-SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 26. svibnja (Hina) ZAGREB - Prvi potpredsjednik Islamske Republike Irana Hasan Habibi, nakon jutrošnjeg sastanka s predsjednikom Republike Hrvatske dr. Franjom Tuđmanom u Predsjedničkim dvorima, novinarima je izjavio da je iransko izaslanstvo doputovalo u posjet Hrvatskoj kako bi unaprijedilo bilateralne odnose dviju zemalja, te trilateralnu suradnju između Irana, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Iranski je potpredsjednik ocijenio vrlo važnom razmjenu mišljenja i razgovor s hrvatskim Predsjednikom o, kako je rekao, događajima koji su se proteklih nekoliko dana dogodili u BiH, te o tamošnjoj situaciji. "Iran pozorno prati i daje veliko značenje odnosima u Federaciji BiH i odnosu Federacije s Republikom Hrvatskom, i to je bila jedna od tema današnjeg razgovora s predsjednikom Tuđmanom", istaknuo potpredsjednik Habibi. Također je rekao da su predsjedniku Tuđmanu prenijeli tople pozdrave iranskoga naroda i zahvalili na toplom i srdačnom dočeku hrvatske Vlade i naroda. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić otputovao je jutros u trodnevni službeni posjet Kraljevini Saudijskoj Arabiji. Ovo je prvi službeni posjet jednog visokog hrvatskog dužnosnika Saudijskoj Arabiji. Ministar Granić će u saudijskom glavnom gradu Riadu razgovarati sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Saud al-Faisal al-Saudom a trebao bi ga primiti i državni poglavar kralj Fahd bin Abdel-Aziz-al-Saud. Tijekom posjeta očekuje se da će dva ministra vanjskih poslova objaviti formalnu uspostavu diplomatskih odnosa između dviju zemalja za koju su Hrvatska i Saudijska Arabija već ranije izrazile svoju zainteresinranost. BRUXELLES - Zapovjedništvo NATO-saveza u Bruxellesu dalo je službeno priopćenje u kojem se navodi: "Danas u 10.00 sati po lokalnom vremenu bojni zrakoplovi NATO-saveza, uz zračnu potporu drugih letjelica, izvršili su drugi napad na skladište sterljiva na Palama, jugoistočno od Sarajeva u BiH. Prvi podaci pokazuju da je taj drugi napad bio uspješan. Taj je napad bio odgovor na nastavak agresije bosanskih Srba nakon prvog udara NATO-zrakopolova na Pale." U službenom se priopćenju NATO-saveza konstatira da su se svi zrakoplovi vratili u svoje polazne baze, a među posadama letjelica nije bilo ranjenih. Potvrđeno je također da su zračnu akciju tražili Ujedinjeni narodi. BRUXELLES - Srpski topnički napadi u četvrtak navečer na zaštićena područja opravdavaju nove zračne akcije NATO-pakta, ocijenio je glavni tajnik Sjevernoatlantskoga saveza Wiily Claes. "Srbi moraju znati da ni u kojem slučaju nije isključeno da se ponovi ono što se dogodilo u četvrtak", izjavio je za belgijsku radio-postaju RTBF Willy Claes, prije današnjeg ponovljenog napada NATO-zrakoplova na jedno skladište streljiva blizu Pala. SARAJEVO - Devet skladišta teškog oružja koje čuvaju plave kacige, blokirale su tijekom noći snage bosanskih Srba, koji unutar njihovih položaja drže i više od 200 pripadnika mirovnih postrojbi UN, naveo je UNPROFOR u petak ujutro. Između dvadeset i trideset plavih kaciga čuvaju svako skladište, osim jednog kojeg nadgleda desetak vojnih promatrača UN (Unmo), naveo je jedan glasnogovornik UNPROFOR-a. Srpske jedinice koje okružuju njihove položaje i zabranjuju im izlazak, nisu "direktno prijetile" vojnicima Zaštitinih snaga Ujedinjenih naroda, dodala je glasnogovornica Myriam Sochacki. SARAJEVO - Sto i pedeset pripadnika UNPROFOR-a, sto Francuza, 33-ojicu Ukrajinca i 21-oga Rusa, blokirali su Srbi u 9 skladištu teškog oružja UN-a. Zajedno s njima blokirano je i između 6 i 10 vojnih promatrača, doznaje se u petak od UNPROFOR-a. Dakle, blokirano je 150 pripadnika 'plavih kaciga', a ne 200, kakve su bile početne procjene. Nije precizirano državljanstvo vojnih promatrača. Zaštitne snage Ujedinjenih naroda navode da se radi o uobičajenoj odmazdi bosanskih Srba nakon zračnih udara. MOSKVA - Moskva je bila "protiv" zračnih udara NATO-a u Bosni, ali srpske čelnike su uz ostale upozorili i Rusi, izjavio je u petak ruski predsjednik Boris Jeljcin. "To su tražili", dodao je Jeljcin, za agenciju Interfax prije odlaska u Minsk na summit zemalja ZND. Jeljcin je naglasio da su zrakoplovi NATO-a interevenirali na temelju odluke glavnog tajnika UN i uprave te organizacije, unatoč stavu Rusije. "Mi smo bili protiv" zračnih udara, rekao je Jeljcin. "Iako smo upozorili" srpske čelnike da će njihovi položaji biti bomabardirani ako ne prekinu vojna djelovanja, oni su nastavili borbe, dodao je Jeljcin, a prenosi agencija Interfax. MOSKVA - Stanovište Ukrajine glede Crnomorske flote je "neshvatljivo", izjavio je ruski predsjednik Boris Jeljcin u petak ujutro pred odlazak na summit ZND u Minsk. "Tri puta smo uspjeli postići sporazum" glede podjele brodovlja. "U Dagomysu, Moskvi i Massandri. Sada Ukrajinici odbijaju sva tri dokumenta", obznanio je Jeljcin u zrakoplovnoj luci Moskve Vnukovo, a prenosi agencija Interfax. Rusija želi posebice zadržati kontolu Sebastopola, matične luke flote na Krimu, što Ukrajinci odbijaju . Jeljcin je ponovio da "on ne može planirati nikakav posjet Kijevu dok pitanje flote Crnog mora ne bude rješeno". Današnji summit ZND u Minsku je za Rusiju nova prilika da sa svojim partnerima u ZND-u utemelji bliskije odnose. MINSK - Dvodnevni 16. sastanak na vrhu Zajednice neovisnih država počeo je u petak u Minsku (Bjelorusija) u 7 sati po srednjoeuropskom vremenu, u nazočnosti 10 od 12 državnih poglavara ZND. Summit na kojem će - kako se predviđa - nazočni nekoliko sati razgovarati iza zatvorenih vrata, trebao bi biti prilika za ruskog predsjednika Borisa Jeljcina da učvrsti veze između Rusije i njezinih partnera, nakon referenduma održana u Bjelorusiji 14. svibnja kada se stanovništvo izjasnilo za zbližavanje gospodarskih veza s Moskvom. "Ovogodišnji događaji pokazali su želju naših naroda da se ubrza integracija" između država članica, izjavio je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko na otvorenju skupa. Dvojica državnika su odsutna: kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev - službeno zbog "prehlade" i njegov kolega iz Turkmenistana Saparmurad Naizov, koji je u posjetu Izraelu. Jedna od glavnih tema dvodnevnoga sastanka na vrhu jest i potpisivanje sporazuma o zajedničkoj obrani granica ZND, ističe izvor blizak izaslanstvima. Taj sporazum, zato što su mu se protivili Ukrajina, Azerbejdžan, Uzbekistan i Turkmenistan, nije prihvaćen na summitu održanom u veljači u Almatyju. (Kazahstan). BONN - Godišnji razgovori britanskog premijera Johna Majora i njemačkog kancelara Helmuta Kohla, počeli su u petak ujutro u Bonnu. Taj sastanak treba biti uglavnom posvećen Europi, NATO-savezu, financijskoj pomoći Rusiji i situaciji u bivšoj Jugoslaviji. Obje se strane kane založiti za vojnu suradnju i potporu razmjeni mladeži. Glede gospodarskih pitanja razgovori bi se trebali voditi o konkurentnosti europske industrije i borbi protiv nezaposlenosti. Paralelno s razgovorima između dvojice šefova vlada, njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel trebao bi razgovarati sa svojim britanskim kolegom Douglasom Hurdom, jedinim ministrom koji prati Majora. Svrha konzultacija jest priprema sastanka koji organizira francuski predsjednik Jacques Chirac u Parizu 9. lipnja sa šefovima vlada Europske unije, europski sastanak na vrhu u Cannesu 26. i 27. lipnja i summit sedam najrazvijenijih zemalja (G-7) u Halifaxu (Kanada) od 15. do 17. srpnja. (Hina) dr 261305 MET may 95 261300 MET may 95