ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Dan državnosti, koji Republika Hrvatska ove godine obilježava i kao 5. obljetnicu samostalnosti, ujedno je i prisjećanje na konstituirajuću sjednicu hrvatskog Sabora održanu 30. svibnja 1990. godine, nakon
prvih višestranačkih, demokratskih izbora. "U obnašanju naših dužnosti valja nam uvijek imati na umu činjenicu da - u gotovo četrnaeststoljetnoj pisanoj povijesti Hrvata - ni u jednoj drugoj ustanovi hrvatskoga narodnoga života nije bila tako izravno očitovana opstojnost, samosvojnost i samoodređenje kao u neprekidnosti trajanja i djelovanja Hrvatskoga sabora", kazao je tom prigodom u Pristupnoj riječi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Prvi višestranački izbori ujedno su i početak rušenja samoupravnog socijalizma izgrađivanog u bivšoj Jugoslaviji i početak osamostaljivanja hrvatske države i ostvarenja devetstoljetnog sna hrvatskog naroda. "Na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkoga sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod, na prvim demokratskim izborima slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost i odlučnost za uspostavu Republike Hrvatske kao suverene države", zapisano je u Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske kojega Sabor proglašava 22. prosinca 1990. godine. Uspostavi samostalne hrvatske države, međutim, nije tada bila sklona ni međunarodna zajednica, a proglašenje Ustava povod je sve otvorenijem najavljivanju i pripremanju napadaja Srbije i bivše JNA
ZAGREB, 28. svibnja (Hina) - Dan državnosti, koji Republika Hrvatska
ove godine obilježava i kao 5. obljetnicu samostalnosti, ujedno je i
prisjećanje na konstituirajuću sjednicu hrvatskog Sabora održanu 30.
svibnja 1990. godine, nakon prvih višestranačkih, demokratskih izbora.
"U obnašanju naših dužnosti valja nam uvijek imati na umu činjenicu da
- u gotovo četrnaeststoljetnoj pisanoj povijesti Hrvata - ni u jednoj
drugoj ustanovi hrvatskoga narodnoga života nije bila tako izravno
očitovana opstojnost, samosvojnost i samoodređenje kao u neprekidnosti
trajanja i djelovanja Hrvatskoga sabora", kazao je tom prigodom u
Pristupnoj riječi predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman.
Prvi višestranački izbori ujedno su i početak rušenja samoupravnog
socijalizma izgrađivanog u bivšoj Jugoslaviji i početak
osamostaljivanja hrvatske države i ostvarenja devetstoljetnog sna
hrvatskog naroda. "Na povijesnoj prekretnici odbacivanja
komunističkoga sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi,
hrvatski je narod, na prvim demokratskim izborima slobodno izraženom
voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost i odlučnost za
uspostavu Republike Hrvatske kao suverene države", zapisano je u
Izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske kojega Sabor proglašava
22. prosinca 1990. godine.
Uspostavi samostalne hrvatske države, međutim, nije tada bila sklona
ni međunarodna zajednica, a proglašenje Ustava povod je sve
otvorenijem najavljivanju i pripremanju napadaja Srbije i bivše JNA na
hrvatsku vlast i hrvatski suverenitet. Sve je počelo još sredinom
kolovoza 1990. godine kad velikosrpska politika organizira pobunu i
'balvan-revoluciju' lokalnih Srba u Kninu, nakon čega se bivša JNA
otvoreno stavlja na stranu srpskih pobunjenika, a pod isprikom
"sprečavanja međunacionalnih sukoba". I nedugo nakon što hrvatski
narod svoju odlučnost za uspostavom suverene i samostalne države
potvrđuje na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine,
provokacije prerastaju u otvorenu agresiju. Zrakoplovi bivše JNA 13.
srpnja 1991. napadaju hrvatska sela kod Vukovara. Ratne slike Borova
Sela, Plitvica, Pakraca, Osijeka, Vinkovaca, Nove Gradiške, Siska,
Petrinje, Dubrovnika te potresne slike Kijeva, Ćelija, Škabrnje ....
obilaze svijet koji se nakon zgražanja uključuje u rješenje krize na
prostorima bivše Jugoslavije. Rat, nametnut hrvatskom narodu, nije se
mogao izbjeći.
Tada po snazi jednoj od vodećih oružanih sila, suprostavlja se
gotovo svaki hrvatski čovjek, a ustrojavanje Zbora narodne garde, 28.
svibnja 1991. godine začetak je Hrvatske vojske. Tom prigodom, na
svečanom postrojavanju postrojbi ZNG-a predsjednik Republike i vrhovni
zapovjednik istaknuo je da se ne naoružavamo zato da bi osvajali tuđe
teritorije već za branjenje svojeg. Pokazalo se to i u oslobađanju
dubrovačkog područja, akciji Maslenica, a potvrdilo i u nedavnoj
akciji oslobađanja zapadne Slavonije, koju mnogi označavaju početkom
mirne reintegracije okupiranih hrvatskih područja.
Pripadnicima Hrvatske vojske, koji danas obilježavaju Dan oružanih
snaga predsjednik Tuđman u nedavnom je interviewu poručio "da shvate
da i u mirnim okolnostima svaka država mora imati spremne oružane
snage. U našim uvjetima, gdje još ne znamo kako će se okončati problem
rješavanja okupiranih područja, i kako će se okončati kriza u
susjednoj Bosni i Hercegovini - u tim našim uvjetima od osobite je
važnosti da Hrvatska vojska bude što jača, tehnički što opremljenija",
poručuje dr. Franjo Tuđman.
Uz izgrađenu vojsku, Republika Hrvatska petu obljetnicu državnosti
dočekuje sa značajnim rezultatima u restrukturiranju i stabiliziranju
gospodarskog sustava te značajnim uspjesima na međunarodnom planu.
Ustrajnom diplomatskom borbom Hrvatska je, uz priznanje međunarodnih
granica, uspjela izboriti i potporu svojoj politici mirne
reintegracije privremeno okupiranih hrvatskih područja. Od početaka
međunarodnog priznanja, u prosincu 1991. godine, Hrvatsku su do sada
priznale gotovo sve države članice UN-a, a od uspostave prvih
diplomatskih odnosa, 15. siječnja 1992. sa Saveznom Republikom
Njemačkom i Republikom Austrijom, diplomatski odnosi uspostavljeni su
do sada s oko 130 zemalja.#L#
(Hina) msj/bn ds
281141 MET may 95
281141 MET may 95