ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Predsjednik Repubike Hrvatske dr. Franjo Tuđmana otvorio je danas u Zagrebu novu zgradu Nacionalne i sveučilišne biblioteke (NSB-a). Svečanost otvaranja nove zgrade NSB-a priređena je u povodu
obilježavanja pete obljetnice hrvatske državnosti. Novu zgradu NSB-a projektirali su arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić. Kamen temeljac za novu zgradu položen je 28. ožujka 1988. godine, a radovi su počeli 5. svibnja iste godine. Glavni izvoditelj radova na izgradnji NSB-a bila je Tehnika, dioničko društvo Zagreb. "S radošću predajemo Republici Hrvatskoj za njezin rođendan ovo novo zdanje u kojemu je prikupljena i obrađena ukupna baština hrvatske pisane riječi", istaknuo je u uvodnom slovu ravnatelj NSB-a dr. Ivan Mihel. Kazavši da je današnja svečanost "događaj za pamćenje jer nacionalna knjižnica prvi puta u četiri stoljeća svoga djelovanja dobiva svoj 'krov nad glavom'", dr. Mihel je podsjetio da je na početku ovoga stoljeća, točnije 1913. godine, na zagrebačkom Marulićevom trgu otvorena zgrada tada Kraljevske sveučilišne knjižnice Ta je zgrada, kazao je, skoro cijelo ovo stoljeće koje je na izmaku čuvala hrvatsku pisanu baštinu. Posebice ističući da je nova zgrada NSB-a neprekidno građena i tijekom Domovinskoga rata kada je služila i kao sklonište građanima zagrebačkoga Trnja, ravnatelj NSB-a ocijenio je da "takvo što u stanju bio učiniti samo narod duboke kulturne tradicije". "Na ovom se mjestu susreću povijest i
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Predsjednik Repubike Hrvatske dr. Franjo
Tuđmana otvorio je danas u Zagrebu novu zgradu Nacionalne i
sveučilišne biblioteke (NSB-a). Svečanost otvaranja nove zgrade NSB-a
priređena je u povodu obilježavanja pete obljetnice hrvatske
državnosti.
Novu zgradu NSB-a projektirali su arhitekti Velimir Neidhardt, Davor
Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić. Kamen temeljac za novu
zgradu položen je 28. ožujka 1988. godine, a radovi su počeli 5.
svibnja iste godine. Glavni izvoditelj radova na izgradnji NSB-a bila
je Tehnika, dioničko društvo Zagreb.
"S radošću predajemo Republici Hrvatskoj za njezin rođendan ovo novo
zdanje u kojemu je prikupljena i obrađena ukupna baština hrvatske
pisane riječi", istaknuo je u uvodnom slovu ravnatelj NSB-a dr. Ivan
Mihel. Kazavši da je današnja svečanost "događaj za pamćenje jer
nacionalna knjižnica prvi puta u četiri stoljeća svoga djelovanja
dobiva svoj 'krov nad glavom'", dr. Mihel je podsjetio da je na
početku ovoga stoljeća, točnije 1913. godine, na zagrebačkom
Marulićevom trgu otvorena zgrada tada Kraljevske sveučilišne knjižnice
Ta je zgrada, kazao je, skoro cijelo ovo stoljeće koje je na izmaku
čuvala hrvatsku pisanu baštinu. Posebice ističući da je nova zgrada
NSB-a neprekidno građena i tijekom Domovinskoga rata kada je služila i
kao sklonište građanima zagrebačkoga Trnja, ravnatelj NSB-a ocijenio
je da "takvo što u stanju bio učiniti samo narod duboke kulturne
tradicije".
"Na ovom se mjestu susreću povijest i najmodernije tehnologije",
rekao je ministar znanosti i tehnologije prof. dr. Branko Jeren,
ističući da će i "svijet morati prepoznati 'bljesak' ovoga
veličanstvenog zdanja".
Ministar kulture Zlatko Vitez naglasio je da je novu zgradu NSB-a
gradio cijeli hrvatski narod, kako onaj u domovini tako i hrvatski
iseljenici.
Podsjetivši da je ovogodišnjom odlukom hrvatskoga Sabora NSB izdvojen
iz sveučilišnoga sastava, rektor Zagrebačkoga sveučilišta i
predsjednik Rektorskoga zbora hrvatskih sveučilišta prof. dr. Marijan
Šunjić ovom je prigodom ukazao na potrebu "da se popuni praznina koja
je time nastala na Sveučilištu".
Nakon što je simboličkim činom otvorio novu zgradu NSB-a pomoću
kompjutorske kartice - ključa hrvatski je Predsjednik, kao prvi
korisnik nove biblioteke, razgledao treći i četvrti kat knjižnice na
kojima su čitaonice društveno-humanističkih te prirodno-tehničkih
znanosti. Ravnatelj Mihel upoznao je presjednika Tuđmana s načinom
pretraživanja kompjutorske baze NSB-a te uručio dr. Tuđmanu CD na
kojemu su pohranjeni : "Croatica", "Hrvatski tisak" i "Hrvatski crtež"
te Baščanska ploča kao simbol početka hrvatske pismenosti.
U kraćoj izjavi za novinare danoj nakon razgledavanja NSB-a,
predsjednik Tuđman je istaknuo da je novo zdanje NSB-a "velebno" te da
su njegovim otvaranjem "hrvatska kultura i znanost dobili mogućnost ne
samo za razvitak u sljedećem stoljeću i tisućljeću nego i mogućnosti
da hrvatskim ljudima i svijetu otkriju hrvatsku povijest te duh
hrvatske umjetnosti, kulture i znanosti".
"To što je hrvatski narod stvorio tijekom povijesti - naše kulturne
spomenike nismo znali ni mogli predočiti jer nismo imali svoje vlasti
ni svoju državu", rekao je hrvatski Predsjednik, naglašavajući da je,
zato, hrvatska kultura "ostala zapretena i nepoznata i hrvatskim
ljudima i djeci, a pogotovo svijetu". Kazavši da "mi danas
razotkrivamo Hrvatsku svijetu", predsjednik Tuđman je ocijenio da novo
zdanje NSB-a "pruža osnovu za daljnji razvitak" te za "ispunjenje one
uloge koju svi kulturni stvaraoci hrvatskoga naroda i očekuju od
NSB-a".
Današnjoj su svečanosti, uz predstavnike hrvatske Vlade i Sabora,
bili nazočni članovi diplomatskoga zbora, predstavnici vjerskih
zajednica, političkih stranaka, brojni kulturni i znanstveni
djelatnici te stanovnici zagrebačkoga Trnja na kojemu je i sagrađena
nova zgrada Nacionalne i sveučilšne biblioteke. Prigodan kulturno
umjetnički program s djelima Jakova Gotovca, Borisa Papandopula i
Frana Lhotke izveli su mješoviti zbor "Ivan Goran Kovačić" i
Zagrebački solisti.#L#
(Hina) ip mć
281716 MET may 95
281716 MET may 95