji je krajem 1994. godine uhićen zbog pokušaja izvođenja državnog udara". MADRID - Narodna stranaka (PP, konzervativna) pobijedila je na regionalnim i lokalnim izborima održanim u nedjelju u Španjolskoj, s 35.26 % osvojenih glasova, ostavljajući tako iza sebe Španjolsku socijalističku radničku stranku (PSOE, na vlasti) s 30,81 % glasova i Ujedinjenu ljevicu (IU, bliski komunistima) s 11,68 %. Ma posljednjim izborima 1991. godine PP je s 25,20 % glasova bila iza pobjedničke PSOE koja je osvojila 38,41 %. Ujedinjena ljevica je tada osvojila samo 8,46 %. Glasači iz trinaest pokrajina (od 17 koliko ih je u Španjolskoj) bili su pozvani da obnove svoj parlament. PP je osvojila većinu u deset pokrajina, a u pet je dobila apsolutnu većinu, PSOE je najviše glasova dobila u dvije pokrajine, a samo u jednoj je osvojila apsolutnu većinu. MOSKVA - Konačan broj žrtava stradalih u potresu koji je pogodio sjeverni dio Sahalina iznosi najmanje 2 000 mrtvih, priopćila je agencija Itar-Tass.#L# (Hina) dr 291756 MET may 95 291756 MET may 95